Weitere Bücher, die Sie mögen werden

• 

  Nebo i pakao

  Jón Kalman Stefánsson

  • 0
  • 2
  • 0

  Nebo i pakao Jóna Kalmana Stefánssona knjiga je elemenata, roman vode i vatre, zraka i zemlje, ali i sila koje ih sudaraju i mire – u spektakularnom krajoliku, u čovjeku. Jer u osvit XX. stoljeća život je na Islandu jednako surov i jednako lijep kao i prvoga dana – ondje su planina, naselje uz obalu, riba i more koje čeka. Ondje su i dječak i njegov prijatelj Barður, više no neobični ribari, koji će se na pučinu u otvorenoj barci otisnuti noseći u glavi Miltonove stihove, umjesto bijesa i opreza, i žudnje za bakalarom. Kad ih na moru zatekne zimska oluja, na otok će se vratiti samo jedan, a on će morati bježati, preko planine i kroz zimu, tražeći odgovore i noseći knjigu, jer peti element u Stefánssonovu je svijetu jezik, i njegova magija bez koje ničega ne bi bilo – poezija. Hvalospjevi koje je za roman Nebo i pakao dobio najistaknutiji suvremeni islandski pisac Jón Kalman Stefánsson nisu pretjerani: ova fascinantna priča o Islandu i njegovoj prošlosti bezvremena je odiseja, lirska meditacija o životu i smrti, o raju i paklu koje nosimo u sebi.

  Zum Buch

• 

  Euforija Roman o Sylviji Plath -...

  Elin Cullhed

  • 0
  • 0
  • 0

  Tko je zapravo bila Sylvia Plath? Kako je voljela, tugovala, radovala se i gdje je, usred bivanja majkom i suprugom, pronalazila prostor da bude i autorica?Euforija na maestralan način daje odgovore na najbitnija pitanja o Plath otvarajući nam pogled u zadnju godinu njezina života prije samoubojstva. Ovaj roman, pisan u prvom licu, na izuzetno inovativan i moderan način donosi nam kroz oči kultne pjesnikinje priču o svim ženama i borbi da uz majčinstvo i pritisak patrijarhata ostvare i vlastite ambicije. Čitatelj zaista na svakoj stranici postaje Sylvia Plath, osjeća njezinu tjeskobu, razornu nemoć, patnju i nemogućnost da se othrva neminovnom kraju. Sa svakom rečenicom pulsira tragedija, nemogućnost da se bude prihvaćen i voljen, kako od nas samih tako i od drugih. Ovom knjigom, kao rijetko kojom, moguće je doći i do vlastitih najdubljih i najtamnijih mjesta, ona uvjerljivo secira usamljenost, najintimnije ljudske strahove i nade. Ipak, ovaj tekst je i više od uvjerljive fikcije, on je nevjerojatno poetsko tkivo koje čitatelja svojim jezičnim i stilskim dosezima drži neprestano budnima i oduševljenima. Elin Cullhed dala je Euforijom Sylviji Plath novi, suvremeni glas koji ju je podigao na univerzalnu razinu; postala je simbol borbe žena u svakodnevnim nastojanjima da ostvare vlastitu kreativnost.

  Zum Buch

• 

  Jakovljeve ljestve

  Ljudmila Ulicka

  • 0
  • 0
  • 0

  O njemu se u obitelji šutjelo i Nora ga je vidjela samo jednom, dok je bila dijete, ali njezin djed Jakov Osecki neće joj zauvijek ostati tajna – dugo nakon njegove smrti, kada ga bude trebala najviše, otkrit će joj ga pisma i dnevnici pohranjeni u škrinjici od vrbova drva. Između kazališne umjetnice Nore i nesuđenoga glazbenika Jakova u briljantnom romanu Ljudmile Ulicke protegnulo se jedno od najburnijih stoljeća ruske i europske novije povijesti. Varljivo obećanje vremena prije Revolucije, pogibije u svjetskim ratovima, mrak staljinizma i previranja najnovijeg doba – kroz sva ta razdoblja provest će nas ljubavi i razočaranja, ideali i zablude, izdaje i nadanja triju generacija obitelji Osecki. Ali svatko tko je ikada čitao Ulicku zna da Jakovljeve ljestve nisu tek još jedna obiteljska saga na kakve smo se navikli. U živote svojih veličanstvenih junaka, u svaku od sudbina koje maestralno ocrtava, najznačajnija je suvremena ruska autorica utkala pitanje koje pisce i filozofe zaokuplja otkako je svijeta: može li čovjek biti slobodan? A to kako se ostaje slobodan u mreži spletenoj od okolnosti, gena, slučaja i povijesti može nam reći samo velika književnost – knjiga poput Jakovljevih ljestvi, koju zasigurno nećete zaboraviti.

  Zum Buch

• 

  Štajga ili put u maglu

  Ivana Šojat

  • 0
  • 0
  • 0

  Andrija, šef željezničkoga kolodvora u Vinkovcima, popularne štajge, svakodnevno balansira između dvije pustoši, one na željeznici, ali i one u vlastitoj kući. On je dragovoljac Domovinskog rata sa svojim traumama i tugama, živi svjedok vremena kad su Vinkovci, a s njima i Slavonija, bili “pupak svijeta”, ali jednako tako i svjedok propasti ne samo željeznice već i grada. Njegovi sinovi odlučili su prekinuti generacijsku tradiciju rada na željeznici i uputili se na rad u inozemstvo ili sezonski na more. A njegov brak s Katarinom na svakodnevnoj je kušnji učmalosti, dosade i nemogućnosti da se učini promjena.Štajga ili put u maglu roman je o Hrvatskoj danas, o zemlji koju napuštaju mladi, u kojoj sve završava kao na slijepom peronu, o ljudima koji moraju pronaći sebe da bi mogli shvatiti druge. O ljubavi, koju treba njegovati poput krhke biljke, o obitelji koja nestaje. Ivana Šojat ispisala je posvetu željeznici i vremenu u kojem je gradić u panonskoj ravnici imao perspektivu, ljudima koji su zaspali i zapeli u noćnoj mori, ali koji imaju nadu da će se iz nje probuditi.“Što se više udaljavamo od te mladosti, to nam se češće vraća misao o uništenju, o onome što smo propustili.Sve što teglimo u sebi, sve što je preko nas prešlo. Oblikuje nas to. Ne znamo kakvi bismo bili bez toga. Zato nismo ono što smo propustili. I teško nam je, teško nam je o tome govoriti. Ne može čovjek govoriti o neostvarenom. Sve žalopojke o neostvarenom su nagađanja.‘Ne možemo sanjati budućnost’, kažem Kati, koja u sanjarici iz kredenca traži pojmove ‘vlak’, ‘vojska’, ‘alkohol’, ‘opijanje’, ‘željeznica’, ‘pjevanje’, ‘kavana’.Kata me ne sluša. Slovka pojmove za dešifriranje magijskih poruka što ih snovi dovlače iz budućnosti.”

  Zum Buch

• 

  Izgubljena prtljaga

  Jordi Puntí

  • 0
  • 0
  • 0

  Christof, Christophe, Christopher i Cristofol četiri su brata, sinovi četiriju majki, koji žive u četiri kuta Europe i sve donedavno nisu znali jedan za drugoga. Još manje im je bila poznata nit koja ih povezuje: život i sudbina Gabriela Delacruza, strastvenoga kartaša i neuhvatljivoga vozača kamiona, oca koji ih je napustio i o kojemu već dvadeset godina nisu čuli ni slova.Sve do jednoga dana; do sada.Kamo je nestao Gabriel i što mu se dogodilo? Zašto ih je jednoga po jednoga ostavljao i zašto im je nadjenuo isto ime? I zbog čega im se čini da je svoje prste imao čak i u ovom susretu, u ovoj neočekivanoj obiteljskoj fotografiji bez oca? Potraga na koju se tragom svog oca kamiondžije otiskuju kristofori u briljantnom romanu ceste Jordija Puntíja neće nas voditi samo do Frankfurta, Pariza, Londona i Barcelone, nego će nam otvoriti i druge karte: maglovite zemljovide vremena, s humorom i toplinom iscrtane karte ljubavi, prijateljstva i obiteljskih odnosa. Autocestu života.Izgubljena prtljaga jednoga od najznačajnijih suvremenih katalonskih pisaca trijumf je pripovjedačkog umijeća, mudrosti i optimizma, roman koji ćete nositi sa sobom kamo god i kad god putovali.

  Zum Buch

• 

  Mišomor za rođake

  Radenko Vadanjel

  • 2
  • 7
  • 0

  U novoj zbirci priča Radenko Vadanjel vraća se pitanju što ga je postavio u svome hvaljenom proznom prvijencu Dnevnik besposličara: koliko nas daleko (i duboko) može odvesti nepokretnost? I u Mišomoru za rođake svijet učmalih gradića i sela pozornica je na kojoj se susreću ljudi koji gotovo da se ne miču, no koji čak i tako postaju sudionici neke od bespoštednih bitaka: borbe između bolesnih i zdravih, moćnih i nemoćnih, mladih i starih, sretnih i nesretnih. Raspadnute obitelji, i one koje na okupu drži samo interes, vječna podozrivost i umorno suučesništvo rođaka – Vada­njelovi pripovjedni krugovi šire se oko starih obiteljskih kuća i zemljišta, a toplo truplo nekretnine, još zaposjednuto čovjekom, često je jedino čime se život hrani: jedina prilika za pokret. I zato za Vadanjela, ni za njegova čitatelja, nepomičnosti nema. Svijet ljudi ni po čemu se ne razlikuje od ostatka organskoga svijeta: u ritmu koji se ne može i ne treba ubrzavati on se okončava i iznova rađa, a svaki čovjekov pokret – bio on snažan ili malaksao – vodi nas istome ishodu. Mišomor za rođake svijetu u kojem živimo isto je ono što o zapuštenoj obiteljskoj kući kazuje jedan od likova u naslovnoj priči: anamneza psihičkoga stanja, dijagnoza emocionalnog rasapa njezinih stanara.

  Zum Buch