Ponovo u kavani Europa: kako preživjeti postsocijalizam

Slavenka Drakulic

Beschreibung

Prije trideset godina Istočnu Europu zatekle su velike promjene. Od prijelaza iz socijalizma u nove demokracije ili tzv. tranzicije očekivalo se mnogo, ne samo instant-kava i mnoštvo luksuznih proizvoda koji su preplavili samoposluge nego i instant-bogaćenje – ili barem bolji život. O tome je Slavenka Drakulić elaborirano pisala prije dvadeset pet godina u vrlo uspješnoj knjizi U kavani Europa: život poslije socijalizma koja svoje prvo hrvatsko samostalno izdanje ima ovih dana.
U zbirci eseja Ponovo u kavani Europa: kako preživjeti postsocijalizam Slavenka Drakulić pita se što se od toga ostvarilo i jesu li građani Istočne Europe računali da sa slobodama dolaze i velike odgovornosti. Financijska kriza, masovna imigracija, rast nacionalizma, ksenofobije i Brexit samo su dio slike današnje, još uvijek podijeljene Europe. Smanjuju li se ili produbljuju razlike između Istoka i Zapada Europe?
Zbirka eseja Ponovo u kavani Europa, prvobitno objavljena na engleskom jeziku, opisuje niz svakodnevnih situacija koje ukazuju na širu političku i društvenu situaciju u današnjoj Europi. Esej o papagaju iz Stockholma ponukat će vas da se zamislite imaju li životinje ponekad veća prava od ljudi, a priča o razlici u prehrambenim proizvodima u Istočnoj i Zapadnoj Europi da opet probate Nutellu, voćni jogurt ili riblje štapiće. Eseji o autoričinoj najdražoj kartici i onaj o imigrantskom orkestru s Trga Vittorio u Rimu mogu se čitati i kao vapaj za nekom novom europskom solidarnošću.

Verfügbar seit: 10.11.2023.

Geistes- & Sozialwissenschaften

Weitere Bücher, die Sie mögen werden

Jasenovac - tragika mitomanija...

Slavko Goldstein

Jasenovac je već punih sedamdeset pet godina prije svega simbol za ustaški logor, a tek zatim o njemu se razmišlja kao o mjestu. O koncentracijskom logoru Jasenovac napisano je mnoštvo knjiga, a na popisu žrtava koji izrađuje Javna ustanova i spomen-područje Jasenovac krajem ožujka 2016. nalazilo se 83.145 imena. Nažalost, ni to ni brojna svjedočanstva nisu dovoljni, već posljednjih dvadesetak godina postoji potreba da se zločinački i genocidni karakter logora Jasenovac umanji ili negira. Knjiga Jasenovac – tragika, mitomanija, istina polemičan je i argumentiran odgovor na sve takve pokušaje.  Jasenovac – tragika, mitomanija, istina Slavka Goldsteina s posebnim člankom prof. dr. Ive Goldsteina “O broju žrtava jasenovačkog logorskog kompleksa” argumentirano, točno i nadasve precizno raščlanjuje sve aspekte logora Jasenovac. Jasenovac i njegove žrtve ne mogu i ne smiju biti predmet današnjih političkih obračuna. Jasenovac jest, kako je i kardinal Stepinac rekao, “sramotna ljaga za NDH”, on je mjesto posebnog pijeteta, te se o njemu može i mora pisati bez mitomanskih ideja, s razumijevanjem tragičnih sudbina pojedinačnih žrtava i njihovih obitelji, uvijek i prije svega imajući u vidu cjelovitu istinu.

Zum Buch

Prakseologija hrvatske...

Branimir Donat

Jedan od najvećih poznavatelja hrvatske književnosti Tvrtko Zane, poznatiji pod pseudonimom Branimir Donat, u svojem je proučavanju hrvatske književne baštine duljem od pola stoljeća objavio veliki broj tekstova i knjiga, a broj kartica koje je napisao jednak je njegovu znanju, koje možemo zvati enciklopedijskim. Iz goleme ostavštine našeg jedinog i najvećeg poznavatelja brojnih, često zaboravljenih autora, ali jednako tako i velikanâ književnosti, urednik Goran Rem izabrao je one možda najvažnije tekstove. Pred nama je prva knjiga iz serije Prakseologija hrvatske književnosti, koja obuhvaća razdoblje predmodernosti i moderne. U njoj su izabrani tekstovi koji se bave autorima 19. stoljeća, humorom, nekima od najvažnijih inozemnih autora poput F. M. Dostojevskoga ili A Strindberga, ali i fantastičnim u hrvatskoj prozi. Ova će knjiga zajedno s još tri iz ovih izabranih djela Branimira Donata dati maleni uvid u širinu tema kojima se Tvrtko Zane bavio.

Zum Buch

Od Oktobra do otpora

Ivana Peruško Vindakijević

Još od Krležinog Izleta u Rusiju, relevantnog u europskim razmjerima, sve do potresnih 7000 dana u Sibiru Karla Štajnera, Rusija je bila važna tema hrvatskih pisaca 20. stoljeća. Ruska je kultura nedvojbeno imala snažan utjecaj na našu u vremenskom rasponu od 1917. do kraja 20. stoljeća, a knjiga Od Oktobra do otpora hrvatske rusistice Ivane Peruško Vindakijević donosi novi pogled na ovaj dvojaki odnos. Naravno, rusko-hrvatski kulturni odnosi nisu se zadržali samo u domeni književnosti, već su ostavili dojmljiv trag na film i karikaturu, a posebni je utjecaj imala 1948. i Titovo famozno Ne. Puna zanimljivih i dosad široj javnosti nepoznatih podataka o raznim aspektima odnosa naših dviju slavenskih kultura, Od Oktobra do otpora pruža svježu perspektivu na to nezaobilazno razdoblje kulturne povijesti te daje konačni odgovor na dvije dileme: uzbuđuje li rusko pitanje ljudski rod, koju je još 1949. postavio Ante Ciliga, ali i na Cesarčevo raskršće Rusija ili Europa?

Zum Buch

Dobro došli u pustinju...

Srećko Horvat, Igor Štiks

Okupivši na jednome mjestu najzanimljivija imena lijeve političke misli od Slovenije do Bugarske, s naglaskom na zemlje bivše Jugoslavije, filozofi  i aktivisti Srećko Horvat i Igor Štiks pred njih su stavili zadatak da napišu tekstove o situaciji danas i ovdje, prije svega na Balkanu. Četrnaest autora, od mladih filozofskih nada do svjetski priznatih imena, u svojim esejima pokazuje koliko je pošast neoliberalizma u sprezi s političko-mafijaškim klanovima i krupnim kapitalom razjela sve one pozitivne tekovine koje je ostavilo socijalističko nasljeđe. Bez sentimenta i nostalgije prema prošlim vremenima, Dobro došli u pustinju postsocijalizma najzanimljivija je i najaktualnija knjiga o suvremenom trenutku. Ona je nezaobilazna studija za svakoga tko želi ozbiljnije shvatiti što nam se i zašto događa u vremenima duboke krize.

Zum Buch

Od Weimara do Vardara

Vuk Perišić

Već niz godina uporno i iznova Vuk Perišić svojim kolumnama, analizama i esejima objavljivanima u različitim elektroničkim ili tiskanim publikacijama izaziva podijeljene reakcije: od užasnutih komentara do ushita i divljenja. Perišić u svojim tekstovima upravo čini ono što intelektualac, pisac, politički misleća osoba i treba činiti. On propituje svijet oko sebe, a najviše ga zanima balkanska krčma – glib u kojem su naša društva zaglavila. Njegova hrabra pozicija pojedinca nasuprot masi, s jasno formuliranim idejama nasuprot potrošenim frazama, pozicija slobodnoga gradanina nasuprot monolitu nacije izaziva i plaši, jer ne ide niz dlaku, već redovito pliva protiv struje.U 32 eseja Perišić dekonstruira i čini smiješnim politiku shvaćenu kao mjesto vlastitoga ekonomskog probitka. Opušten i hrabar jer ne robuje nikome i ničemu osim sebi samome i idejama najvećih filozofa, Perišić beskompromisno zagovara istinsku slobodu koju mogu garantirati samo suvremene države temeljene na pravu pojedinca, na pravu drugoga da bude drugačiji te na zaštiti tog njegova prava u svakom trenutku. Od Weimara do Vardara otvara teme nacionalsocijalizma, fašizma i komunizma, prikazuje sve ništarije i gadove, sve velike meštre sviju hulja koji vode društva u nesmiljenu propast te propituje teme jugoslavenstva i postjugoslavenskih država. Ova je knjiga ravnodušna prema svakom političkom pozicioniranju, a prepuna strasti u pisanju i istraživanju, analizi i dokazivanju, tjerajući nas da se zapitamo o pitanju vlastite slobode ili neslobode, tome temeljnom pitanju svakog pojedinca.

Zum Buch

Vrtoglave godine - Europa 1900–1914

Philipp Blom

Europa, 1900.–1914.: svijet u traženju, pulsirajuće razdoblje kreativnosti i suprotnosti. Glavne su teme terorizam, globalizacija, imigranti, konzumerizam, propast moralnih vrijednosti i suparništvo velikih sila. Dvadeseto stoljeće nije se rodilo u rovovima kod Somme ili Passchendaela, nego u petnaest vrtoglavih godina koje su prethodile Prvome svjetskom ratu. U kratkom razdoblju novi svjetski poredak proizašao je iz tragičnih suprotnosti staroga. Posljedice industrijske revolucije, na političkom i osobnom planu, osjećale su se u cijelom svijetu: gradovi rastu zbog pristizanja seoskog stanovništva koje napušta svoje tradicionalne vrijednosti, znanost donosi napredak, ali i izume iz noćnih mora, obrazovanje je milijunima ljudi otvorilo nove mogućnosti, masovno proizvedeni predmeti promijenili su svakodnevni život, radnici zahtijevaju udio u političkoj vlasti, žene žele promijeniti svoj položaj u društvu i prirodu seksualnih odnosa. Od nevjerojatne nade u novo stoljeće koju je utjelovio Svjetski sajam u Parizu 1900. do atentata na austrijskog nadvojvodu u Sarajevu 1914., povjesničar Philipp Blom ovo razdoblje istražuje godinu po godinu. Premijeri i seljaci, anarhisti i glumice, znanstvenici i psihopati susreću se na pozornici novoga stoljeća u ovom prikazu raskošnoga, nestabilnog doba na rubu katastrofe. Prelijepo napisana i puna vješto ispričanih anegdota, knjiga Vrtoglave godine oživljava čudesa, užase i strahove ranoga dvadesetog stoljeća.

Zum Buch