Weitere Bücher, die Sie mögen werden

• 

  Muškarci koji mrze žene

  Stieg Larsson

  • 0
  • 1
  • 0

  Novinar Mikael Blomkvist, ujedno i suvlasnik novina Millennium, koji je uvjeren da je njegova dužnost boriti se protiv kriminala velikih korporacija i drugih zala suvremenog društva, te mlada Lisbeth Salander (24), mršava hakerica fotografske memorije i traumatične prošlosti s instinktom za preživljavanje koji preplaši svakoga tko joj stane na put dvoje su glavnih junaka hita Muškaraci koji mrze žene i s kojima je Stieg Larsson donio junake za dvadeset i prvo stoljeće. Roman Muškarci koji mrze žene epska je priča koja se odvija na nekoliko kontinenata, zamišljen je i kao homage velikim piscima žanra. Ovo je inteligentan i dobro napisani roman koji je istodobno saga o serijskim ubojicama, potraga za nestalima i informirani uvid u svjetove velikog kapitala i novinarstva. 

  Zum Buch

• 

  Godišnji banket bratovštine grobara

  Mathias Enard

  • 0
  • 0
  • 0

  Kad mladi etnolog David Mazon napusti Pariz kako bi napisao doktorsku disertaciju o tome što znači živjeti na selu u 21. stoljeću, uvjeren je da ima sve što je potrebno: državnu stipendiju, prijenosno računalo, internetsku vezu i smještaj na farmi na rubu Poitevinske močvare. Ali može li znanost zarobiti tisućljetne duhove Mjesta, dokučiti hirove Kotača vremena? Dok brodi mikrosvemirom La Pierre-Saint-Christophea i uz pomoć ljubaznog načelnika-pogrebnika Martiala i farmerice Lucie upoznaje lokalne ljude i običaje, David postaje sve sigurniji da mu nešto – a možda čak i ono najvažnije – nepovratno izmiče.Godišnji banket bratovštine grobara Mathiasa Énarda briljantan je, nesvakidašnji roman – knjiga u kojoj je tragikomični dnevnik znanstvenika tek ulaznica za spektakularni književni rollercoaster kroz povijest Francuske. Uz živopisne Énardove likove, u središtu ove vratolomne vožnje pokrajina je Deux-Sévres, piščev rodni kraj i duh koji ga nastanjuje još od velikog Énardova zemljaka Rabelaisa. Baš ondje, mjesto je simpozija neobične bratovštine – baš ondje zbiva se drevna gozba na kojoj grobari slave Smrt, a Smrt im, zauzvrat, poklanja trodnevnu pauzu, predah tijekom kojega će – zajedno s čitateljem ovog sjajnog romana – uživati hedonistički i bez skrupula.

  Zum Buch

• 

  Pravo na samouništenje

  Kim Young-ha

  • 0
  • 0
  • 0

  Pravo na samouništenje, kultni roman suvremene korejske književnosti, senzualan je, mračan i snolik vodič kroz Seul, grad u koji nas uvodi majstor nesvakidašnjeg zanata, Kimov bezimeni pripovjedač. Nije slikar, ali Mrtvi Marat Jacques-Louisa Davida ključ je njegova umijeća: distanciran i hladan, onima koje prepozna kao potencijalne klijente prodaje mogućnost bijega, izlaz iz banalnosti života.U romanu kojim je Kim Young-ha osvojio publiku i kritiku diljem svijeta pod neonskim svjetlima velegrada dotaknut će se i preplesti pet sudbina: lijepe performerice Mimi, dvojice braće zaljubljene u istu djevojku, tajanstvene Se-yeon, koja spava s obojicom, ali ne pripada nijednom, te onoga koji ih sve zapisuje i prati, strpljivo nudeći jedinu utjehu – pravo na samouništenje.Poput Ryūa Murakamija ili Breta Eastona Ellisa, jedan od najznačajnijih korejskih pisaca današnjice Kim Young-ha u Pravu na samouništenje ispisao je uzbudljivu i mračnu parabolu o suvremenom urbanom životu, snažno književno promišljanje istine, smrti, žudnje i identiteta. Ljepota i jeza, brza vožnja i očajnički seks, frivolnost umjetnosti i fantazije kojima se borimo protiv egzistencijalne dosade susreću se u ovoj prozi koja očarava i duboko uznemiruje, baš poput najuspješnijih djela suvremene korejske kinematografije.
   
  “Noir s pikantnim egzotičnim prizvukom.” – Kirkus Review
   
  “Kul, urban i jako pametan.” – Süddeutsche Zeitung
   
  “Estet zločina. S radosnim cinizmom Kim nudi prvi roman o ljubavi i smrti u Seulu.” – Le Monde
   
  “Objavljen u Koreji 1996., Pravo na samouništenje Kimov je prvi roman. Golem uspjeh kod publike i kritike dvadesetosmogodišnjaka je pretvorio u predvodnika svojeg književnog naraštaja.” – Lire
   
  “Ovom knjigom Kim je postao kultna figura korejske književnosti.” – Spiegel Spezial

  Zum Buch

• 

  U kasno ljeto

  Magdalena Blažević

  • 0
  • 0
  • 0

  Izniman roman snažnih slika, krugova koji se pretapaju, asocijacija prepunih mirisa i zvukova, prizori bi bili pitoreskni da u potki ove sugestivne i poetske naracije ne leži surov ratni zločin. 'Zovem se Ivana. Živjela sam četrnaest ljeta, a ovo je priča o posljednjem.' Obimom mali, a temom golem, ovaj roman otvorenog prostora i prirode, roman u kojem mrak prevladava nad svjetlom, smrt nad životom, pisan iz perspektive ubijene djevojčice predstavlja nam jezikom nježnosti svu surovost svijeta skrivenog u idili ruralne pastorale. Roman o smrti iz kojeg pjevaju ptice. 
  Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove. (Seid Serdarević) 
  Magdalena Blažević (1982.) rođena je i odrasla u Žepču u Bosni i Hercegovini. Autorica je zbirke kratkih priča „Svetkovina“ (2020.) i romana 'U kasno ljeto' (2022.), koji je osvojio nagradu Tportala za najbolji hrvatski roman objavljen u prethodnoj godini. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju kratku priču, među njima i nagrade 'Ranko Marinković'. Živi u Mostaru. 
  Hvala Zoranu Čubrilu i Christianu Bushillu za pročitane citate u knjizi.

  Zum Buch

• 

  O tijelu duše

  Ljudmila Ulicka

  • 0
  • 0
  • 0

  “O tijelu znamo mnogo više nego o duši. Nitko ne može nacrtati atlas duše. Tek ponekad mogu se naslutiti njegove granice. Ondje, blizu njih, kako im se približavate, osjetit ćete snažne vibracije i otkriti detalje toliko fine da ih se teško može opisati našim lijepim, ali ograničenim jezikom. Rizično je, pa čak i opasno približiti se duši. Ali taj prostor mami i što dulje živiš, privlačnost postaje sve jača.” – Ljudmila Ulicka
   
  Zbirka O tijelu duše puna je priča o ljubavi. Ljubavi ljubavničkoj i majčinskoj, sporoj i sućutnoj, koja junakinjama Ljudmile Ulicke često dolazi kasno i gotovo uvijek nenadano, ali koja njihovim umornim tijelima poklanja komadić duše koji im nedostaje: vjeru i snagu da žive.Most između tijela i duše možda se zove ljubav, a velika ruska spisateljica ove je priče napisala da bi ga izgradila i ponudila nam pogled, možda čak i pomogla da ga prijeđemo. Ali ponad čega taj most vodi i dokle će nas nositi? Je li duša granica tijela, a smrt granica života, i postoji li išta onkraj fizičkog postojanja? Onako kako nas je navikla svojim veličanstvenim romanima, s mnogo mudrosti i sućuti, topline i finog humora, Ljudmila Ulicka svoje junakinje i junake promatra na najintimnijim od njihovih granica, dok ih prelaze. O tijelu duše knjiga je o onim presudnim trenucima života kada smo najslobodniji i najranjiviji, kada je tijelo i dušu gotovo nemoguće razdvojiti.
   
  “Velika spisateljica.” – Libération
   
  “Istražujući prirodu ljubavi, Ulicka govori o najdubljim silama koje oblikuju naš život.” – New York Times
   
  “Pametne i srdačne, lakonske i pune duhovitosti – takve su priče Ljudmile Ulicke, velike dame ruske književnosti.” – Die Zeit

  Zum Buch

• 

  Sjena planine

  Gregory David Roberts

  • 0
  • 0
  • 0

  “I jedna jedina pogreška može spaliti šumu u tvome srcu i sakriti zvijezde na svim nebesima.” Riječi su to kojima počinje Sjena planine, dugo očekivani roman Gregoryja Davida Robertsa, ali i životna lekcija koju je dobro naučio njegov glavni junak Lindsay Ford zvani Lin, australski bjegunac, koji je u Bombayu započeo novi život kao liječnik u slamu, a nastavio ga kao revolveraš jednog od klanova bombayske mafije. Lindsay Ford, kojega su milijuni čitatelja širom svijeta upoznali i zavoljeli pod imenom Shantaram.Od događaja opisanih u međunarodnom bestseleru Shantaram prošle su dvije godine i čini se da su šume srca spaljene, a zvijezde zastrte na nebesima. Lin je izgubio dvoje ljudi koje je volio: očinsku figuru Khaderbhaija, šefa mafijaškog klana, ubijenog u Afganistanu, i svoju srodnu dušu, Karlu, koja se udala za mladog indijskog medijskog tajkuna. No kad mu bude uručeno pismo s posljednjom Khaderbhaijevom željom, Linovi će se gubici nastaviti, a voljeni Grad Otok u kojemu nova generacija mafijaških bosova ratuje ne mareći za stare kodekse i pravila postat će premalen i preopasan. Na obližnjoj planini, ništa manje opasno, učenja svetog čovjeka Idrissa dovest će u pitanje sve što je Lin mislio da zna o životu, svijetu, i svojem mjestu u njima.U Sjeni planine, okružen ljudima, jezicima, kulturama, bojama i mirisima Indije, Shantaram nastavlja svoju potragu za identitetom i značenjem, svrhom i domom, a najviše – za slobodom i tajnom ljubavi...

  Zum Buch