D'autres livres qui pourraient vous intéresser

• 

  I djeca njihova za njima

  Nicolas Mathieu

  • 0
  • 0
  • 0

  To je neka druga Francuska. Zaboravljena dolina na istoku, napuštene tvornice i ugašene visoke peći, mutno jezero i žega usijanog poslijepodnevna. Kolovoz je 1992., Anthony ima četrnaest godina i sa svojim rođakom, iz čiste dosade, odluči ukrasti kanu i provjeriti što se događa na nudističkoj plaži na suprotnoj obali. Na kraju tog kratkog putovanja čekaju ga prva ljubav i prvo ljeto odraslosti. Nakon tih zaveslaja započinje i zauvijek se oblikuje drama njegova života.U romanu za koji mu je dodijeljena prestižna Nagrada Goncourt, Nicolas Mathieu drzak je i briljantan dok ocrtava doba adolescencije, oštar i suptilan dok prati životno i političko stasavanje generacije koja pokušava pronaći vlastiti put u svijetu što ga je dobila u nasljeđe.Četiri ljeta i četiri prijelomna trenutka u životima njegovih junaka, svaki sa svojom bukom i bijesom, glazbom i nadanjima – za Mathieua su dovoljni da stvori jedan od najvibrantnijih književnih svemira u koje smo imali prilike zaviriti. Od “Smells Like Teen Spirit” do Svjetskog prvenstva 1998. i utakmice između francuske i hrvatske nogometne reprezentacije – pred nama se nižu ljubavi i strasti, strahovi i čežnje, životi koji se žive daleko od francuskog i europskog sna.I djeca njihova za njima Nicolasa Mathieua govori o ljudima uhvaćenim u zaleđe globalizacije, o obiteljima sleđenima između nostalgije i propadanja, o pojedincima razapetim između pristojnosti i bijesa. Životnost i senzualnost, empatija i pripovjedna snaga ovoga romana ostavit će vas bez daha.“Duboko proživljeno... Izuzetan portret mladosti.” – Irish Times“Lako je razumjeti zašto ovaj roman, koji stiže u pravo vrijeme i sadržava tajnu povijest aktualnog političkog trenutka, nailazi na ovakve pohvale kritike... Nisam mogao odložiti ovu knjigu. Nisam želio da završi.” – New York Times Book Review“I djeca njihova za njima odvažan je roman pun seksa i nasilja, ali koji uspijeva ostati nježan te na neki čudnovat način čak i pružiti nadu.” – Kirkus Reviews“Veličanstveni roman. Lucidan, pronicav i radostan.” – France Info

  Voir livre

• 

  Rituali vode

  Eva García Sáenz de Urturi

  • 0
  • 0
  • 0

  Dok inspektor Unai López de Ayala zvan Kraken slijedi trag jezivog rituala starog 2600 godina, književni fenomen zvan Trilogija bijeloga grada i dalje nezaustavljivo osvaja svijet.Kad su je pronašli na starom hodočasničkom putu, kraj tunela San Adrián, Ana Belén Liaño bila je spaljena, obješena naglavce i udavljena u kotlu iz brončanog doba. Uz tri smrti, tri otkrića. Lijepa Annabel Lee bila je prva Krakenova ljubav, bila je trudna i – baš kako su se bojali svi iz policijske uprave glavnoga grada Baskije – nije bila posljednja.Da bi otkrio tko u prastarom obredu trostruke smrti ritualno kažnjava one koje ne smatra vrijednima da na svijet donose djecu, glavni stručnjak za profile vitorijske policije morat će zaroniti u vlastitu prošlost i suočiti se s čudovištima koja u njoj vrebaju još od onog nezaboravnog ljeta 1992., kada se s trojicom svojih najboljih prijatelja zaljubio u tajanstvenu Annabel Lee.Rituali vode nov su, iznimno napet triler zvijezde španjolskog noira Eve Garcíje Sáenz de Urturi. Krakenova prošlost i sadašnjost u drugom se dijelu Trilogije bijeloga grada prepleću s mitovima drevnih stanovnika Baskije i Kantabrije, vodeći čitatelja u završnicu vrtoglava tempa. Jer kada zamjenica policijskog načelnika Alba Díaz de Salvatierra sazna da nosi dijete, i da bi otac mogao biti i sam Kraken, ulozi zastrašujuće rastu, a vremena je sve manje.“Moćan nastavak Šutnje bijeloga grada... Sáenz de Urturi sjajno kombinira policijski rad s dubokim uvidom u psihologiju svojih protagonista. Oni koji vole krimiće s naglaskom na problematiku srca, bit će iznimno zadovoljni.” – Publishers Weekly“Uzbudljiv triler pun akcije, iznenađujućih preokreta i šokantnih otkrića.” – Buchszene.de

  Voir livre

• 

  Gospodari vremena

  Eva García Sáenz de Urturi

  • 0
  • 0
  • 0

  Književna čarolija Eve García Sáenz de Urturi uspjela je još jednom: u ruke inspektora Unaija Lópeza de Ayale zvanoga Kraken ponovno je dospio naizgled nerješiv slučaj – krvavo klupko spleteno od burne prošlosti i nasilne sadašnjosti baskijskoga grada Vitorije.Ubojstva koja ujesen 2019. potresaju Vitoriju slijede srednjovjekovni modus operandi, a identična su zločinima opisanim u romanu Gospodari vremena, neočekivanom bestseleru što ga je neznani autor potpisao pseudonimom Diego Veilaz. Trovanje “španjolskom muhom”, poznatom srednjovjekovnom Viagrom, zazidavanje kao u drevnom “zavjetu tame” i zastrašujuće “bačvanje”, bacanje žrtve zatvorene u bačvu s pijetlom, psom, mačkom i zmijom u rijeku – Krakena će natjerati da trag ubojice potraži u životu povijesne ličnosti i glavnoga junaka romana, grofa Diaga Vele, koji se 1192. s opasne misije u tadašnju Victoriju vratio baš na dan vjenčanja svojega brata Nagorna i svoje zaručnice, plemenite Onnece od Maestua.Zvijezda baskijskog noira Eva García Sáenz de Urturi briljira dok u Gospodarima vremena dvije napete priče upleće u roman zastrašujućega tempa, knjigu u kojemu će mračna strana bijeloga grada Krakenu napokon naplatiti danak u onome što mu je najsvetije: prijateljima i obitelji.
   
  “Osim što ćete dugo pamtiti njezin prikaz europskog kulturnoga miljea o kojemu znamo tako malo, Eva García Sáenz de Urturi nudi nam dubok uvid u psihologiju serijskih ubojica, vještih i karizmatičnih profesionalaca, koji, lišeni empatije, parazitski vrebaju lakovjerne. Ovaj baskijski noir zaslužuje široku publiku.” – Publishers Weekly
   
  “Baš kao i u Šutnji bijeloga grada i Ritualima vode, Gospodari vremena ne prestaju nas iznenađivati, a napetost vlada od početka romana pa sve do njegova kraja. No što se razvoja likova i strukture djela tiče, Gospodari vremena najkompleksniji su nastavak priče o bijelome gradu.” – Fantasymundo

  Voir livre

• 

  Shantaram

  Gregory David Roberts

  • 0
  • 1
  • 0

  Shantaram, ime koje znači Čovjek Božjeg Mira, dobio je onaj koji mu se najmanje nadao – odbjegli zatvorenik, bivši ovisnik i pljačkaš, očajnik koji je iz Australije pobjegao u Indiju s krivotvorenim ispravama, bez prošlosti, bez nade, bez imena.  A čime stranac može zaslužiti takvo ime u prenapučenom, kaotičnom, zastrašujućem i zadivljujućem gradu poput Bombaya?  Baš kao i njegov tvorac Gregory David Roberts, junak romana Shantaram zaronit će u Indiju ne štedeći se i otvorena srca – spoznat će i raj i pakao, živjeti u najsiromašnijem slamu, lijećiti u improviziranoj klinici, naukovati kod kralja bombayske mafije.  Potraga za iskupljenjem vodit će ga kroz Indiju kakvu je iskusio malokoji zapadnjak: u društvu prosjaka i gangstera, mudraca i glumaca, prostitutki i svetaca prolazit će kroz tržnice ljudima i pušionice opijuma, kroz skrovita mjesta koja mogu promijeniti svako srce, sve do zatvora i rata, sve do izdaje i ubojstva. Shantaram je epski, po mnogoćemu zadivljujući roman, koji osvaja pričom iza koje stoji golemo, fascinantno životno iskustvo njezina autora. Ako postoji književno djelo koje za pogled izvana može otključati Indiju – od najblistavijih do najmračnijih njezinih mjesta – onda je to ovaj roman, pun ljudskog razumijevanja, iskrenosti i ljubavi.

  Voir livre

• 

  Kad smo napustili Karla Liebknechta

  Lidija Dimkovska

  • 0
  • 0
  • 0

  U Spomen-domu Karla Liebknechta u Leipzigu, u Njemačkoj, tridesetak ljudi raznih nacionalnosti sjedi oko improviziranog stola na pozornici u dvorani za društvene događaje, iza njih prevoditelji, neki s tekstovima pred sobom, neki bez njih, i na prvi se pogled čini kao da su na nekoj sjednici, dok zapravo nazoče jednome nesvakidašnjem susretu, ili bolje rečeno, predstavi. Naime, sudjeluju u pilot-projektu Udruge poštovatelja Karla Liebknechta iz Leipziga koja je 19. siječnja 2018. povodom 99. obljetnice smrti velikoga njemačkog ljevičara i suradnika Rose Luxemburg Karla Liebknechta pozvala sve emigrante koji su nekad živjeli na adresi koja nosi njegovo ime ili su na neki drugi način povezani s njime.”U ovaj izmišljeni, no itekako realistični okvir najbolja suvremena makedonska spisateljica Lidija Dimkovska smješta svojih 27 sjajno napisanih kratkih priča. Prelazeći tisuće kilometara, od Beča i Sankt Peterburga, preko Skopja i Soluna, do Karagande i Bagdada, životne sudbine njezinih likova tvore uzbudljivu kroniku prošlog, za neke još nesvršenog vremena.Kad smo napustili Karla Liebknechta istinska je potraga za mjestom na kojem se – čak i nakon odlaska sa svoje dugogodišnje adrese – čovjek osjeća kod kuće.

  Voir livre

• 

  Proces

  Franz Kafka, Sasha Zigic

  • 0
  • 0
  • 0

  Ovaj roman, koji je Kafka kao i vecinu svojih djela smatrao humoristickim, najcesce se danas priziva kad se govori o izgubljenosti covjeka u neobjasnjivim birokratskim labirintima suvremenog drustva. No – to je samo jedna od mogucih interpretacija: osim ovih politickih i socioloskih aspekata, u Procesu vidimo i brojne motive koji su Kafku zanimali u svim djelima, kao sto je pitanje osobne krivnje, izgubljenosti pojedinca u neprijateljski nastrojenom, ne do kraja razumljivom svijetu, strah pred ispraznom seksualnoscu, te hladnoca i beskorisnost institucionalne religije u pokusajima da se pronadje duhovni mir.Kafka se slicnim motivima vracao vise puta, te stoga mnogi kriticari usporedjuju Proces s njegovim drugim romanom, Dvorac, nastalim 1926. godine, u kojem protagonist, takodjer poznat samo kao K., stize u selo kojim upravlja nepristupacan i bezlican autoritet dvorca, i uzaludno pokusava doprijeti do njega, slicno kao sto Josef K. uzaludno pokusava pronaci rjesenje za svoj polozaj. Takodjer se moze pronaci paralele s pripovijetkom U kaznjenickoj koloniji, napisanoj otprilike u isto vrijeme kad i Proces (prva je verzija nastala 1914., iako je objavljena tek 1919. godine), a zamisao o neprobojnosti birokracije prisutna je u gotovo svakom Kafkinom djelu.Neki se pak kriticari usredotocuju na psihoanaliticke elemente Procesa, naglasavajuci kako je vec sam naslov dvoznacan, jer se moze odnositi i na sudski proces, ali i na proces bolne samospoznaje. U prilog ovome govore nadrealisticni, apsurdisticki elementi romana, kao i predavanje Josefa K. sudbini, sto je simbolicki trenutak u kojem covjek prihvaca vlastite nedostatke i prestaje ih zatomljivati. Po dnevnickim zapisima znamo da je Kafka poznavao Freudove teorije, te je moguce da je neke od svojih »freudovskih« motiva u svoja knjizevna djela ukljucio svjesno i namjerno.U svakom slucaju, Proces je ostao jedno od najslavnijih, mozda i najslavnije Kafkino djelo, te je dao povoda mnogim interpretacijama i ekranizacijama: još 1962. godine, slavni redatelj Orson Welles napravio je filmsku verziju – snimanu u Zagrebu – u kojoj je Josefa K. igrao Anthony Hopkins, dok je ulogu Odvjetnika Welles preuzeo na sebe. Njemacki skladatelj Gottfried von Einem pak sredinom 20. stoljeca skladao je operu Der Prozeß, koja je dozivjela vise uprizorenja sirom svijeta.

  Voir livre