Begleiten Sie uns auf eine literarische Weltreise!
Buch zum Bücherregal hinzufügen
Grey
Einen neuen Kommentar schreiben Default profile 50px
Grey
Jetzt das ganze Buch im Abo oder die ersten Seiten gratis lesen!
All characters reduced
Dopisivanje s bogom - cover

Wir entschuldigen uns! Der Herausgeber (oder Autor) hat uns beauftragt, dieses Buch aus unserem Katalog zu entfernen. Aber kein Grund zur Sorge, Sie haben noch mehr als 500.000 andere Bücher zur Auswahl!

Dopisivanje s bogom

Stevan Pesic

Verlag: DOO Media Art Content

  • 0
  • 0
  • 0

Beschreibung

Čovek ima dva zavičaja — jedan gde se rodi, a drugi je nebo, govorio je Stevan Pešić. Ovo su pripovetke o nesvakidašnjim pesničkim sudbinama i oniričkim svetovima između Stražilova i Indije, neba i pakla, ljudi i bogova.
 
Knjiga je objavljena na srpskom jeziku, a razumeju je oni kojima je maternji hrvatski ili bosanski.
Verfügbar seit: 11.08.2015.

Weitere Bücher, die Sie mögen werden

  • Zelena coja Montenegra - cover

    Zelena coja Montenegra

    Momo Kapor

    • 0
    • 0
    • 0
    "Zelena čoja Montenegra" je knjiga o prijateljstvu crnogorskog vladara knjaza NIkole I Petrovića i Osman-paše Sarhoša, zarobljenog tokom bitke na Vučjem dolu . Istovremano, to je priča o prijateljstvu autora, Mome Kapora, sa Zukom Džumhurom, koji o Knjazu Nikoli i Osman paši zajedno pišu scenario. Kroz njihove duhovite price i boemske dane uživamo u brilijantnim minijaturama dvojice vrsnih umetnika i Beogradu kog više nema. Knjiga koja je već decenijama na svim top listama čitanosti!
    Zum Buch
  • Sjetva soli - cover

    Sjetva soli

    Muharem Bazdulj

    • 0
    • 0
    • 0
    Sarajevo je grad rane Jankove mladosti, završene odlaskom na studije u Beograd, sredinom osamdesetih. Janko će se u Sarajevo, po prvi put nakon ratnih devedesetih, zaputiti tek na sahranu bliskog prijatelja. Posle puno godina suočiće se sa svoijim gradom, uspomenama, ali i raznim pitanjima.Krajnji je vreme za ovaj susret, ali i za odgovore…
    Zum Buch
  • Deda Rankove riblje teorije - cover

    Deda Rankove riblje teorije

    Mirjana Đurđević

    • 0
    • 0
    • 0
    Roman "Deda Rankove riblje teorije" je jedan od romana o detektivki Harijeti, a Mirjani Đurđević je doneo nagradu "Žensko pero" za 2004. godinu. Nakon boravka u Americi, Hari se vraća u Beograd i saznaje da je, neposredno nakon operacije "Sablja", ubijen njen bivši kolega i ljubavnik Bogdan Banduka – Banda. Iako više ne radi u policiji, Hari kreće u sopstvenu istragu. Ono što se činilo kao odmazda organizovanog kriminala, sve više počinje da liči na odmazdu povređene žene – a upravo tu se javlja problem jer, kako Hari u svojoj istrazi saznaje, Banda se zamerio velikom broju žena...
    Zum Buch
  • Estoril - cover

    Estoril

    Dejan Tiago Stankovic

    • 0
    • 0
    • 0
    Za vreme drugog svetskog rata, Portugal je bila jedna od retkih mesta gde su se agenti zaraćenih strana mogli sresti. Dok Lisabon proživljava dramu izbegličke krize i vodi prikriveni obaveštajni rat, Estoril, rivijera pokraj prestonice, proživljava svoje zlatne dane. Ipak, glavni junak ovog dela jeste luksuzni estorilski Hotel Palasio. U sledećih nekoliko godina tuda prolaze brojna znana i neznana imena: oni najbogatiji, najuticajniji ili pak oni sa najviše sreće. Upravo o njima pripoveda roman Estoril. Iz njegove priče – ratne ali bez ijednog ispaljenog metka, rekonstruisane iz sećanja, zapisa svedoka i dokumenata iz te epohe – saznajemo kako je Ijan Fleming susreo pravog agenta 007, šta je navelo Crnjanskog da napiše svoj Lament nad Beogradom, otkuda potiče ideja za kultni film Majkla Kertiza Kazablanka i odakle Sent Egziperiju inspiracija da napiše čuvenog Malog Princa.
    Zum Buch
  • Arzamas - cover

    Arzamas

    Ivana Dimić

    • 0
    • 0
    • 0
    Dobitnik Ninove nagrade za 2017! U ovom zanimljivom i duhovitom romanu, pisanom u dijaloškoj formi, vidimo svakodnevicu majke i ćerke. Njihovi razgovori nas ponekad dovedu do smeha, a nekad i do pomalo setnog uzdaha. Na prvi pogled, priča o generacijskom jazu, takođe je i priča o Beogradu i specifičnom duhu ovog grada.
    Zum Buch
  • Smrtni ishod atletskih povreda - cover

    Smrtni ishod atletskih povreda

    Milica Vučković

    • 0
    • 0
    • 0
    Svi smo mi ponekad Eva, nemoćni pred vlastitim životom, odlukama koje odvedu u krivom smjeru, nerijetko u neuspjelim pokušajima da preuzmemo kontrolu nad vlastitim životom. Mnogi smo Eva kada krivimo sebe dok netko vrši nasilje nad nama, dok šutimo i tražimo način da budemo vrijedni nečije nježnosti. Moćan, izravan i bespoštedan roman koji nas se svih tiče.Ako govorimo o Smrtnom ishodu atletskih povreda, govorimo o knjizi koja je opora, čiji se jezik ne prilagođava čitatelju, već prodire i ruši ustaljene obrasce; jezik Milice Vučković jezik je vanjskog svijeta, pogrubljen životom samim, a kao čitatelje stavlja nas direktno u sukob s našim očekivanjima od književnosti. Ipak, ne iznevjerava ih. Priča koju ovaj roman donosi priča je o žrtvama zlostavljanja, o našim patologijama koje ponekad ne mogu dignuti samoobranu, a priča je to i o toksičnim odnosima iz kojih je nemoguće izvući se. Roman Smrtni ishod atletskih povreda priča je o učenju ljubavi prema sebi samima, iako se tako naizgled ne čini. Ipak, krik koji ostaje s nama nakon ove knjige toliko je snažan da se pitamo kako ne napraviti takve pogreške, kako otići na vrijeme, kako se voljeti dovoljno da zahtijevamo za sebe samo onu ispravnu i potpunu ljubav.
     
    “Smrtni ishod atletskih povreda Milice Vučković izdvaja se zbog smjelosti da se otisne u sfere vrlo složenih pitanja struktura i vrijednosti savremenog svijeta u kojem su uloge unaprijed raspodijeljene, a odgovornosti, kao po nekakvoj nužnosti, uvijek ili previše često prebačene na pogrešne adrese.” – Žiri Vitalove nagrade
     
    “Proza Milice Vučković ne dopušta nam buržoasku utjehu ‘lijepe’ rečenice, niti nam pruža laku katarzu srećnih krajeva. Ona beskompromisno iscrtava kompleksnu mrežu zlostavljanja koju narcisoidni ‘majstori lijepih rečenica’ nerijetko stvaraju oko svojih ‘muza’. Vučković vješto rekonstruiše obrazac poetizovane ‘velike ljubavi’ kojoj smo odmalena učene, a potom ga jednako vješto objelodanjuje kao košmar bezizlazne toksične igre.” – Lana Bastašić
     
    “Želela sam da se nađem onima koji ćute, jer kad ćutiš, misliš da si sam na svetu; želela sam da im kažem da nisu sami. Da sve što nam se dešava, pa i najgore stvari, ne dešavaju se nikad samo nama. Život je borba i želela sam da budem saborac onima koji ćute, onaj kakav je meni bio potreban dok sam ćutala. U porodici ćutimo jer je sram naš folkor. Na poslu ćutimo iz sasvim drugog razloga, ćutimo iz koristi, u politici ne ćutimo, već pričamo na sav glas ono što se od nas traži, jer smo oportunisti. Ćutanje, dakle, nije poželjno, ćutanje je nepružanje otpora, svesno nepružanje otpora. Ne prihvatam da zauzmem poziciju žrtve zato što ćutim i da za to okrivim nekoga drugoga. Na žrtvu se pristaje, ja ovim romanom sokolim na nepristanak.” – Milica Vučković
    Zum Buch