Other books that might interest you

• 

  Što čini jabuku?

  Amos Oz, Šira Hadad

  • 0
  • 0
  • 0

  Što čini jabuku? najosobnija je knjiga jednoga od najutjecajnijih intelektualaca 20. stoljeća, Amosa Oza. Podnaslovljena kao Šest razgovora o pisanju, ljubavi, osjećaju krivnje i ostalim užicima, Ozova Jabuka nije tek knjiga iznimnih intervjua – u njoj je uhvaćena esencija cjeloživotnog dijaloga koji je veliki pisac vodio sa sobom i svijetom koji ga okružuje, ali i srž prijateljstva koje ga je povezalo s njegovom izraelskom urednicom Širom Hadad.Kako je, u četrnaestoj godini i daleko od kuće, rođen pisac Amos Oz? Zbog čega je promijenio ime nakon majčina samoubojstva? Zašto je napisati roman isto kao sagraditi čitav Pariz od šibica i ljepila? Kako razmišlja o ljubavi i o seksu, o feminizmu i fanatizmu, prošlosti i budućnosti? Može li književnost promijeniti čovjeka, može li promijeniti svijet?Emotivnost i toplina, spontanost i humor kojima su prožeta Ozova razmišljanja o djetinjstvu, odrastanju, važnim knjigama i autorima, o stvaralačkom procesu i nadahnuću istinski će zasjati dok s prepoznatljivom mudrošću i jasnoćom bude dodirivao pitanja ljubavi i braka, politike i vjere, roditeljstva, starenja i smrti...Iskrena, bez tabua i lažnog srama, Što čini jabuku? Amosa Oza i Šire Hadad knjiga je prvih i posljednjih pitanja, onih na kojima su izgrađeni život i djelo jednoga od velikana našega vremena.“… Što čini jabuku? Voda, zemlja, sunce, drvo jabuke i malo gnojiva. Ali ona nije nalik nijednoj od tih stvari. Napravljena je od njih, ali nije im nalik. Tako je i s pričom, i ona je sigurno načinjena od zbroja susreta, iskustava i slušanja.”“Ova knjiga otkriva Amosa Oza onakvoga kakvoga smo poznavali mi, njegovi prijatelji: otvorenog i s nevjerojatnim smislom za humor i ironiju.” – David Grossman

  Show book

• 

  Lađar

  Andrzej Stasiuk

  • 0
  • 0
  • 0

  Lipnja 1941. pun je Mjesec nad selom uz Bug, rijeku koja svijet dijeli na pola. Na jednoj su njezinoj obali Nijemci, a na drugoj Rusi. Maks i Dora, Židovi iz grada, vjeruju da samo trebaju prijeći na Istok, i svijet će im se ponovo podastrijeti u svojoj dobroti i raskoši. Oblaci u nekom trenutku moraju zakloniti Mjesec i lađar Lubko, koji svakoga tko ima novac prevozi na drugu stranu, smilovat će im se. Skriveni u štaglju, tik uz lokve svinjske krvi i iznutrica, gledaju poljske partizane, dječake koji još uvijek vjeruju da je rat pustolovina i izvršavaju naredbe koje ne razumiju. I njihova nemilosrdnog zapovjednika, vodnika Sivog, koji ih sprema za borbu s “istinskim” neprijateljem. Svi čekaju... vrućina muti razum.Putujući krajolikom svog djetinjstva, više od osamdeset godina nakon povijesno odlučujuće vojne ofenzive, pripovjedač Andrzeja Stasiuka imaginira svijet na rijeci koja se ne zove Stiks, ali koja ima svog lađara Harona. Ljudske priče u predvorju ratnog pakla u romanu Lađar pulsiraju životom – sirovim, prijetećim, začudnim i senzualnim – koji nam iznova otkriva da je književna istina iznad svake druge istine, a u ovom nam slučaju i poručuje: rat nikada ne završi za nekoga tko ga je vidio.

  Show book

• 

  Tri

  Dror Mišani

  • 0
  • 1
  • 0

  Kad Orna na stranici za razvedene upozna Gila, ne može reći da je to ljubav na prvi pogled. No premda joj je pomalo odbojan, nastavlja izlaziti s njim jer pokušava zaboraviti svojeg bivšeg supruga Ronana, koji je napustio obitelj i odselio se u Nepal. Kad se Ronan vraća u Izrael sa svojom novom ženom i njezinom djecom, Orna se uplaši da će njezin sin odlučiti živjeti s ocem. Da sredi misli, odluči otići u kratak posjet Gilu, koji je na poslovnom putu u Bukureštu, unatoč znakovima upozorenja da nešto u njegovoj priči jednostavno ne štima.Uzbudljivi roman Tri izraelskog pisca Drora Mišanija triler je dostojan slavnih imena ovoga žanra. Iako na početku može navesti na pomisao da je ovo ljubavni roman, Mišani kroz priče o tri glavne junakinje majstorski stvara napetost, a neočekivanim obratom čitateljima diljem svijeta oduzima dah.

  Show book

• 

  Proces

  Franz Kafka, Sasa Zigic

  • 0
  • 0
  • 0

  Ovaj roman, koji je Kafka kao i vecinu svojih djela smatrao humoristickim, najcesce se danas priziva kad se govori o izgubljenosti covjeka u neobjasnjivim birokratskim labirintima suvremenog drustva. No – to je samo jedna od mogucih interpretacija: osim ovih politickih i socioloskih aspekata, u Procesu vidimo i brojne motive koji su Kafku zanimali u svim djelima, kao sto je pitanje osobne krivnje, izgubljenosti pojedinca u neprijateljski nastrojenom, ne do kraja razumljivom svijetu, strah pred ispraznom seksualnoscu, te hladnoca i beskorisnost institucionalne religije u pokusajima da se pronadje duhovni mir.Kafka se slicnim motivima vracao vise puta, te stoga mnogi kriticari usporedjuju Proces s njegovim drugim romanom, Dvorac, nastalim 1926. godine, u kojem protagonist, takodjer poznat samo kao K., stize u selo kojim upravlja nepristupacan i bezlican autoritet dvorca, i uzaludno pokusava doprijeti do njega, slicno kao sto Josef K. uzaludno pokusava pronaci rjesenje za svoj polozaj. Takodjer se moze pronaci paralele s pripovijetkom U kaznjenickoj koloniji, napisanoj otprilike u isto vrijeme kad i Proces (prva je verzija nastala 1914., iako je objavljena tek 1919. godine), a zamisao o neprobojnosti birokracije prisutna je u gotovo svakom Kafkinom djelu.Neki se pak kriticari usredotocuju na psihoanaliticke elemente Procesa, naglasavajuci kako je vec sam naslov dvoznacan, jer se moze odnositi i na sudski proces, ali i na proces bolne samospoznaje. U prilog ovome govore nadrealisticni, apsurdisticki elementi romana, kao i predavanje Josefa K. sudbini, sto je simbolicki trenutak u kojem covjek prihvaca vlastite nedostatke i prestaje ih zatomljivati. Po dnevnickim zapisima znamo da je Kafka poznavao Freudove teorije, te je moguce da je neke od svojih »freudovskih« motiva u svoja knjizevna djela ukljucio svjesno i namjerno.U svakom slucaju, Proces je ostao jedno od najslavnijih, mozda i najslavnije Kafkino djelo, te je dao povoda mnogim interpretacijama i ekranizacijama: još 1962. godine, slavni redatelj Orson Welles napravio je filmsku verziju – snimanu u Zagrebu – u kojoj je Josefa K. igrao Anthony Hopkins, dok je ulogu Odvjetnika Welles preuzeo na sebe. Njemacki skladatelj Gottfried von Einem pak sredinom 20. stoljeca skladao je operu Der Prozeß, koja je dozivjela vise uprizorenja sirom svijeta.

  Show book

• 

  Nebeski svod

  Olli Jalonen

  • 0
  • 0
  • 0

  Sedamnaesto je stoljeće, na obzoru se javljaju prve zrake prosvjetiteljstva, a na dalekom otoku usred Atlantika dječak Angus sanja veliki san: želi postati znanstvenik, istraživač neba i novih svjetova, baš poput znamenitog astronoma i matematičara Edmonda Halleyja. Marljivo obavlja zadatak koji mu je povjerio gospodin Halley dok je boravio na otoku Svetoj Heleni, noću bilježi položaje zvijezda, a danju broji ptice, i priprema se za dan kada će se otisnuti oceanom u veliki svijet. Život na otoku mistično je lijep, ali egzistencijalno surov, sukobi između upravitelja otoka, farmera, robova i vjerskih fanatika rastu, a nasilje zahvaća i Angusovu obitelj. Dolazi vrijeme za ostvarivanje sna i nezamislivu avanturu: noseći pismo za Halleyja o prilikama na Svetoj Heleni, ušiveno u podstavi košulje, ukrcava se u brod, skriva u košari na jarbolu te, iskusivši svu ljepotu i grubost mora, stiže u London. A onda započinje Angusov novi život...Nebeski svod Ollija Jalonena fascinantan je pustolovni roman o vremenu u kojem su se uspostavljali temelji suvremene civilizacije, ali i dirljiva priča o prijateljstvu dječaka oštra oka, ispunjenog strašću za učenjem i željom za spoznajom istina ovoga svijeta, sa znanstvenikom koji je svojim otkrićima promijenio saznanja o nebu i Zemlji.

  Show book

• 

  Anomalija

  Hervé Le Tellier

  • 0
  • 0
  • 0

  Kada let Air France broj 006 Pariz – New York upadne u epsku oluju, životi putnika u njemu promijenit će se zauvijek. Avion će mirno sletjeti u zračnu luku John F. Kennedy u ožujku, ali, na iznenađenje svih, u lipnju će se na zaslonima radara pojaviti još jedan isti avion s istim putnicima, koji će sletjeti na američki vojni aerodrom.Što će putnici, ali i vlade učiniti? Kako objasniti tu pojavu, koje protokole uzeti u obzir, što raditi s putnicima i avionom? To su samo neka od pitanja koja si postavljaju političari.Ali što da učine sami putnici? Tko je pravi ja, a tko nije, tko ima pravo na život i kako nastaviti život sa svojim identičnim dvojnikom? Što ako je netko umro između ožujka i lipnja? Nitko ne može objasniti događaj bez presedana koji izaziva mnoštvo moralnih, teoloških, znanstvenih i egzistencijalnih pitanja.Nagrađivani milijunski bestseler Anomalija francuskog pisca Hervéa Le Telliera, dobitnika najprestižnije francuske nagrade Goncourt za 2020., probija sve žanrovske barijere, u svijetu prepunom bojazni oštroumno postavljajući čitatelju ono najvažnije pitanje: tko smo mi?
   
  “Zakopčajte pojaseve dok vas Hervé Le Tellier vodi na nezaboravnu vožnju. Ovu knjigu nećete htjeti odložiti do zadnje stranice!” – Leïla Slimani
   
  “Francuski i svjetski književni fenomen... Anomalija je uhvatila trenutak kada je pandemija zaustavila svijet i postojanje skrenulo prema virtualnome. Bordiža između različitih žanrova – znanstvene fantastike, trilera, ljubavne priče, introspektivnog djela – a nijedan ga od njih ne ograničava.” – New York Times
   
  “Anomalija je i jedan i deset romana odjednom te briljantno povezuje sve zagonetke osobnoga s velikom zagonetkom čovječanstva.” – Michel Bussi
   
  “Duhoviti, eruditski roman... poslastica. Rijetko se možete toliko zabaviti nečim tako inteligentnim.” – Nicolas Mathieu
   
  “O-ho-ho, kakav uzbudljiv, originalan spoj teorije i srca. Zapanjujuće!” – Janice Hallett
   
  “Upečatljiv misaoni eksperiment... Le Tellier ovdje donosi oštru društvenu komediju. Ali iza komedije stoje dublja psihološka pitanja o slobodi pojedinca. Anomalija je neprocjenjiva.” – Times Literary Supplement
   
  “Zadivljujući, nagrađivani spekulativni triler.” – Guardian
   
  “Let mašte koji ćete vrtjeti u mislima dugo nakon silaska.” – Washington Post
   
  “Izvanredan, brz, uznemirujuć roman, savršen za ova izvanredna, brza, uznemirujuća vremena. Zamislite da Steven Spielberg susreće Umberta Eca s crnim humorom, velikodušno začinjen iskrenim emocijama.” – Sam Taylor
   
  “Potpuno me oduševilo ovo remek-djelo koje prkosi žanru. Dijelom triler, dijelom filozofsko razmišljanje o tome što nas čini ljudima, s daškom teorijske fizike – ovaj roman apsolutno i obavezno treba pročitati.” – Sarah Bonner

  Show book