Weitere Bücher, die Sie mögen werden

• 

  Štajga ili put u maglu

  Ivana Šojat

  • 0
  • 0
  • 0

  Andrija, šef željezničkoga kolodvora u Vinkovcima, popularne štajge, svakodnevno balansira između dvije pustoši, one na željeznici, ali i one u vlastitoj kući. On je dragovoljac Domovinskog rata sa svojim traumama i tugama, živi svjedok vremena kad su Vinkovci, a s njima i Slavonija, bili “pupak svijeta”, ali jednako tako i svjedok propasti ne samo željeznice već i grada. Njegovi sinovi odlučili su prekinuti generacijsku tradiciju rada na željeznici i uputili se na rad u inozemstvo ili sezonski na more. A njegov brak s Katarinom na svakodnevnoj je kušnji učmalosti, dosade i nemogućnosti da se učini promjena.Štajga ili put u maglu roman je o Hrvatskoj danas, o zemlji koju napuštaju mladi, u kojoj sve završava kao na slijepom peronu, o ljudima koji moraju pronaći sebe da bi mogli shvatiti druge. O ljubavi, koju treba njegovati poput krhke biljke, o obitelji koja nestaje. Ivana Šojat ispisala je posvetu željeznici i vremenu u kojem je gradić u panonskoj ravnici imao perspektivu, ljudima koji su zaspali i zapeli u noćnoj mori, ali koji imaju nadu da će se iz nje probuditi.“Što se više udaljavamo od te mladosti, to nam se češće vraća misao o uništenju, o onome što smo propustili.Sve što teglimo u sebi, sve što je preko nas prešlo. Oblikuje nas to. Ne znamo kakvi bismo bili bez toga. Zato nismo ono što smo propustili. I teško nam je, teško nam je o tome govoriti. Ne može čovjek govoriti o neostvarenom. Sve žalopojke o neostvarenom su nagađanja.‘Ne možemo sanjati budućnost’, kažem Kati, koja u sanjarici iz kredenca traži pojmove ‘vlak’, ‘vojska’, ‘alkohol’, ‘opijanje’, ‘željeznica’, ‘pjevanje’, ‘kavana’.Kata me ne sluša. Slovka pojmove za dešifriranje magijskih poruka što ih snovi dovlače iz budućnosti.”

  Zum Buch

• 

  Vjernost

  Marco Missiroli

  • 0
  • 0
  • 0

  Carlo i Margherita u sretnom su i stabilnom braku, odnos im je suptilna mreža ljubavi, povjerenja, podrške i razumijevanja. No kada se u njihovu životu pojavi Carlova studentica, samozatajna, talentirana i privlačna Sofia, pokrenut će se potisnute želje i neostvarene ambicije, a međusobna odanost dolazi na kušnju. Tiha snaga njihove povezanosti, čiji je pouzdan oslonac Margheritina majka Anna, mudra, ponosna krojačica koja skriva vlastita razočaranja, širi se koncentričnim krugovima na njima više ili manje bliske ljude u burnom preispitivanju čežnji i neuspjeha, ali i izgleda da se održe zajedno.Međunarodni bestseler Marca Missirolija Vjernost emocionalan je bračni roman čija je radnja smještena u ulice, zgrade, domove današnjeg Milana i koji traži odgovor na univerzalno pitanje: možemo li biti vjerni sebi, a da ne izdamo ljude koje volimo?“Postoje romani koji kao da dolaze iz budućnosti. Romani koji se čine da nam se vraćaju, ovdje i danas, iz vremena u kojem su napokon mnogi problemi riješeni, odnosno vraćeni u svoju izgubljenu, iskonsku prirodnost. Uobičajeno je za ove romane reći da ‘oni čine eru’... Vjernost je jedan od njih. (...) Patnja u ovom romanu slična je bijedi u Célinea: oslobađa, čini da želite živjeti.” – Sandro Veronesi“Upečatljiv roman koji istražuje napetosti u naizgled idiličnom braku, u kojem naslage vlastitih želja i razočaranja iskušavaju par u tridesetima.” – The Financial Times“Moćno, delikatno, iznimno.” – Claudio Magris“Vjernost uspijeva istodobno biti slojevita literatura i neodoljivi trač. Sjajno je to djelo briljantnog pisca.” – Jonathan Safran Foer“Vjernost beskompromisno otkriva osjećaje našega vremena: što smo postali, koje su naše borbe i slobode? Missiroli zasijeca u tamu našeg unutarnjeg života.” – Roberto Saviano“Osjećat ćete se kao da ste se sklonili u stranice ove knjige i kao da ih nikada nećete napustiti.” – La Stampa“Zove se Vjernost, iako ustvari govori o osjećajima koji se kolebaju, o željama koje su opozvane. Kako ne bi izdale...” – Donna Moderna“Majstorski: Missirolijeve riječi su vatra... Završetak – leden – jednako je dobar kao i kraj Joyceovih ‘Mrtvih’.” – Corriere della Sera

  Zum Buch

• 

  Mongolske pjege

  Zoran Predin

  • 0
  • 0
  • 0

  Na jednoj strani ponora divlji je turski konjanik nakon neuspjele opsade Beča, a na drugoj Gorazd Dimec, mladi i nadobudni član stranke Slovenija Slovencima, netom nakon proglašenja neovisnosti. Sve između građa je prvoga romana Zorana Predina. Sve između život je i povijest koje poznajemo.Na svoj prepoznatljivi način – s mnogo fine erotike, istančanosti i ironije – Predin u Mongolskim pjegama iz bezdana prošlosti izvlači vojske i nježnosti, ljubavi i pokolje, pletući od sudbina svojih likova priču o jednoj obitelji, koja bi lako mogla biti i priča o jednome narodu, ili jednome kontinentu, ili svakome od njih.Pogled koji preko ponora povijesti s Gorazdom Dimcem izmjenjuje strašni Drugi nijem je, ali, srećom, Zoran Predin tu je da nam ga prepriča. Govori o turskim pljačkama i jugoslavenskim tajnim službama, o pokrštavanjima i otrežnjenjima, o avionskim i ostalim nesrećama, crnom talogu i još crnjem humoru usuda.Ako je netko u stanju oduprijeti se i prekinuti začarani krug klanja počinjenih u ime čistoće vjere, rase, ideologije ili jezika, za Predina je to uvijek samo slobodni, tvrdoglavi, nepotkupljivi, svojom-glavom-misleći pojedinac. Osoba koja misli i voli preko granica.Mongolske pjege posvećene su i napisane takvim ljudima. Čak i ako ih u romanu možda – baš kao ni u životu – nema previše.“Zoran Predin nikada, ni kao pjesnik ni kao pisac, nije htio biti smrtno ozbiljan i kad bih morao opisati stil njegova pisanja, rekao bih da se radi o plemenitoj ironiji. Zavodi nas opisima razbuktale zabranjene ljubavi i tekst profinjeno navlažuje prepoznatljivo vragolastom erotičnošću, kako bi potom na zaljubljene djevojke, kao giljotinu, mogao spustiti turske silovatelje, korzikanske zrakoplovne nesreće ili podivljale konje. Kod malokoga tragičnost zna biti tako vedra kao kod njega. Kad se čitatelj, naime, tamo prema kraju romana, osvrne unatrag na obiteljsko nasljeđe Gorazda Dimca, nad jadnikom se jednostavno sažali. Što je tako strašno zgriješio taj čistokrvni čovjek, pita se, da mu je pisac njegovo slovensko podrijetlo zamrljao svime što mu je došlo pod prste, od turskog sjemena do špijuniranja za OZNA-u, od masovnih pokolja do pedofilije.” – Goran Vojnović“Vojske su prolazile škropeći naše zemlje svim tjelesnim tekućinama, krvlju, znojem, mokraćom, slinom i sjemenom. I tko bi u tome mnoštvu bioloških tragova našao tko je tu sve bio. Zoran Predin spustio se spiralom DNK sve do mračnih dubina povijesti, do naših najskrovitijih tajni, ispisujući jednu uzbudljivu, duhovitu, ‘spolno močnu, silno zdravu’ priču.” – Ante Tomić

  Zum Buch

• 

  Kad smo napustili Karla Liebknechta

  Lidija Dimkovska

  • 0
  • 0
  • 0

  U Spomen-domu Karla Liebknechta u Leipzigu, u Njemačkoj, tridesetak ljudi raznih nacionalnosti sjedi oko improviziranog stola na pozornici u dvorani za društvene događaje, iza njih prevoditelji, neki s tekstovima pred sobom, neki bez njih, i na prvi se pogled čini kao da su na nekoj sjednici, dok zapravo nazoče jednome nesvakidašnjem susretu, ili bolje rečeno, predstavi. Naime, sudjeluju u pilot-projektu Udruge poštovatelja Karla Liebknechta iz Leipziga koja je 19. siječnja 2018. povodom 99. obljetnice smrti velikoga njemačkog ljevičara i suradnika Rose Luxemburg Karla Liebknechta pozvala sve emigrante koji su nekad živjeli na adresi koja nosi njegovo ime ili su na neki drugi način povezani s njime.”U ovaj izmišljeni, no itekako realistični okvir najbolja suvremena makedonska spisateljica Lidija Dimkovska smješta svojih 27 sjajno napisanih kratkih priča. Prelazeći tisuće kilometara, od Beča i Sankt Peterburga, preko Skopja i Soluna, do Karagande i Bagdada, životne sudbine njezinih likova tvore uzbudljivu kroniku prošlog, za neke još nesvršenog vremena.Kad smo napustili Karla Liebknechta istinska je potraga za mjestom na kojem se – čak i nakon odlaska sa svoje dugogodišnje adrese – čovjek osjeća kod kuće.

  Zum Buch

• 

  Muškarci koji mrze žene

  Stieg Larsson

  • 0
  • 1
  • 0

  Novinar Mikael Blomkvist, ujedno i suvlasnik novina Millennium, koji je uvjeren da je njegova dužnost boriti se protiv kriminala velikih korporacija i drugih zala suvremenog društva, te mlada Lisbeth Salander (24), mršava hakerica fotografske memorije i traumatične prošlosti s instinktom za preživljavanje koji preplaši svakoga tko joj stane na put dvoje su glavnih junaka hita Muškaraci koji mrze žene i s kojima je Stieg Larsson donio junake za dvadeset i prvo stoljeće. Roman Muškarci koji mrze žene epska je priča koja se odvija na nekoliko kontinenata, zamišljen je i kao homage velikim piscima žanra. Ovo je inteligentan i dobro napisani roman koji je istodobno saga o serijskim ubojicama, potraga za nestalima i informirani uvid u svjetove velikog kapitala i novinarstva. 

  Zum Buch

• 

  Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih...

  Olga Tokarczuk

  • 0
  • 0
  • 0

  Na visoravni uz poljsko-češku granicu zaredaju se misteriozna ubojstva. Prva je žrtva krivolovac Veliko Stopalo, što nikoga naročito ne uznemiri, no kad u bunaru pronađu Zapovjednika policije, a onda netragom nestane i lokalni tajkun Wnętrzak, ljudi se počinju pitati operira li mjestašcem zvanim Lufcug serijski ubojica. Uza sva su mrtva tijela misteriozni tragovi – zar je moguće da su se miroljubive srne odlučile obračunati sa sljedbenicima sv. Huberta, zaštitnika lovaca? Ili je neki čovjek, u dvojbi je i pripovjedačica, građanka Duszejko, osjetio gnjev koji uvodi red i vraća dar jasnoće viđenja?Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju sjajan je roman u kojem uz uzbudljivu radnju i šarmantno pripovijedanje nobelovka Olga Tokarczuk britko komentira posttranzicijsku današnjicu, gdje se ljudi “ne znaju udružiti i stvoriti zajednicu, nego žive u zemlji neurotičnih individualista od kojih svaki, čim se nađe među drugima, počinje poučavati, kritizirati, vrijeđati i pokazivati svoju nedvojbenu nadmoćnost”. Domišljata i duhovita kritika društva, napeta radnja i lepeza likova koje može smisliti samo Olga Tokarczuk garancija su da će Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju, kako su konstatirali kritičari, nekima promijeniti pogled na svijet, druge možda protresti u njihovoj zoni komfora, no nitko ga neće moći prestati čitati!

  Zum Buch