D'autres livres qui pourraient vous intéresser

• 

  Prijan Lovro

  August Šenoa

  • 0
  • 0
  • 0

  Pripovijetku Prijan Lovro Šenoa je napisao 1873. godine, za vrijeme boravka na studiju u Pragu. Prijatelj vlastelin Šenou pozove na svoje imanje u berbu gdje on, udovici koju ondje zatiče, realistično prepriča život svog praškog cimera. Ova Šenoina ‘praška novela’ je priča o Lovri, mladiću koji se rodio u siromašnoj seoskoj obitelji i zaputio u grad na školovanje. Piščev prijatelj i junak Lovro darovit je čovjek golema znanja i željan uspjeha. No, u društvu koje vrednuje podrijetlo i bogatstvo, a ne sposobnost, Lovrina nastojanja ne mogu uspjeti. Novčane i ljubavne nevolje obilježavaju njegov težak životni put koji završava tragedijom.  
  August Šenoa (1838-1880) bio je hrvatski književnik, novinar, prevoditelj i političar. Pisao je pjesme, novele, romane, feljtone, kritičke tekstove, a prevodio s francuskog, njemačkog, engleskog i češkog jezika. Golemim opusom stvorenim za kratkog života obilježio je početke realizma i zauzeo središnje mjesto hrvatske književnosti 19. stoljeća, a razdoblje u kojem je aktivno djelovao naziva se u pojedinim periodizacijama Šenoinim dobom. 
  Za Šenoinu slavu zaslužni su povijesni romani poput Čuvaj se senjske ruke, Diogeneš, Seljačka buna, Kletva, te Zlatarovo zlato. Posebno se ističu povjestice, pripovjedna djela s povijesnim motivima u kojima obrađuje događaje iz hrvatske povijesti s aktualnim političkim porukama (Smrt Petra Svačića, Propast Venecije, Anka Neretvanka, Šljivari i dr.). Šenoa je napisao i niz romana s tematikom iz suvremenog života (Mladi gospodin, Prosjak Luka, Vladimir, Branka) i brojne novele (Prijan Lovro, Barun Ivica, Ilijina oporuka, Karanfil s pjesnikova groba, Kanarinčeva ljubovca, i dr.). u kojima tematizira socijalne, političke i etičke probleme svog vremena. 
  Izdanje je sufinancirano sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.

  Voir livre

• 

  Rekonstrukcija

  Viktorie Hanišová

  • 0
  • 0
  • 0

  “Rođena sam s devet godina, deset mjeseci i sedam dana. Tako to pamtim.” Ovim riječima svoju priču započinje devetnaestogodišnja Eliška. Tog sasvim običnog dana kad se vratila kući, na podu dnevne sobe zatekla je mrtve brata i majku. Njezina majka ubila je mlađeg brata, a potom i sebe, ne ostavivši oproštajno pismo. Skrb za nju preuzela je imućna, ali neobična i u svoj svijet zatvorena teta Leonie. No je li odrastanje u staroj, mračnoj vili bez potrebne pažnje i ljubavi dobro za dijete? Ostavši sasvim sama, prije nego što krene na studij arhitekture, Eliška započinje svoju opsesivnu potragu za odgovorima. Što se uistinu dogodilo? Zašto je majka to učinila? I zašto je nju ostavila na životu?Rekonstrukcija je psihološki roman o majci ubojici vlastitog djeteta, o tragediji od koje se ne može pobjeći, o mračnoj prošlosti i iracionalnosti ljudskih postupaka. U svom iznimnom djelu jedna od najzanimljivijih suvremenih čeških autorica Viktorie Hanišová precizno rastvara užas i nepojmljivu dubinu tame ljudske psihe.“Hanišová piše o Medejama sadašnjosti, promjenjivosti naših pogleda na prošlost, sjećanja, pa čak i na artefakte.” – Radio FM“Roman Rekonstrukcija čini točno ono što piše u njegovu naslovu: protagonistica istražuje sve moguće kontekste, traga za vezama i odnosima u njima... Traži pomoć u psihologiji i filozofiji, proučava paralele u povijesti, ispituje vlastite snove i internet, žonglira teorijama zavjere, propituje kriminologe, odnose i postupke oca, koji je potpuno odustao od života i potonuo u alkohol.” – MF DNES“Izravan jezik i spontano pripovijedanje Viktorie Hanišove podsjećaju nas da je moć u jednostavnosti.” – Lidové noviny“Viktorie Hanišová majstorski kreiraprirodni tijek razmišljanja, promišljanja, monologa i dijaloga. Njezino pripovijedanje stoga je gotovo neupadljivo, ali uvjerljivo prenosi osebujnost njezinih likova.” – Tvar“Autorica vješto barata najsitnijim i najintrigantnijim detaljima bolesne duše, a da se zapravo ne osvrće na njezino loše stanje, i na taj način uvlači čitatelja u srž problema neprimjetno ga odvodeći na neobično putovanje.” – Právo

  Voir livre

• 

  Što čini jabuku?

  Amos Oz, Šira Hadad

  • 0
  • 0
  • 0

  Što čini jabuku? najosobnija je knjiga jednoga od najutjecajnijih intelektualaca 20. stoljeća, Amosa Oza. Podnaslovljena kao Šest razgovora o pisanju, ljubavi, osjećaju krivnje i ostalim užicima, Ozova Jabuka nije tek knjiga iznimnih intervjua – u njoj je uhvaćena esencija cjeloživotnog dijaloga koji je veliki pisac vodio sa sobom i svijetom koji ga okružuje, ali i srž prijateljstva koje ga je povezalo s njegovom izraelskom urednicom Širom Hadad.Kako je, u četrnaestoj godini i daleko od kuće, rođen pisac Amos Oz? Zbog čega je promijenio ime nakon majčina samoubojstva? Zašto je napisati roman isto kao sagraditi čitav Pariz od šibica i ljepila? Kako razmišlja o ljubavi i o seksu, o feminizmu i fanatizmu, prošlosti i budućnosti? Može li književnost promijeniti čovjeka, može li promijeniti svijet?Emotivnost i toplina, spontanost i humor kojima su prožeta Ozova razmišljanja o djetinjstvu, odrastanju, važnim knjigama i autorima, o stvaralačkom procesu i nadahnuću istinski će zasjati dok s prepoznatljivom mudrošću i jasnoćom bude dodirivao pitanja ljubavi i braka, politike i vjere, roditeljstva, starenja i smrti...Iskrena, bez tabua i lažnog srama, Što čini jabuku? Amosa Oza i Šire Hadad knjiga je prvih i posljednjih pitanja, onih na kojima su izgrađeni život i djelo jednoga od velikana našega vremena.“… Što čini jabuku? Voda, zemlja, sunce, drvo jabuke i malo gnojiva. Ali ona nije nalik nijednoj od tih stvari. Napravljena je od njih, ali nije im nalik. Tako je i s pričom, i ona je sigurno načinjena od zbroja susreta, iskustava i slušanja.”“Ova knjiga otkriva Amosa Oza onakvoga kakvoga smo poznavali mi, njegovi prijatelji: otvorenog i s nevjerojatnim smislom za humor i ironiju.” – David Grossman

  Voir livre

• 

  Lađar

  Andrzej Stasiuk

  • 0
  • 0
  • 0

  Lipnja 1941. pun je Mjesec nad selom uz Bug, rijeku koja svijet dijeli na pola. Na jednoj su njezinoj obali Nijemci, a na drugoj Rusi. Maks i Dora, Židovi iz grada, vjeruju da samo trebaju prijeći na Istok, i svijet će im se ponovo podastrijeti u svojoj dobroti i raskoši. Oblaci u nekom trenutku moraju zakloniti Mjesec i lađar Lubko, koji svakoga tko ima novac prevozi na drugu stranu, smilovat će im se. Skriveni u štaglju, tik uz lokve svinjske krvi i iznutrica, gledaju poljske partizane, dječake koji još uvijek vjeruju da je rat pustolovina i izvršavaju naredbe koje ne razumiju. I njihova nemilosrdnog zapovjednika, vodnika Sivog, koji ih sprema za borbu s “istinskim” neprijateljem. Svi čekaju... vrućina muti razum.Putujući krajolikom svog djetinjstva, više od osamdeset godina nakon povijesno odlučujuće vojne ofenzive, pripovjedač Andrzeja Stasiuka imaginira svijet na rijeci koja se ne zove Stiks, ali koja ima svog lađara Harona. Ljudske priče u predvorju ratnog pakla u romanu Lađar pulsiraju životom – sirovim, prijetećim, začudnim i senzualnim – koji nam iznova otkriva da je književna istina iznad svake druge istine, a u ovom nam slučaju i poručuje: rat nikada ne završi za nekoga tko ga je vidio.

  Voir livre

• 

  Apeirogon

  Colum McCann

  • 0
  • 0
  • 0

  Rami Elhanan i Bassam Aramin žive jedan blizu drugoga, ali u različitim svjetovima. Rami je Izraelac, a Bassam Palestinac. Ramiju vožnja do Zapadne obale traje petnaest, a Bassamu sedamdeset pet minuta. Različita je boja njihovih registarskih tablica, njihov prolazak kontrolnih točaka, različiti su im jezici, različite priče. Onoga što ih spaja, čini se, jako je malo.Za početak: jedno rano poslijepodne kad trinaestogodišnju Ramijevu kćer Smadar na ulici raznese bombaš samoubojica. Za početak: dan kad desetogodišnju Bassamovu kćer Abir na putu do škole gumenim metkom usmrti pripadnik izraelske granične policije. Odgojeni da se mrze, ali prepoznajući gubitak koji ih spaja – usprkos svemu što ih želi razdvojiti – dvojica očeva svoj će gubitak pretvoriti u oružje za mir i oštricom ljudskosti načeti zid koji se generacijama činio neprobojnim.Na mjesto srca, u veličanstvenom proznom biću Apeirogona nagrađivani irski pisac Colum McCann postavio je istinitu životnu priču Bassama Aramina i Ramija Elhanana, ali krvotok njegova romana povezuje stoljeća i kontinente, povijest i prirodu, umjetnost i politiku, nadu i bol. Pun glazbe i nestvarno lijepih slika, nježan i uzvišen, realističan, ali optimističan – Apeirogon je istinsko remek-djelo, tisuću i jedan fragment kojim se približavamo istini, roman stvoren za naše doba.

  Voir livre

• 

  Samo strast

  Annie Ernaux

  • 0
  • 0
  • 0

  Samo strast jezgrovit je, ali emocionalno intenzivan roman koji istražuje aferu žene s oženjenim muškarcem. Oštra i nepokolebljiva autobiografska proza ​​zadire u složenost želje, opsesije i zamršenih nijansi međuljudskih odnosa. Iskreno ispitivanje strasti prema muškarcu i utjecaja koji ona ima na život tjeraju protagonisticu do ruba samospoznaje. Preciznošću i hrabrošću, Annie Ernaux ispituje vlastito stanje u razdoblju svog života kada nije radila ništa osim što je čekala muškarca. Priča je to o ljubavi, čežnji i seksu pisana oskudnim, elegantnim stilom koji je autorici priskrbio međunarodno priznanje. Ova je knjiga bila na vrhu ljestvice nacionalnih bestselera u Francuskoj više od tri mjeseca. 
  Annie Ernaux (1940.) odrasla je u malom gradiću Yvetot u Normandiji u radničkoj obitelji. Nakon studija književnosti na sveučilištu u Rouenu predavala je francuski jezik i književnost u srednjoj školi i radila u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Karijeru spisateljice započela je 70-ih godina objavom novele Les Armoires. Za svoj je opus, koji čini preko dvadeset naslova prevedenih na brojne svjetske jezike, primila niz nagrada, a 2022. dodijeljena joj je Nobelova nagrada za književnost. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku. 
  Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. 
  Fotografija na naslovnici: Freepik

  Voir livre