Weitere Bücher, die Sie mögen werden

• 

  Kad je Nina znala

  David Grossman

  • 0
  • 1
  • 0

  “Tuvia Bruk bio mi je djed. Vera je moja baka. Refael, Rafi, R, zna se, moj je otac, a Nina – Nina nije ovdje. Nine nema”, zapisat će u svoju bilježnicu Gili, pripovjedačica novog velikog romana Davida Grossmana, dobitnika nagrade Man Booker International i istaknutoga kandidata za Nobelovu nagradu za književnost. Nina je ta koje nema, ali kad s Arktičkog otoka dođe na proslavu devedesetog rođendana svoje majke Vere, uskovitlat će sjećanja i osjećaje, te pokrenuti priču koja od Čakovca u osvit Drugog svjetskog rata vodi do kibuca u Izraelu, a odatle ponovno nazad, do čvora boli i patnje, do mjesta gdje je sve počelo i gdje će se sve završiti – do Golog otoka. Kad je Nina znala knjiga je o tri snažne žene i njihovu putovanju do otoka na kojemu je Vera provela dvije i pol godine, odbivši da svojega mrtvog muža proglasi neprijateljem naroda. Rane koje se prenose generacijama i obiteljske tajne koje upravljaju životima, ljubav od koje klecaju koljena i ljudskost koja iskupljuje građa su nadahnjujuće životne priče Eve Panić Nahir, koju je dokumentarcem otkrio Danilo Kiš, a ovjekovječio ju je David Grossman veličanstvenim romanom Kad je Nina znala.

  Zum Buch

• 

  O životu radnice krajem...

  Goran Fercec

  • 0
  • 0
  • 0

  Devetnaest godina vrijeme je u koje stane život; godine nade, progresa, vjere u bolju budućnost, stvaranja obitelji i karijere. Junakinju romana pratimo od njezina odlaska iz maloga sela u neimenovani panonski gradić u kojem će stvarati svoj život, život radnice u dućanu mješovitom robom. Od 1973. do 1991. svako poglavlje romana obilježeno je nekim ključnim događajem; rođenjem, smrti, izgradnjom vlastitog doma, odlaskom na odmor, štrajkom radnika. Od kotrljanja velike povijesti do važnih intimnih sjećanja, pripovjedački je okvir unutar kojeg se ocrtava jedan život pun gubitaka, ali i malih sreća, život radnice kao amblematski primjer života radnika diljem Europe druge polovine dvadesetog stoljeća. Život u kojem se rastaču ideali i u kojem jednako tako nestaje ne samo jedan sistem, jedna država, već i cijela jedna klasa.Goran Ferčec u svome maestralom romanu O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća stilom tihog i preciznog promatrača ispisuje sve naše intimne povijesti, otvara prostor životima naših majki i očeva koji su se budili ozarena pogleda i odlazili na posao vjerujući da grade bolji svijet, ali i njihovu razočaranju vlastitim životima i sistemom. O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća veličanstvena je posveta minuloj epohi u kojoj je svaki čovjek, svaka radnica i radnik, mogao sanjati i živjeti ravnopravnost, u kojoj su se majke nadale da svojoj djeci širom otvaraju vrata bolje budućnosti.

  Zum Buch

• 

  Sjećanja sjećanja

  Maria Stepanova

  • 0
  • 0
  • 0

  “Najviše sam voljela malu seriju razglednica s noćnim fotografijama gradova – vrtovi u sumraku, osvijetljeni tramvaj u oštrom zavoju, prazan vrtuljak, izgubljeno dijete stoji pored cvjetne gredice držeći u rukama nepotreban obruč. No, sat je kucao, a barometar naviještao oluju. Svima su rođaci plesali u povijesnom plesnom ansamblu, a moji kao da su ostali iza scene. Bilo je tu još nešto, što je dio moje ostavine: to je predodžba o našem rodu kao ženskome, kao o nizu čvrstih žena koje su sve imale muževe, ali njima je bilo namijenjeno manje svjetala pozornice, kao da su u priči bile samo junakinje, a oskudijevala je junacima. Generacija babuška kao da je pretpostavljala nasljedni red samo od kćeri: činilo se da jedna izlazi iz druge, a posljednja je stekla pritom dar i priliku biti jedinom pripovjedačicom.” Ruska spisateljica Marija Stepanova u sjajnom romanu Sjećanja, sjećanja rekonstruira povijest židovske ruske obitelji koja je uspjela izmaknuti mlinskom kolu 20. stoljeća. Knjiga koja pokazuje kako da uočimo ljepotu gdje ju drugi ne vide i pokažemo blagost prema detaljima vlastitih života koje inače zaobilazimo zasluženo je ušla u uži krug za nagradu Man Booker International. Nostalgično, toplo i ironično – ukratko: zavodljivo i očaravajuće štivo.

  Zum Buch

• 

  Nezemaljski izraz njegovih ruku

  Miljenko Jergovic

  • 0
  • 1
  • 0

  Nezemaljski izraz njegovih ruku pripovijeda o Sarajevskom atentatu, o našima i o njihovima, a ustvari o tome da su i jedni i drugi naši, i da je ubojstvo Franje Ferdinanda posljedica modernizacijske i prosvjetiteljske misije bečkih vlasti u Bosni. Princip, Čabrinović i drugovi djeca su svoje epohe, školovani na romanu devetnaestog stoljeća, na poeziji Walta Whitmana, na ruskim anarhistima i atentatorima… Beč ih je opismenio i pružio im priliku da osvoje i ostvare svoje iluzije. Nikada Bosna i zapadni Balkan nisu bili europskiji i bliži Beču, Berlinu i Parizu nego trenutak prije Principova pucnja.Miljenko Jergović napisao je i roman i pripremu za roman. Ujedno ovo je i dokumentarni tekst nastao po nizu drugih dokumentarnih tekstova, a iz njega je zatim trebala nastati velika fikcija. Je li nastala? Je li sve ovo istina, ili je izmišljena pripovijest, omladinski avanturistički roman koji je tužno završio?Nezemaljski izraz njegovih ruku jedna je od onih knjiga koja se čita, kojoj se vraća, koja tjera na razmišljanje i promišljanje, koja povijest ovih prostora propituje bez ideološkog bremena, koja pokušava shvatiti i razjasniti vrijeme te fikcijom oživiti ljude i događaje koji su možda odredili sudbinu kontinenta i nas samih.

  Zum Buch

• 

  Sestra Sigmunda Freuda

  Goce Smilevski

  • 0
  • 0
  • 0

  "Taj mladić iz njezinih prvih uspomena, koji je miluje jabukom, koji joj šapuće bajku, koji joj pruža nož, njezin je brat Sigmund.“  Godina je 1938. i već bolesni Sigmund Freud pred nacistima odlazi iz Beča. Zahvaljujući ugledu i poznanstvima dobio je priliku sastaviti popis onih koje će povesti sa sobom: na njemu će se naći mjesta za njegova liječnika i dvije služavke, za njegova psa i njegovu šogoricu, ali ne i za koju od njegove četiri sestre. Nedugo zatim, dok Freud u Londonu bude živio svoje posljednje dane, sestre oca psihoanalize bit će odvedene u koncentracijski logor Terezin i pogubljene.  Zasnovan na istinitoj priči, nagrađivani roman Goce Smilevskog djelo je koje daje glas onim nečujnima, a među njima ponajviše Adolfini Freud - “najslađoj i najboljoj od mojih sestara” - darovitoj, osjećajnoj ženi koja je život provela u sjeni, njegujući majku i oca. Svjedočeći sjaj i bijedu jedne epohe ulaskom u živote njezinih velikana, baš kao i one njenih neznanih i slabih, ali ne manje važnih sudionika, Sestra Sigmunda Freuda knjiga je koja potresa i razotkriva, djelo koje nećete zaboraviti.

  Zum Buch

• 

  Dvorac u Romagni

  Igor Štiks

  • 2
  • 6
  • 0

  Prvi roman autora Elijahove stolice Roman se odvija između renesansne Italije i Titove Jugoslavije, pripovijedajući paralelne ali i isprepletene priče o ljubavi, prijevari i izdaji. Povijest se ponavlja, a neprekidna nostalgija za udobnošću doma prožima ovo emotivno književno djelo. Midwest Book Review  U ovom zgusnutom, vješto strukturiranom romanu, Štiks je konstruirao čudesnu dvoranu zrcala. Priče odražavaju i iskrivljuju jedna drugu, a sudbine likova povezuju se premošćujući vrijeme i prostor. Svojom promišljenošću i ozbiljnošću, Dvorac u Romagni potvrđuje snagu romaneskne forme koja se suprotstavlja prirodi vremena i sjećanja. Vue Weekly

  Zum Buch