Altri libri che potrebbero interessarti

• 

  U šumi prijestolnica

  Karl-Markus Gauß

  • 0
  • 0
  • 0

  Putovati, otputiti se nekamo, otići iz svoje svakodnevice i doživjeti nešto u suvremenom je svijetu postalo obaveza. No rijetki su putnici koji svijet oko sebe, pa čak i najmanji odlazak, mogu promatrati širom otvorenim očima. Rijetki su oni koji vide što većina ne vidi, oboružani predznanjima i dovoljno srčani da bez predrasuda stvarno otputuju. Karl-Markus Gauß, jedan od najvećih suvremenih europskih esejista, putnik koji sa sobom ne nosi bedeker, već enciklopedijsko znanje, obilazi sadašnje i bivše metropole, no najviše ga zanimaju prijestolnice duha. I kamo god da dođe, zapitkuje i zapisuje te otkriva zaboravljene ili zagubljene osobe i predmete. Pritom je sasvim svejedno vodi li nas u Beč ili Bruxelles, u Beograd ili Kočevje, po Šleskoj ili Siciliji, po trgovima, crkvama ili bibliotekama – u svakom odlomku sudaraju se povijest i sadašnjost i jedni drugima smiješe se pisci i političari. Recept Gaußova pisanja naizgled je jednostavan; u njemu ima od svega ponešto: i putovanja, i kulturne povijesti, i anegdota, i vlastitih doživljaja, i mračnih nepoznatih detalja, ali samo pravi kuhar i gurman zna kako sve to staviti u prave omjere i kako od jednostavnih namirnica napraviti vrhunsko jelo – U šumi prijestolnica književni je Kaiserschmarn i vrhunsko delikatesno vino.

  Mostra libro

• 

  Mama kuha ručak tata čita novine

  Barbara Pleić Tomić

  • 0
  • 0
  • 0

  Majke doživljavamo sretnima, ispunjenima ljubavlju prema djeci, zadovoljnima svojom ulogom koja se prikazuje i kao najveće postignuće u ženskome životu. Tabu je govoriti čak i neutralno, a osobito negativno o majčinstvu. Nizom osobnih primjera, teorijski potkrijepljenih, analizom društvenih događaja, filmova, popularnih serija i književnih djela, Barbara Pleić Tomić prikazuje sve kontradikcije majčinstva, odupirući se njegovoj romantiziranoj slici.
   
  Knjiga Mama kuha ručak, tata čita novine tematizira važnu ali nevidljivu ulogu očeva u odgoju, analizira roditeljske priručnike, propituje zanemareni odnos majčinstva i prava na pobačaj te trend slavnih majki koje, putem medija i društvenih mreža, svoje majčinstvo aktivno koriste za kreiranje vlastitog profesionalnog identiteta. Autorica ističe ambivalentne osjećaje koje majke imaju prema djeci, klaustrofobiju roditeljske ljubavi te odnos majčinstva i kreativnog rada. Kako očuvati vlastiti identitet, prostor i vrijeme za sebe i stvaranje nakon utapanja u pelenama i cjelodnevne brige za dijete?
   
  Konkretna institucionalna i društvena potpora rijetko prati mitologiju svetosti majčinstva i političke apele za rađanjem što većeg broja djece. Možda ne znamo kad smo spremne postati majkama, možda u odnosu prema djeci ne možemo biti savršene, možda nas roditeljska uloga ispunja zebnjom, strahom i grižnjom savjesti, ali lakše je kad znamo da nismo same, da o tome promišljaju i drugi, i to argumentirano i razložno kao što to čini Barbara Pleić Tomić u knjizi Mama kuha ručak, tata čita novine.

  Mostra libro

• 

  Stolareva kći - Dnevnički Zapisi

  Marina Vujčić

  • 0
  • 0
  • 0

  U suludom trku u kojem živimo često nemamo kada zastati da promislimo o sebi, o prošlosti, kontemplirati i uzeti si dovoljno vremena za dokolicu. U dnevničkim zapisima objedinjenima u knjizi Stolareva kći pred nama se otvara svijet Marine Vujčić – intiman, prepun razmišljanja, sjećanja, traženja vremena za sebe i bližnje. Kako sama autorica kaže: “Ovo je moj herbarij. Uberem svježu misao, nalijepim je na stranicu, obilježim datumom i zaklopim bilježnicu.Kad je sljedeći put otvorim, stara misao nije više živa, ali je sačuvana, kao osušena biljka od koje sam u ranijim danima kuhala čaj.”Knjiga sastavljena od tri cjeline – “Herbarij”, “Na Palagruži” i “Selo” – nastajala je gotovo puno desetljeće u kojem se autorici život stubokom promijenio, u kojem ona ostaje ista, a biva sasvim drugačijom. Kroz razmišljanja o knjigama koje čita, prirodi u kojoj uživa, svitanjima, mladicama graška u vlastitom vrtu ili izolaciji na udaljenom otoku Stolareva kći donosi fragmente iz života koji može biti i naš. Naime, “jedino u mislima male stvari mogu poprimiti velike razmjere, i jedino se u njima navodno velike stvari mogu smanjiti do nepostojanja”, zapisat će autorica, u čiju ćemo stvarnost vjerovati onako kako smo dosad vjerovali njezinoj fikciji.

  Mostra libro

• 

  Nepraktični savjeti za kuću i...

  Lea Horvat

  • 0
  • 0
  • 0

  Svakodnevica ima brojna lica. Mijenjanje pelena, vožnja dizalom, čitanje, šivanje, kupovanje u supermarketu – stvari koje radimo svaki dan nevidljive su i nevažne, toliko bliske da ih i ne primjećujemo, a opet su tu, bilo da ih ponavljamo ili im pružamo otpor, određuju nam živote. O svakodnevnim praksama življenja nije lako pisati, no povjesničarka svakodnevice Lea Horvat na to se odvažila i u zbirci popularnoznanstvenih eseja Nepraktični savjeti za kuću i okućnicu: feministička čitanja ženske svakodnevice uspjela pokazati koliko su svakodnevne prakse povezane sa ženskim životima.Krećući od osobnog iskustva, autorica se osvrće na naizgled banalne pojave, prokazujući ideološke silnice koje stoje iza svake od njih. Opisuje slobodu koju joj pruža vožnja bicikla ili pohađanje čitateljskog kluba, potragu za arhitekticama i njihovim intervencijama u prostor, rađanje u feminističkoj rađaonici i svoj posjet Černobilu. Nepraktični savjeti Lee Horvat pravi su mali efemerni spektakl. U ovim dobro istraženim i znanstveno potkrijepljenim tekstovima o mnogostrukosti života autorica povezuje visoku i nisku kulturu, življeno iskustvo s filozofskim promišljanjima, pokazujući da se uzvišeno i banalno stalno isprepleću i da je oboje natopljeno podjednako dubokim značenjima.Kad se idući put budete vozili dizalom, spuštali stepenicama, kad obučete majicu cvjetnog uzorka ili odlučite pospremiti kuhinju, sjetit ćete se knjige Lee Horvat Nepraktični savjeti za kuću i okućnicu: feministička čitanja ženske svakodnevice.

  Mostra libro

• 

  Opseg otpora

  Neda Miranda Blažević-Krietzman

  • 0
  • 0
  • 0

  Zaroniti u nečiji život, otkriti intimne zgode i nezgode u našoj kulturi voajerizma i dostupnosti izgleda lako, no iskusiti nečije misli, vidjeti kako se netko mijenjao, što ga je vodilo, a sve to u umjetničkoj formi, mogu tek rijetki. Autobiografski zapisi ono su istinsko umjetničko “ja” koje se mijenja kako nastaje tekst. Autobiografija vodi ne samo čitatelja već još više i pisca da istražuje sebe samoga, da skoči u dubine svoga sjećanja. Za to, ako se čini bez za­drške, bez sustezanja, potrebna je velika hrabrost i oštro oko. Neda Miranda Blažević-Krietzman u svom Opsegu otpora pokazuje snagu, umjetničku i životnu, kakvu je oduvijek imala da krene istraživati sebe samu. Od najranijeg djetinjstva do suvremenosti, od Gračaca do San Diega, od Zagreba do Berlina, od knjiga do skul­ptura, od ljubavi do bolnih operacija u tim neprekid­nim za­voj­nicama koje pružaju otpore i trepere, proizvodi auto­rica energiju u svakom retku. Upoznati umjetnika nikada nije moguće do kraja, čak i kada piše o sebi, on iznova pro­iz­vo­di umjetnost, i stvara nova značenja. Biti sam sebi materijal ima snagu feniksa. Pisanje autobiogra­fije pro­čišćavajuće je iskustvo iz kojeg se iznova rađa umjetničko djelo, a kod Nede Mirande Blažević-Krietzman ono se opire smještanju u poznate pretince.

  Mostra libro

• 

  Zamke pristojnosti - Eseji o...

  Maša Grdešić

  • 0
  • 0
  • 0

  Kao sveučilišna profesorica, književna i kulturna teoretičarka Maša Grdešić navikla je o književnosti i popularnoj kulturi govoriti akademski, iza katedre. Zbirka Zamke pristojnosti: eseji o feminizmu i popularnoj kulturi očekivano je znanstveno utemeljena, no glas u njoj nije nimalo udaljen ni autoritaran. To je glas, prije svega, strastvene čitateljice i gledateljice čije pisanje počinje od pitanja: kako govoriti o našim ljubavima kad su naše ljubavi tekstovi, i to tekstovi koje stvaraju žene, koji se bave ženama i koji su namijenjeni ženskoj publici?
   
  Maša Grdešić o ovim temama piše pedantno gradeći svoju argumentaciju, razigranu mnoštvom primjera iz visoke i popularne kulture, da bi onda bez zadrške progovorila o onome što osjeća: o bijesu u susretu sa seksizmom u vlastitoj struci, o inspiraciji koju pronalazi u mlađim feministkinjama, o vatri u mozgu i želucu kad čita Elenu Ferrante i Sally Rooney. Ako pratite popularnu kulturu, promišljate rad, volite (ili mrzite) sapunice, kupujete posteljinu u Ikei, osjećate ili ste osjećali tinejdžersku tjeskobu, i sve to – i još mnogo toga – želite bolje razumjeti, ovi su eseji neophodna literatura.
   
  Zamke pristojnosti nadahnut su spoj erudicije i topline, feminističke ljutnje i ranjivosti. Čitajući Mašu Grdešić, osjećamo da nas kroz izazove kapitalističke i patrijarhalne svakodnevice vodi mirna i sigurna ruka, koja ispisuje nešto što je puno rjeđe nego što se čini – knjigu kojoj je stalo do nas.

  Mostra libro