Otros libros que te pueden interesar

• 

  Snoviđenje svijeta

  Werner Herzog

  • 0
  • 0
  • 0

  Godine 1945., kada je Japan kapitulirao, Hiroo Onoda bio je časnik carske vojske kojemu je povjerena obrana malog otoka na Filipinima. Uvjeren da rat još uvijek traje i suživljen s prašumom, on će gotovo trideset godina nastaviti voditi imaginarni rat u kojem mu neprijatelji nisu protivničke trupe, već nemilosrdna priroda i vlastiti demoni. Tumačenjem blještavih satelita na nebu i glasova sa zaplijenjenog radija Onoda će za to vrijeme sklapati svoju lucidnu ideju 20. stoljeća, od fragmenata koji do njega pronalaze put iz stvarnog svijeta.Kultni redatelj i pisac Werner Herzog, koji u svojim ostvarenjima istražuje ekstremno iskustvo i približava se nedohvatnim istinama onkraj ludila, upoznao je u Japanu Hirooa Onodu, čovjeka s posebnom prošlošću. A zatim je i ispisao priču o epskoj i apsurdnoj borbi na tankoj granici jave i sna ovog japanskog vojnika, roman Snoviđenje svijeta, blistavi i razigrani niz slika o smislu i besmislu našeg postojanja.

  Ver libro

• 

  Proces

  Franz Kafka, Sasa Zigic

  • 0
  • 0
  • 0

  Ovaj roman, koji je Kafka kao i vecinu svojih djela smatrao humoristickim, najcesce se danas priziva kad se govori o izgubljenosti covjeka u neobjasnjivim birokratskim labirintima suvremenog drustva. No – to je samo jedna od mogucih interpretacija: osim ovih politickih i socioloskih aspekata, u Procesu vidimo i brojne motive koji su Kafku zanimali u svim djelima, kao sto je pitanje osobne krivnje, izgubljenosti pojedinca u neprijateljski nastrojenom, ne do kraja razumljivom svijetu, strah pred ispraznom seksualnoscu, te hladnoca i beskorisnost institucionalne religije u pokusajima da se pronadje duhovni mir.Kafka se slicnim motivima vracao vise puta, te stoga mnogi kriticari usporedjuju Proces s njegovim drugim romanom, Dvorac, nastalim 1926. godine, u kojem protagonist, takodjer poznat samo kao K., stize u selo kojim upravlja nepristupacan i bezlican autoritet dvorca, i uzaludno pokusava doprijeti do njega, slicno kao sto Josef K. uzaludno pokusava pronaci rjesenje za svoj polozaj. Takodjer se moze pronaci paralele s pripovijetkom U kaznjenickoj koloniji, napisanoj otprilike u isto vrijeme kad i Proces (prva je verzija nastala 1914., iako je objavljena tek 1919. godine), a zamisao o neprobojnosti birokracije prisutna je u gotovo svakom Kafkinom djelu.Neki se pak kriticari usredotocuju na psihoanaliticke elemente Procesa, naglasavajuci kako je vec sam naslov dvoznacan, jer se moze odnositi i na sudski proces, ali i na proces bolne samospoznaje. U prilog ovome govore nadrealisticni, apsurdisticki elementi romana, kao i predavanje Josefa K. sudbini, sto je simbolicki trenutak u kojem covjek prihvaca vlastite nedostatke i prestaje ih zatomljivati. Po dnevnickim zapisima znamo da je Kafka poznavao Freudove teorije, te je moguce da je neke od svojih »freudovskih« motiva u svoja knjizevna djela ukljucio svjesno i namjerno.U svakom slucaju, Proces je ostao jedno od najslavnijih, mozda i najslavnije Kafkino djelo, te je dao povoda mnogim interpretacijama i ekranizacijama: još 1962. godine, slavni redatelj Orson Welles napravio je filmsku verziju – snimanu u Zagrebu – u kojoj je Josefa K. igrao Anthony Hopkins, dok je ulogu Odvjetnika Welles preuzeo na sebe. Njemacki skladatelj Gottfried von Einem pak sredinom 20. stoljeca skladao je operu Der Prozeß, koja je dozivjela vise uprizorenja sirom svijeta.

  Ver libro

• 

  Prijan Lovro

  August Šenoa

  • 0
  • 0
  • 0

  Pripovijetku Prijan Lovro Šenoa je napisao 1873. godine, za vrijeme boravka na studiju u Pragu. Prijatelj vlastelin Šenou pozove na svoje imanje u berbu gdje on, udovici koju ondje zatiče, realistično prepriča život svog praškog cimera. Ova Šenoina ‘praška novela’ je priča o Lovri, mladiću koji se rodio u siromašnoj seoskoj obitelji i zaputio u grad na školovanje. Piščev prijatelj i junak Lovro darovit je čovjek golema znanja i željan uspjeha. No, u društvu koje vrednuje podrijetlo i bogatstvo, a ne sposobnost, Lovrina nastojanja ne mogu uspjeti. Novčane i ljubavne nevolje obilježavaju njegov težak životni put koji završava tragedijom.  
  August Šenoa (1838-1880) bio je hrvatski književnik, novinar, prevoditelj i političar. Pisao je pjesme, novele, romane, feljtone, kritičke tekstove, a prevodio s francuskog, njemačkog, engleskog i češkog jezika. Golemim opusom stvorenim za kratkog života obilježio je početke realizma i zauzeo središnje mjesto hrvatske književnosti 19. stoljeća, a razdoblje u kojem je aktivno djelovao naziva se u pojedinim periodizacijama Šenoinim dobom. 
  Za Šenoinu slavu zaslužni su povijesni romani poput Čuvaj se senjske ruke, Diogeneš, Seljačka buna, Kletva, te Zlatarovo zlato. Posebno se ističu povjestice, pripovjedna djela s povijesnim motivima u kojima obrađuje događaje iz hrvatske povijesti s aktualnim političkim porukama (Smrt Petra Svačića, Propast Venecije, Anka Neretvanka, Šljivari i dr.). Šenoa je napisao i niz romana s tematikom iz suvremenog života (Mladi gospodin, Prosjak Luka, Vladimir, Branka) i brojne novele (Prijan Lovro, Barun Ivica, Ilijina oporuka, Karanfil s pjesnikova groba, Kanarinčeva ljubovca, i dr.). u kojima tematizira socijalne, političke i etičke probleme svog vremena. 
  Izdanje je sufinancirano sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.

  Ver libro

• 

  Grad od pare

  Carlos Ruiz Zafon

  • 0
  • 0
  • 0

  Tetralogija Groblje zaboravljenih knjiga – započeta Sjenom vjetra, nastavljena Anđelovom igrom i Zatočenikom Neba te maestralno finiširana Labirintom duhova, jedinstvena je posveta gotičkim romanima, ali još više Barceloni, gradu koji se mijenjao od kraja devetnaestog stoljeća do sredine dvadesetoga i u kojem se susreću prokleti pisci, veleindustrijalci, zatočene i hrabre djeve, ljubitelji knjiga...Carlos Ruiz Zafón svojim je romanima stvorio jedinstven svijet koji se s pravom naziva zafonovskim. U njemu se isprepleću uzbudljivi zapleti, ljubavne storije te obožavanje knjiga i pisanja.Grad od pare, posljednja knjiga koju je napisao, u jedanaest priča razotkriva tajnu karte svijeta koju su, između ostalih, docrtavali i Cervantes i Gaudí. Grad od pare ljubavno je pismo nenadmašnog majstora pripovijedanja čitateljima kojim se oprašta od svoga svemira od pare.

  Ver libro

• 

  Hekuba

  Marin Držić

  • 0
  • 0
  • 0

  Hekuba je jedina Držićeva tragedija, prerada Euripidove Hekabe prema Dolceovom talijanskom prijevodu. Izbor upravo ove tragedije nije slučajan: Držić u njoj iznosi prikriveni obračun s dubrovačkom vlašću, zbog čega je dva puta zabranjeno njezino prikazivanje - odnos vlasti i obespravljenosti, glupost moćnih i mudrost obespravljenih aluzija su na aktualnu političku situaciju. Hekuba je vrlo dorađeno djelo, kojemu je, čini se, Držić posvetio najviše vremena, sastavljeno u dvostrukorimovanom dvanaestercu (kao i druga djela u stihu) i simetričnom osmercu. Hekubom se ujedno Držić najviše udaljava od renesanse i približava poetici manirizma.
   
  Nakon dviju zabrana 1558. godine, prikazana je 29. siječnja 1559. godine u izvedbi družine "Od Bidzara".
   
  Dubrovački renesansni dramatičar i pjesnik Marin Držić (1508.-1567.) izuzetna je pojava u povijesti europske drame i jedan od najistaknutijih europskih komediografa renesanse i manirizma.

  Ver libro

• 

  Posljednji Stipančići

  Vjenceslav Novak

  • 0
  • 1
  • 0

  Vjenceslav Novak (1859.-1905.) je jedan od najuglednijih hrvatskih realističkih pripovjedača, od kritike nazvan "hrvatski Balzac".
   
  Roman Posljednji Stipančići (1899.) za temu ima propadanje jedne senjske patricijske obitelji na početku 19. stoljeća. Tematizira i neravnopravnost spolova, sukob tradicionalnih vrijednosti i morala i novog, liberalnog doba, problem umjetnika i intelektualaca, socijalnu i političku problematiku, te kroz Senj daje široku sliku cijelog hrvatskog društva. Novak primat daje primat psihološkom, unutarnjem, dok mu konvencionalni realistički elementi kao što su fabula, opisi likova, interijera, eksterijera, krajolika, služe prvenstveno socijalnoj i psihološkoj karakterizaciji likova, osobito Lucije Stipančić, "najprodubljenijeg i najsloženijeg ženskog lika čitave hrvatske književnosti 19. stoljeća" (K. Nemec). Smatra ga se i nagovještajem modernističkog izraza, a kritika ga danas drži najboljim romanom hrvatskog realizma.
   
  Lektira za 3. razred srednje škole.

  Ver libro