Weitere Bücher, die Sie mögen werden

• 

  Ljeta s Marijom

  Olja Savičević Ivančević

  • 0
  • 0
  • 0

  U neimenovanom dalmatinskom gradiću u staroj kamenoj kući stotinu godina sjećanja prenose žene koje sve nose ime Marija ili neku od inačica tog imena – Mare, Marijola, Maša, Mara... U nizu epizoda, prije svega ljeti, pred nama se kao u kaleidoskopu otvaraju slike povijesti i promjena, prvih menstruacija, ratnih godina, zaljubljivanja, prijateljevanja, obiteljskih okupljanja, radosti, tragedija, putovanja, nerazumijevanja… Ova velika ženska povijest naših obitelji pokazuje snagu ženskoga, moć i nemoć u patrijarhalnom svijetu, odrastanje i starenje, dolaske i odlaske, brakove i prevare, ali nadasve ljubav koja se kroz generacije žena grana i raste poput nepokorenog stabla bugenvilije uz obiteljsku kuću u dalmatinskom gradiću.Sve supruge, majke, djevojke, kćeri, bake, unuke, sve žene predaka i sadašnjosti u moćnome romanu Ljeta s Marijom postaju ne samo Marije jedne konkretne obitelji već i obitelji općenito. Olja Savičević Ivančević ispisala je suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. Ljeta s Marijom nezaboravno su štivo i rodoslovno stablo svake familije naših krajeva, ono stablo koje živi i opstaje u svakom vremenu i nevremenu.
   
  “Bugenvila koju sam početkom devedesetih posadila s ocem već dugo je ono najljepše na kući. Mama je obožava i ponosi se njome. Pretpostavljamo da se žila probila do nekog izvora hrane i vode, možda kanalizacije pa je izrasla tako velika i prekrasna. Purpurni cvjetovi pojavili bi se s početkom ljeta, na tisuće njih, i sve do zime davali bi raskoš meni dragoj, ali nimalo raskošnoj i objektivno ne baš prelijepoj ulici koja se zove kako se zove, iako u njoj nema murtile ni zelenila osim u pokojem pitaru. Bugenvila je obgrlila čitavu kuću svojim dramatičnim bokorima, pa kuća kamena i bijela sa zelenim škurama, izgleda kao dom nekih sretnih ljudi bez problema. Ali, mi i jesmo bile ti ljudi, samo s problemima. Sretni ljudi s problemima, pomislila sam da je to moguće, taj tren.”

  Zum Buch

• 

  Shantaram

  Gregory David Roberts

  • 0
  • 1
  • 0

  Shantaram, ime koje znači Čovjek Božjeg Mira, dobio je onaj koji mu se najmanje nadao – odbjegli zatvorenik, bivši ovisnik i pljačkaš, očajnik koji je iz Australije pobjegao u Indiju s krivotvorenim ispravama, bez prošlosti, bez nade, bez imena.  A čime stranac može zaslužiti takvo ime u prenapučenom, kaotičnom, zastrašujućem i zadivljujućem gradu poput Bombaya?  Baš kao i njegov tvorac Gregory David Roberts, junak romana Shantaram zaronit će u Indiju ne štedeći se i otvorena srca – spoznat će i raj i pakao, živjeti u najsiromašnijem slamu, lijećiti u improviziranoj klinici, naukovati kod kralja bombayske mafije.  Potraga za iskupljenjem vodit će ga kroz Indiju kakvu je iskusio malokoji zapadnjak: u društvu prosjaka i gangstera, mudraca i glumaca, prostitutki i svetaca prolazit će kroz tržnice ljudima i pušionice opijuma, kroz skrovita mjesta koja mogu promijeniti svako srce, sve do zatvora i rata, sve do izdaje i ubojstva. Shantaram je epski, po mnogoćemu zadivljujući roman, koji osvaja pričom iza koje stoji golemo, fascinantno životno iskustvo njezina autora. Ako postoji književno djelo koje za pogled izvana može otključati Indiju – od najblistavijih do najmračnijih njezinih mjesta – onda je to ovaj roman, pun ljudskog razumijevanja, iskrenosti i ljubavi.

  Zum Buch

• 

  Nesreća bez želja

  Peter Handke

  • 0
  • 0
  • 0

  “U nedjeljnom izdanju koruških Narodnih novina pod rubrikom razno mogla se pročitati sljedeća vijest: ‘U noći na subotu jedna je pedesetjednogodišnja domaćica iz mjesta A. (općina G.) počinila samoubojstvo, uzevši prekomjernu dozu tableta za spavanje.’ Prošlo je sedam tjedana otkako mi je majka umrla i ja bih se rado dao na posao, prije nego što se na sahrani još toliko snažna potreba da pišem o njoj pretvori natrag u onu tupu zanijemjelost, s kojom sam reagirao na vijest o njezinu samoubojstvu.”Ovako Peter Handke počinje svoje izvanredno djelo Nesreća bez želja, o životu i smrti svoje majke iz perspektive sina, ali i objektivna pripovjedača. Ova, po mnogima najvažnija Handkeova knjiga, koja ni nakon gotovo pola stoljeća nije izgubila na aktualnosti, oda je ženi koja je slobodu našla tek u smrti i nesumnjivi dokaz da je Peter Handke već tada pokazao talent vrijedan Nobelove nagrade.“Nesreća bez želja kratki je roman koji je na njemačkom objavljen 1972. i ključ je za razumijevanje biografije ovoga čovjeka i jedna od najsnažnijih i najstrašnijih knjiga koje čovjek ispisuje o sebi. Ona je tačka iz koje će, tridesetak godina zatim, započeti trend autobiografske, seberazarajuće europske proze. Koga zanima od čega je krenuo Karl Ove Knausgaard, neka pročita Nesreću bez želja.” – Miljenko Jergović“Dirljivo i divno napisano.” – Richard Locke, The New York Times Book Review“U Nesreći bez želja autor se konfrontira s majčinim samoubojstvom u priči koja je poput objašnjenja nekog sna koji se ponavlja.” – Chicago Sun – Times“Tajna ove tužne fabule jest u tome da je čovjek čita bez daha. To je uspjeh Handkeova izričaja, njegova žara i distance, ispletenih na najbolji umjetnički način.” – Ulrich Greiner, Die Zeit“Neću oklijevati da nazovem Nesreću bez želja Handkeovim najvažnijim, suštinskim djelom. Ovo je knjiga za koju trebate odvojiti vrijeme da je pročitate.” – Jørgen Herman Monrad“U remek-djelu o majčinu samoubojstvu Handke nam pokazuje kako je jezik zatvor u kojem u patrijarhalnome dobu žena nikad ne dobiva stvarno ‘ja’ da ga može ubiti.” – Simon Lund Petersen

  Zum Buch

• 

  Apeirogon

  Colum McCann

  • 0
  • 0
  • 0

  Rami Elhanan i Bassam Aramin žive jedan blizu drugoga, ali u različitim svjetovima. Rami je Izraelac, a Bassam Palestinac. Ramiju vožnja do Zapadne obale traje petnaest, a Bassamu sedamdeset pet minuta. Različita je boja njihovih registarskih tablica, njihov prolazak kontrolnih točaka, različiti su im jezici, različite priče. Onoga što ih spaja, čini se, jako je malo.Za početak: jedno rano poslijepodne kad trinaestogodišnju Ramijevu kćer Smadar na ulici raznese bombaš samoubojica. Za početak: dan kad desetogodišnju Bassamovu kćer Abir na putu do škole gumenim metkom usmrti pripadnik izraelske granične policije. Odgojeni da se mrze, ali prepoznajući gubitak koji ih spaja – usprkos svemu što ih želi razdvojiti – dvojica očeva svoj će gubitak pretvoriti u oružje za mir i oštricom ljudskosti načeti zid koji se generacijama činio neprobojnim.Na mjesto srca, u veličanstvenom proznom biću Apeirogona nagrađivani irski pisac Colum McCann postavio je istinitu životnu priču Bassama Aramina i Ramija Elhanana, ali krvotok njegova romana povezuje stoljeća i kontinente, povijest i prirodu, umjetnost i politiku, nadu i bol. Pun glazbe i nestvarno lijepih slika, nježan i uzvišen, realističan, ali optimističan – Apeirogon je istinsko remek-djelo, tisuću i jedan fragment kojim se približavamo istini, roman stvoren za naše doba.

  Zum Buch

• 

  Prijan Lovro

  August Šenoa

  • 0
  • 0
  • 0

  Pripovijetku Prijan Lovro Šenoa je napisao 1873. godine, za vrijeme boravka na studiju u Pragu. Prijatelj vlastelin Šenou pozove na svoje imanje u berbu gdje on, udovici koju ondje zatiče, realistično prepriča život svog praškog cimera. Ova Šenoina ‘praška novela’ je priča o Lovri, mladiću koji se rodio u siromašnoj seoskoj obitelji i zaputio u grad na školovanje. Piščev prijatelj i junak Lovro darovit je čovjek golema znanja i željan uspjeha. No, u društvu koje vrednuje podrijetlo i bogatstvo, a ne sposobnost, Lovrina nastojanja ne mogu uspjeti. Novčane i ljubavne nevolje obilježavaju njegov težak životni put koji završava tragedijom.  
  August Šenoa (1838-1880) bio je hrvatski književnik, novinar, prevoditelj i političar. Pisao je pjesme, novele, romane, feljtone, kritičke tekstove, a prevodio s francuskog, njemačkog, engleskog i češkog jezika. Golemim opusom stvorenim za kratkog života obilježio je početke realizma i zauzeo središnje mjesto hrvatske književnosti 19. stoljeća, a razdoblje u kojem je aktivno djelovao naziva se u pojedinim periodizacijama Šenoinim dobom. 
  Za Šenoinu slavu zaslužni su povijesni romani poput Čuvaj se senjske ruke, Diogeneš, Seljačka buna, Kletva, te Zlatarovo zlato. Posebno se ističu povjestice, pripovjedna djela s povijesnim motivima u kojima obrađuje događaje iz hrvatske povijesti s aktualnim političkim porukama (Smrt Petra Svačića, Propast Venecije, Anka Neretvanka, Šljivari i dr.). Šenoa je napisao i niz romana s tematikom iz suvremenog života (Mladi gospodin, Prosjak Luka, Vladimir, Branka) i brojne novele (Prijan Lovro, Barun Ivica, Ilijina oporuka, Karanfil s pjesnikova groba, Kanarinčeva ljubovca, i dr.). u kojima tematizira socijalne, političke i etičke probleme svog vremena. 
  Izdanje je sufinancirano sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.

  Zum Buch

• 

  Živi pijesak

  Malin Persson Giolito

  • 0
  • 1
  • 0

  Jedno masovno ubojstvo u elitnoj srednjoj školi. Jedna osumnjičena osamnaestogodišnjakinja. I previše teških pitanja. Jesmo li baš svi nevini dok se ne dokaže suprotno?
   
  Zločin počinjen u školi u najbogatijoj stockholmskoj četvrti potresao je Švedsku, a Maju Norberg od uspješne učenice i dobre kćeri iz bogate obitelji preko noći pretvorio u najomraženiju tinejdžericu u zemlji. Što se doista dogodilo u učionici u kojoj su živote izgubili Majin dečko i njezina najbolja prijateljica? Ili bolje: što se događalo prije – u roditeljskim domovima i učionicama, na tulumima punim droge i seksa, u zabranjenim imigrantskim predgrađima i na luksuznim jahtama – sve otkako je u njezin život ušao Sebastian Fagerman, prelijepi i uznemirujući sin jednog od najmoćnijih ljudi Švedske?
   
  U razornom psihološkom trileru Živi pijesak, proglašenom najboljim nordijskim i najboljim europskim krimićem 2018. godine, proslavljena autorica Malin Persson Giolito ne stavlja nas samo pred fascinantan književni lik Maje Norberg već i pred dvojbu gledamo li u oči hladnokrvnoj egzekutorici ili tek izgubljenoj djevojci, koja je i sama izgubila one koje je voljela. Živi pijesak vodi nas sve do tamnog srca društva obilja, neumoljivo postavljajući pitanja o prirodi ljubavi i krivnje te o spirali njihovih razornih ili blagotvornih posljedica. I neka nitko nema iluzije: u sudnici u koju je uvode neće se suditi samo Maji Norberg.

  Zum Buch