Weitere Bücher, die Sie mögen werden

• 

  Stoner

  John Williams

  • 0
  • 0
  • 0

  Kada je 1965. objavljen, Stoner Johna Williamsa prošao je gotovo posve nezapaženo. Danas, pola stoljeća preporuka poslije, remek-djelo američkog romanopisca voljom se oduševljenih čitatelja pretvorilo u svjetsku književnu senzaciju. No u čemu je tajna zavodljivosti priče o tihom profesoru engleske književnosti, o njegovu “malom” životu na malome sveučilištu u Missouriju? Je li u njegovu nesretnom braku ili u njegovoj izvanbračnoj ljubavi? U njegovu odnosu s kćeri, ili u njegovoj strasti prema književnosti, zbog koje će kao mladić napustiti roditeljsku farmu, opčinjen čarolijom jednog Shakespeareova soneta? Tajna je, jednostavno, u Stoneru. William Stoner nije junak na kakve smo navikli i koje je lako reklamirati. Nije najhrabriji, ni najbolji u svome poslu, nije najuspješniji, ni najsretniji, a opet – ljudski život teško da se može proživjeti hrabrije, punije, sretnije i bolje od onoga kako je živio Stoner. Stoner je iznimna knjiga o naizgled nimalo iznimnom čovjeku, u kojoj ćemo se, uz malo sreće, prepoznati.

  Zum Buch

• 

  Fima

  Amos Oz

  • 0
  • 0
  • 0

  Kada se sve zbroji i oduzme, što se to događa sa svijetom i gdje se nalazi Fima? Njih dvojica druže se već pedeset četiri godine, tijekom kojih je Efraim Nomberg Nisan – istina – imao nekoliko ljubavi i nekoliko briljantnih ideja, jednu zbirku pjesama koja je svojevremeno budila mnoga očekivanja te svoja razmišljanja o smislu svemira i budućnosti Izraela, ali danas, u ovo mutno i kišno jeruzalemsko jutro 1989. godine, Fima više nego ikada osjeća staru potrebu da u životu okrene novi list. U galeriji veličanstvenih likova koje je stvorio Amos Oz, Fima zauzima posebno mjesto. Povremeni pjesnik i sanjar na puno radno vrijeme, britki polemičar i nespretni zavodnik, recepcionar u ginekološkoj klinici i moralna savjest nacije, Fima se pod perom jednog od najvećih pisaca našeg vremena prometnuo u prizmu kroz koju se prelamaju najvažnija pitanja što si ih ljudsko biće može postaviti. S mnogo humora, topline i poznavanja ljudske duše, svojim dobro nam znanim, iznimnim pripovjedačkim darom, Amos Oz u Fimi nam daje portret jednog čovjeka – i jedne generacije – onih koji sanjaju plemenite snove, ali prečesto ne čine ništa da ih pretvore u stvarnost.

  Zum Buch

• 

  Uhvati zeca

  Lana Bastasic

  • 0
  • 0
  • 0

  Čitaoci su ovaj roman nazvali-roman o ženskom prijateljstvu. Nakon što godinama nisu bile u kontaktu, Sara poziva Lejlu, nekadašnju blisku drugaricu, da zajedno odu u Beč i potraže Armina, Sarinog brata. Nekadašnje najbolje drugarice kreću na put i ovo putovanje se pretvara u rekonstrukciju njihovog prijateljstva. Pretvara se u potragu za prošlim danima i zakasnelim odgovorima na pitanja koja jedna drugoj u međuvremenu nisu postavile. Preispitujući šta se sve desilo, naratorka označava rat kao presudni test na kom su pali svi, i države, i najdublje ljubavi…

  Zum Buch

• 

  Doboši noći

  Miljenko Jergovic

  • 0
  • 0
  • 0

  Samo su od drveta bijelog javora izraslog na osojnim stranama bosanskih planina majstori iz Cremone mogli izraditi instrumente čiji je zvuk usporediv s imaginarnim božanskim pjevom. O tom drvetu, o sarajevskim noćima i pet godina života u Sarajevu od lipnja 1914. do kasne jeseni 1919. piše šumar i usputnik Mlade Bosne Josip Gubernik u svojemu monumentalnom djelu Dnevnici sarajevskih noći. Nakon što je napustio Sarajevo, o Guberniku se ne zna gotovo ništa osim da je otišao u Argentinu već 1920. te da su njegovi Dnevnici bili jedna od prvih knjiga izdanih nakon Drugoga svjetskoga rata, a da je njezino drugo izdanje nestalo u ratnome vihoru devedesetih.U romanu Doboši noći, naslovljenom kao i nikada pronađeni rukopis Ujevićeva romana, Miljenko Jergović stvara osobnost koja odjednom kao i famozni Dnevnici postaje stvarnom jer je zabilježena u knjizi. Doboši noći roman su i studija o jednom vremenu i jednom čovjeku, ali nadasve o jednoj izgubljenoj epohi. U Dobošima noći, ne bez razloga, Sarajevo se u veličanstvenoj metafori ogleda kao bubanj na čijoj napetoj koži dobuje čitavo dvadeseto stoljeće, a Josip Gubernik, taj maleni, suhonjavi austrougarski šumar i činovnik, postaje jedini mogući pisac jer on okom drugoga vidi i bilježi sve oko sebe, a njegovi zapisi postaju dokument koji natkriljuje ne samo njega već i generacije.

  Zum Buch

• 

  Promjena

  Mo Yan

  • 0
  • 2
  • 0

  Promjena, kratki roman dobitnika Nobelove nagrade za književnost za 2012. Mo Yana, na najbolji nas način uvodi u djelo toga velikoga kineskog pisca. Pripovjedač nepouzdana sjećanja opisuje svoje odrastanje u Kini za vrijeme Kulturne revolucije, svoje školovanje, službovanje u vojsci i postajanje slavnim piscem. Kroz život glavnoga junaka prelamaju se i sve promjene koje se događaju posljednjih pedesetak godina u Kini, koja od ruralne zemlje postaje svjetska velesila. Mo Yan u Promjeni pokazuje život i njegove promjene iz perspektive običnog čovjeka te  čitatelju oslikava punokrvni, pulsirajući život Kine, koju upoznajemo onakvu kakva uistinu jest.

  Zum Buch

• 

  Godišnji banket bratovštine grobara

  Mathias Enard

  • 0
  • 0
  • 0

  Kad mladi etnolog David Mazon napusti Pariz kako bi napisao doktorsku disertaciju o tome što znači živjeti na selu u 21. stoljeću, uvjeren je da ima sve što je potrebno: državnu stipendiju, prijenosno računalo, internetsku vezu i smještaj na farmi na rubu Poitevinske močvare. Ali može li znanost zarobiti tisućljetne duhove Mjesta, dokučiti hirove Kotača vremena? Dok brodi mikrosvemirom La Pierre-Saint-Christophea i uz pomoć ljubaznog načelnika-pogrebnika Martiala i farmerice Lucie upoznaje lokalne ljude i običaje, David postaje sve sigurniji da mu nešto – a možda čak i ono najvažnije – nepovratno izmiče.Godišnji banket bratovštine grobara Mathiasa Énarda briljantan je, nesvakidašnji roman – knjiga u kojoj je tragikomični dnevnik znanstvenika tek ulaznica za spektakularni književni rollercoaster kroz povijest Francuske. Uz živopisne Énardove likove, u središtu ove vratolomne vožnje pokrajina je Deux-Sévres, piščev rodni kraj i duh koji ga nastanjuje još od velikog Énardova zemljaka Rabelaisa. Baš ondje, mjesto je simpozija neobične bratovštine – baš ondje zbiva se drevna gozba na kojoj grobari slave Smrt, a Smrt im, zauzvrat, poklanja trodnevnu pauzu, predah tijekom kojega će – zajedno s čitateljem ovog sjajnog romana – uživati hedonistički i bez skrupula.

  Zum Buch