Weitere Bücher, die Sie mögen werden

• 

  Uspon

  Stefan Hertmans

  • 0
  • 0
  • 0

  Što biste učinili kad biste saznali da je kuća u kojoj ste proveli dobar dio svojega života tijekom Drugog svjetskog rata bila dom zagriženog visokopozicioniranog časnika SS-a? Kad bi, toliko godina poslije, dobro vam znane prostorije počele pohoditi sablasti bivših stanara, a kuća u kojoj ste nekoć živjeli i voljeli stala otkrivati svoje jezive tajne?Proslavljeni belgijski pisac Stefan Hertmans učinio je ono u čemu je najbolji: baš kao i u svjetskim uspješnicama Obraćenica i Slikar i rat, povukao je nit priče i odlučio slijediti je, kamo god ga je trebala odvesti. I baš zbog toga, Uspon je toliko sretan susret detektivske potrage, moćne spisateljske mašte i autobiografije, tako zadivljujući portret jednog interijera u kojem prošlost i sadašnjost odjekuju jednako snažno.Dok pokušava odgovoriti na pitanje tko se doista krije iza slike fanatičnog flamanskog nacionalista i zloglasnog sljedbenika Trećeg Reicha Willema Verhulsta, pod Hertmansovim se perom iz zaborava pomalja nešto kudikamo vrednije: slika njegove supruge Mientje i njezine gotovo neobjašnjive ljubavi, koju Willemu neće uskratiti nikada, premda će uvijek osuđivati njegova djela.Čitajući dnevnike i strastvena pisma, sakupljajući sjećanja onih kojima je bračni par Verhulst promijenio živote u dobru i zlu, Hertmansov pripovjedač u Usponu svojom se i njihovom nekadašnjom kućom uspinje od podruma do tavana, od najmračnijih dubina do najsjajnijih visina ljudske duše.

  Zum Buch

• 

  Boja tišine

  Elia Barceló

  • 0
  • 0
  • 0

  U noći kada je prvi čovjek sletio na Mjesec, mlada dizajnerica Alicija silovana je i ubijena nedaleko od obiteljskog imanja. Njezina sestra, svjetski poznata slikarica, osebujna i beskompromisna Helena Guerrero, nakon mnogo godina potpune otuđenosti od obitelji vraća se u Madrid. Želi pronaći krivca i zatvoriti nikad riješen slučaj sestrina ubojstva.Dok prati tragove i slaže mozaik mračnog misterija, Helena i ne sluti razmjere i opasnosti obiteljskih spletki. Nitko nije onaj za koga se predstavljao. Je li moguće da su tajne koje su pomno skrivali njezini otac i majka uništavale živote i utjecale na tijek Španjolskoga građanskog rata?
   
  Boja tišine maestralan je i napet triler, obiteljska i povijesna saga, detektivska priča, ali i djelo o ljubavi i strasti. Nevjerojatno uzbudljiv, potresan i emotivan, roman Boja tišine Elije Barceló, jedne od najvažnijih španjolskih autorica, pokazuje nam zašto je bitno da se suočimo s demonima prošlosti.

  Zum Buch

• 

  O životu radnice krajem...

  Goran Ferčec

  • 0
  • 0
  • 0

  Devetnaest godina vrijeme je u koje stane život; godine nade, progresa, vjere u bolju budućnost, stvaranja obitelji i karijere. Junakinju romana pratimo od njezina odlaska iz maloga sela u neimenovani panonski gradić u kojem će stvarati svoj život, život radnice u dućanu mješovitom robom. Od 1973. do 1991. svako poglavlje romana obilježeno je nekim ključnim događajem; rođenjem, smrti, izgradnjom vlastitog doma, odlaskom na odmor, štrajkom radnika. Od kotrljanja velike povijesti do važnih intimnih sjećanja, pripovjedački je okvir unutar kojeg se ocrtava jedan život pun gubitaka, ali i malih sreća, život radnice kao amblematski primjer života radnika diljem Europe druge polovine dvadesetog stoljeća. Život u kojem se rastaču ideali i u kojem jednako tako nestaje ne samo jedan sistem, jedna država, već i cijela jedna klasa.Goran Ferčec u svome maestralom romanu O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća stilom tihog i preciznog promatrača ispisuje sve naše intimne povijesti, otvara prostor životima naših majki i očeva koji su se budili ozarena pogleda i odlazili na posao vjerujući da grade bolji svijet, ali i njihovu razočaranju vlastitim životima i sistemom. O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća veličanstvena je posveta minuloj epohi u kojoj je svaki čovjek, svaka radnica i radnik, mogao sanjati i živjeti ravnopravnost, u kojoj su se majke nadale da svojoj djeci širom otvaraju vrata bolje budućnosti.

  Zum Buch

• 

  Kad smo napustili Karla Liebknechta

  Lidija Dimkovska

  • 0
  • 0
  • 0

  U Spomen-domu Karla Liebknechta u Leipzigu, u Njemačkoj, tridesetak ljudi raznih nacionalnosti sjedi oko improviziranog stola na pozornici u dvorani za društvene događaje, iza njih prevoditelji, neki s tekstovima pred sobom, neki bez njih, i na prvi se pogled čini kao da su na nekoj sjednici, dok zapravo nazoče jednome nesvakidašnjem susretu, ili bolje rečeno, predstavi. Naime, sudjeluju u pilot-projektu Udruge poštovatelja Karla Liebknechta iz Leipziga koja je 19. siječnja 2018. povodom 99. obljetnice smrti velikoga njemačkog ljevičara i suradnika Rose Luxemburg Karla Liebknechta pozvala sve emigrante koji su nekad živjeli na adresi koja nosi njegovo ime ili su na neki drugi način povezani s njime.”U ovaj izmišljeni, no itekako realistični okvir najbolja suvremena makedonska spisateljica Lidija Dimkovska smješta svojih 27 sjajno napisanih kratkih priča. Prelazeći tisuće kilometara, od Beča i Sankt Peterburga, preko Skopja i Soluna, do Karagande i Bagdada, životne sudbine njezinih likova tvore uzbudljivu kroniku prošlog, za neke još nesvršenog vremena.Kad smo napustili Karla Liebknechta istinska je potraga za mjestom na kojem se – čak i nakon odlaska sa svoje dugogodišnje adrese – čovjek osjeća kod kuće.

  Zum Buch

• 

  Štajga ili put u maglu

  Ivana Šojat

  • 0
  • 0
  • 0

  Andrija, šef željezničkoga kolodvora u Vinkovcima, popularne štajge, svakodnevno balansira između dvije pustoši, one na željeznici, ali i one u vlastitoj kući. On je dragovoljac Domovinskog rata sa svojim traumama i tugama, živi svjedok vremena kad su Vinkovci, a s njima i Slavonija, bili “pupak svijeta”, ali jednako tako i svjedok propasti ne samo željeznice već i grada. Njegovi sinovi odlučili su prekinuti generacijsku tradiciju rada na željeznici i uputili se na rad u inozemstvo ili sezonski na more. A njegov brak s Katarinom na svakodnevnoj je kušnji učmalosti, dosade i nemogućnosti da se učini promjena.Štajga ili put u maglu roman je o Hrvatskoj danas, o zemlji koju napuštaju mladi, u kojoj sve završava kao na slijepom peronu, o ljudima koji moraju pronaći sebe da bi mogli shvatiti druge. O ljubavi, koju treba njegovati poput krhke biljke, o obitelji koja nestaje. Ivana Šojat ispisala je posvetu željeznici i vremenu u kojem je gradić u panonskoj ravnici imao perspektivu, ljudima koji su zaspali i zapeli u noćnoj mori, ali koji imaju nadu da će se iz nje probuditi.“Što se više udaljavamo od te mladosti, to nam se češće vraća misao o uništenju, o onome što smo propustili.Sve što teglimo u sebi, sve što je preko nas prešlo. Oblikuje nas to. Ne znamo kakvi bismo bili bez toga. Zato nismo ono što smo propustili. I teško nam je, teško nam je o tome govoriti. Ne može čovjek govoriti o neostvarenom. Sve žalopojke o neostvarenom su nagađanja.‘Ne možemo sanjati budućnost’, kažem Kati, koja u sanjarici iz kredenca traži pojmove ‘vlak’, ‘vojska’, ‘alkohol’, ‘opijanje’, ‘željeznica’, ‘pjevanje’, ‘kavana’.Kata me ne sluša. Slovka pojmove za dešifriranje magijskih poruka što ih snovi dovlače iz budućnosti.”

  Zum Buch

• 

  Na Vrbasu tekija

  Josip Mlakić

  • 0
  • 0
  • 0

  Ivo Andrić bez ikakve je sumnje jedan od najvažnijih pisaca ovih jezika, jedini autor s područja bivše nam zemlje koji je počašćen Nobelovom nagradom za književnost. Rado čitani pisac oko čijega se djela i danas lome polemička, nacionalna i ina koplja, o kojem se pišu goleme studije, održavaju simpoziji, a romani se nalaze u školskim lektirama. Na Vrbasu tekija roman je koji andrićevskim stilom progovara o važnoj bosanskoj temi, o onoj za koju u dosada objavljenim tomovima nije bilo mjesta – samostanu u Jajcu. To je još jedna priča o bosanskim fratrima i Bosni Srebrenoj, o Bosni od sredine devetnaestoga do sredine dvadesetog stoljeća.Podijeljen u tri dijela, “Na Vrbasu tekija”, “Jajačka hronika” i “Paučina i promaja”, roman je to čija su prva dva dijela možda izgubljen ili nikad napisan Andrićev rukopis, dok je treći dio fantastično precizna studija o Andriću i njegovu djelu te ujedno i autobiografski uvid u Josipa Mlakića i njegove teme.Josip Mlakić romanom Na Vrbasu tekija uspio je gotovo nemoguće: ispisao je Andrićevim jezikom neispripovijedanu priču, uspio je rekreirati svijet koji nam je i blizak i dalek, svijet koji je ostao sačuvan u knjigama i kronikama, svijet koji je stvorio i u njegovim detaljima sačuvao Ivo Andrić, a sada ga je jednako moćno i stilski besprijekorno nastavio jedan od najboljih suvremenih pripovjedača Josip Mlakić.

  Zum Buch