Begleiten Sie uns auf eine literarische Weltreise!
Buch zum Bücherregal hinzufügen
Grey
Einen neuen Kommentar schreiben Default profile 50px
Grey
Jetzt das ganze Buch im Abo oder die ersten Seiten gratis lesen!
All characters reduced
Zemlja bez sutona - cover

Zemlja bez sutona

Andrijašević Marija

Verlag: Fraktura

  • 0
  • 0
  • 0

Beschreibung

Biologinja, preciznije skupljačica sjemenki s ugroženih područja Glorija Suton dolazi u posjet ocu u Split između dvaju terena. Taj će posjet neminovno biti i povratak u očev rodni kraj Vrj, zaselak Sutoni, negdje u Dalmatinskoj zagori, blizu Cetine. Tamo sreće Jadrana, prijatelja iz djetinjstva, njegovu kćer Altu, pokoju invazivnu vrstu, ali i zadatak presađivanja stabla. Svi Glorijini pokušaji da makar na trenutak živi u sadašnjosti bit će preplavljeni bršljanima sjećanja i njezinim korjenitim vezama s prošlim životom. A taj nam život s ovih stranica šiba doživljaje i osjećaje guste i miomirisne kao što je i dalmatinska vegetacija: zavodljive, bodljikave, ljepljive, i u konačnici, pod vrelinom sunca, samonikle.
Samo opasno je spasonosno, pa zato nema mjesta potencijalno ljekovitijeg da se Glorija, žena čija majka postoji samo u obiteljskim mitovima, konačno suoči i pomiri s ocem, Žarkom, da barem u sebi kaže očevoj sjeni sve ono što je ostalo neizrečeno, a što vodi razumijevanju i oprostu. Jer Žarko nije bio lagan čovjek. Ni život Glorije, koja se od Sutona, preko splitske Siromašne, vinula do znanstvene zvijezde. A svega toga ne bi bilo bez oca Žarka. I sjemenke ljubavi koju je davno u njoj zasadio Dida. Trebalo je za tu spoznaju otkopati i mir, i pokoji dobro zatvoren grob. Zemlja bez sutona, prvi roman Marije Andrijašević, svojedobno nagrađene Goranom za mlade pjesnike, kao da je od mirisne smole mediteranskog drveta kojom se rana na obiteljskom deblu Sutonovih liječi, a za čitatelja lijepi. – Kruno Lokotar
Verfügbar seit: 20.07.2023.

Weitere Bücher, die Sie mögen werden

  • Patnje Antonije Brabec - cover

    Patnje Antonije Brabec

    Ludwig Bauer

    • 0
    • 1
    • 0
    Patnje Antonije Brabec roman je o životu dvoje intelektualaca u Jugoslaviji, obilježenih svojim njemačkim podrijetlom. Ispričan iz sasvim nekonvencionalne ženske i muške vizure, roman oslikava odrastanje, školovanje, rad, brak, karijere i svekoliku propast dvoje ljudi i njihovih ideala. Kroz pedesetak godina života svojih junaka Bauer prikazuje sve nijanse socijalizma na jugoslavenski način. Patnje Antonije Brabec roman je o ustrajnoj borbi intelektualca, "malog čovjeka", protiv sistema, dogme i ustaljenih normi, kao i o njegovu porazu pred poviješću, ali još više porazu pred samim sobom. To je i suptilna analiza, literarno seciranje anatomije međuljudskih odnosa.
    Zum Buch
  • Jedna žena - cover

    Jedna žena

    Annie Ernaux

    • 0
    • 0
    • 0
    Kratki roman Annie Ernaux Jedna žena autorica je posvetila ženi čiji je život formirao i njezin: svojoj netom preminuloj majci. Konzervativizam, tradicija, rodni i klasni identitet samo su neka od pitanja kroz koja Ernaux, odvagujući osjećaje te izbjegavajući klišeje, pruža gotovo dokumentaristički uvid u žensku egzistenciju - od djevojaštva, preko majčinstva pa sve do starosti zasjenjene demencijom i neminovnom smrti. 
    Ernaux u Jednoj ženi čitatelju kroz svoje memoare ostavlja sjećanja na sudbinu njezine majke, od tvorničke radnice u kojoj je prisiljena raditi od adolescencije, do staračkih domova i bolnica, i to u doba kada se francusko društvo nalazi na pragu tranzicije u jedno otvorenije, u kojem obrazovanje postaje ulaznicom u povlašteni svijet srednje klase. Porijeklom iz ruralne, predrasudama bremenite Normandije, ona svim silama nastoji izbjeći konzervativno rodno nasljeđe te osigurati dostojanstveniji život za svoju kćer. Trnovit je to put na kojem su međugeneracijski konflikti neizbježni, put između budućeg, dostojanstvenijeg života i sadašnjosti koju pokušavamo napustiti, katkad ni ne znajući što ćemo ondje zapravo ostaviti. 
    Nobelova nagrada 2022. godine Annie Ernaux istaknula je kao jednu od najčitanijih suvremenih francuskih književnica. Rođena 1940. u radničkoj obitelji, svoje pisanje ukorjenjuje u osobnim iskustvima i sjećanjima, nastojeći uhvatiti i dočarati suštinu običnih života. 
    "Annie Ernaux je srušila sve tabue o tome što žene smiju, a što ne smiju pisati." - The New York Times 
    "Drugim riječima, to je ljubavna priča, gorko-slatka kao i sve najbolje. Koliko o svakoj ženi, toliko i o jednoj posebnoj, francuska autorica Ernaux u svom autobiografskom romanu lakonski opisuje surove stvarnosti starosti za ženu koja je nekada bila živahna i - neovisna." - Kirkus Reviews 
    Audio knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba.
    Zum Buch
  • Dvorac u Romagni - cover

    Dvorac u Romagni

    Igor Štiks

    • 2
    • 6
    • 0
    Prvi roman autora Elijahove stolice Roman se odvija između renesansne Italije i Titove Jugoslavije, pripovijedajući paralelne ali i isprepletene priče o ljubavi, prijevari i izdaji. Povijest se ponavlja, a neprekidna nostalgija za udobnošću doma prožima ovo emotivno književno djelo. Midwest Book Review  U ovom zgusnutom, vješto strukturiranom romanu, Štiks je konstruirao čudesnu dvoranu zrcala. Priče odražavaju i iskrivljuju jedna drugu, a sudbine likova povezuju se premošćujući vrijeme i prostor. Svojom promišljenošću i ozbiljnošću, Dvorac u Romagni potvrđuje snagu romaneskne forme koja se suprotstavlja prirodi vremena i sjećanja. Vue Weekly
    Zum Buch
  • Kronosova žetva - cover

    Kronosova žetva

    Mojca Kumerdej

    • 0
    • 0
    • 0
    Za sve katastrofe, za sve ono što izmili iz zemlje i padne s neba, mora postojati neki razlog. Kada petnaestogodišnjakinja nakon jutarnje kaše osjeti mučninu i padne na koljena zazivajući Mariju, a otac je prebije tražeći da kaže ime oca svoga djeteta, ona zna da mora naći valjano opravdanje. Upregne maštu i smisli priču o babuskari koja ju je otela i na metli odvezla do oltara na proplanku, prekrivenog medvjeđim kožama kao žrtvu Nečastivom. A kada narod napadnu tifus i kuga, jedan od načina za savladavanje nevolja progon je inovjeraca. No puk se ne zadovoljava samo kruhom i vodom, što najbolje zna pokvareni nadbiskup Wolfgang koji snuje da kod grofa Friderika priredi teatar muke.
     
    Kronosova žetva slovenske spisateljice Mojce Kumerdej napeti je roman koji se zbiva na kraju 16. stoljeća, kad je u zemljama Unutrašnje Austrije, dakle na području današnjega slovenskoga prostora, bjesnjela borba za prevlast između protestantskih zemaljskih staleža i katoličke habsburške vlasti. Sjajna kombinacija povijesti i fikcije, Kronosova žetva prevedena je na više jezika i teško joj se može naći premca u suvremenoj slovenskoj literaturi.
    Zum Buch
  • Božanska dječica - roman za odrasle koji bi željeli ostati mladi - cover

    Božanska dječica - roman za...

    Tatjana Gromača

    • 0
    • 0
    • 0
    Tatjana Gromača po mnogočemu je iznimna pojava na našoj književnoj sceni - beskompromisna, izvan svih trendova, ona stvara nove književne krajolike. I u najnovijoj knjizi Božanska dječica Gromača je odlučna, osobno otvorena, bez podilaženja ikome. Pred čitateljem se rastvara psihička bolest i suočavanje s njom na svim razinama, od vanjskih do intimnih. Tatjana Gromača stilska je perfekcionistica čije rečenice uvijek precizno pogađaju srž problema. Roman Božanska dječica zahtijeva pozornog čitatelja, spremnoga suočiti se s vlastitim traumama. Katarzični i moćni, ovi prozni fragmenti tvore jedinstvenu romanesknu cjelinu u kojoj se kroz sudbinu jedne žene prelamaju i rastvaraju sve najskrivenije traume društva nesklonog prihvaćanju drugačijega. Proza Tatjane Gromače ima svojstva praiskonskih elemenata, ona je lišena svakog uljepšavanja, bilo kakvih suvišnih dodataka, ogoljena je do najnužnijega, zbog čega čitajući je osjećamo snagu kakvu imaju grčke tragedije.
    Zum Buch
  • Proces - cover

    Proces

    Franz Kafka, Sasa Zigic

    • 0
    • 0
    • 0
    Ovaj roman, koji je Kafka kao i vecinu svojih djela smatrao humoristickim, najcesce se danas priziva kad se govori o izgubljenosti covjeka u neobjasnjivim birokratskim labirintima suvremenog drustva. No – to je samo jedna od mogucih interpretacija: osim ovih politickih i socioloskih aspekata, u Procesu vidimo i brojne motive koji su Kafku zanimali u svim djelima, kao sto je pitanje osobne krivnje, izgubljenosti pojedinca u neprijateljski nastrojenom, ne do kraja razumljivom svijetu, strah pred ispraznom seksualnoscu, te hladnoca i beskorisnost institucionalne religije u pokusajima da se pronadje duhovni mir.Kafka se slicnim motivima vracao vise puta, te stoga mnogi kriticari usporedjuju Proces s njegovim drugim romanom, Dvorac, nastalim 1926. godine, u kojem protagonist, takodjer poznat samo kao K., stize u selo kojim upravlja nepristupacan i bezlican autoritet dvorca, i uzaludno pokusava doprijeti do njega, slicno kao sto Josef K. uzaludno pokusava pronaci rjesenje za svoj polozaj. Takodjer se moze pronaci paralele s pripovijetkom U kaznjenickoj koloniji, napisanoj otprilike u isto vrijeme kad i Proces (prva je verzija nastala 1914., iako je objavljena tek 1919. godine), a zamisao o neprobojnosti birokracije prisutna je u gotovo svakom Kafkinom djelu.Neki se pak kriticari usredotocuju na psihoanaliticke elemente Procesa, naglasavajuci kako je vec sam naslov dvoznacan, jer se moze odnositi i na sudski proces, ali i na proces bolne samospoznaje. U prilog ovome govore nadrealisticni, apsurdisticki elementi romana, kao i predavanje Josefa K. sudbini, sto je simbolicki trenutak u kojem covjek prihvaca vlastite nedostatke i prestaje ih zatomljivati. Po dnevnickim zapisima znamo da je Kafka poznavao Freudove teorije, te je moguce da je neke od svojih »freudovskih« motiva u svoja knjizevna djela ukljucio svjesno i namjerno.U svakom slucaju, Proces je ostao jedno od najslavnijih, mozda i najslavnije Kafkino djelo, te je dao povoda mnogim interpretacijama i ekranizacijama: još 1962. godine, slavni redatelj Orson Welles napravio je filmsku verziju – snimanu u Zagrebu – u kojoj je Josefa K. igrao Anthony Hopkins, dok je ulogu Odvjetnika Welles preuzeo na sebe. Njemacki skladatelj Gottfried von Einem pak sredinom 20. stoljeca skladao je operu Der Prozeß, koja je dozivjela vise uprizorenja sirom svijeta.
    Zum Buch