Altri libri che potrebbero interessarti

• 

  Nesreća bez želja

  Peter Handke

  • 0
  • 0
  • 0

  “U nedjeljnom izdanju koruških Narodnih novina pod rubrikom razno mogla se pročitati sljedeća vijest: ‘U noći na subotu jedna je pedesetjednogodišnja domaćica iz mjesta A. (općina G.) počinila samoubojstvo, uzevši prekomjernu dozu tableta za spavanje.’ Prošlo je sedam tjedana otkako mi je majka umrla i ja bih se rado dao na posao, prije nego što se na sahrani još toliko snažna potreba da pišem o njoj pretvori natrag u onu tupu zanijemjelost, s kojom sam reagirao na vijest o njezinu samoubojstvu.”Ovako Peter Handke počinje svoje izvanredno djelo Nesreća bez želja, o životu i smrti svoje majke iz perspektive sina, ali i objektivna pripovjedača. Ova, po mnogima najvažnija Handkeova knjiga, koja ni nakon gotovo pola stoljeća nije izgubila na aktualnosti, oda je ženi koja je slobodu našla tek u smrti i nesumnjivi dokaz da je Peter Handke već tada pokazao talent vrijedan Nobelove nagrade.“Nesreća bez želja kratki je roman koji je na njemačkom objavljen 1972. i ključ je za razumijevanje biografije ovoga čovjeka i jedna od najsnažnijih i najstrašnijih knjiga koje čovjek ispisuje o sebi. Ona je tačka iz koje će, tridesetak godina zatim, započeti trend autobiografske, seberazarajuće europske proze. Koga zanima od čega je krenuo Karl Ove Knausgaard, neka pročita Nesreću bez želja.” – Miljenko Jergović“Dirljivo i divno napisano.” – Richard Locke, The New York Times Book Review“U Nesreći bez želja autor se konfrontira s majčinim samoubojstvom u priči koja je poput objašnjenja nekog sna koji se ponavlja.” – Chicago Sun – Times“Tajna ove tužne fabule jest u tome da je čovjek čita bez daha. To je uspjeh Handkeova izričaja, njegova žara i distance, ispletenih na najbolji umjetnički način.” – Ulrich Greiner, Die Zeit“Neću oklijevati da nazovem Nesreću bez želja Handkeovim najvažnijim, suštinskim djelom. Ovo je knjiga za koju trebate odvojiti vrijeme da je pročitate.” – Jørgen Herman Monrad“U remek-djelu o majčinu samoubojstvu Handke nam pokazuje kako je jezik zatvor u kojem u patrijarhalnome dobu žena nikad ne dobiva stvarno ‘ja’ da ga može ubiti.” – Simon Lund Petersen

  Mostra libro

• 

  Prijan Lovro

  August Šenoa

  • 0
  • 0
  • 0

  Pripovijetku Prijan Lovro Šenoa je napisao 1873. godine, za vrijeme boravka na studiju u Pragu. Prijatelj vlastelin Šenou pozove na svoje imanje u berbu gdje on, udovici koju ondje zatiče, realistično prepriča život svog praškog cimera. Ova Šenoina ‘praška novela’ je priča o Lovri, mladiću koji se rodio u siromašnoj seoskoj obitelji i zaputio u grad na školovanje. Piščev prijatelj i junak Lovro darovit je čovjek golema znanja i željan uspjeha. No, u društvu koje vrednuje podrijetlo i bogatstvo, a ne sposobnost, Lovrina nastojanja ne mogu uspjeti. Novčane i ljubavne nevolje obilježavaju njegov težak životni put koji završava tragedijom.  
  August Šenoa (1838-1880) bio je hrvatski književnik, novinar, prevoditelj i političar. Pisao je pjesme, novele, romane, feljtone, kritičke tekstove, a prevodio s francuskog, njemačkog, engleskog i češkog jezika. Golemim opusom stvorenim za kratkog života obilježio je početke realizma i zauzeo središnje mjesto hrvatske književnosti 19. stoljeća, a razdoblje u kojem je aktivno djelovao naziva se u pojedinim periodizacijama Šenoinim dobom. 
  Za Šenoinu slavu zaslužni su povijesni romani poput Čuvaj se senjske ruke, Diogeneš, Seljačka buna, Kletva, te Zlatarovo zlato. Posebno se ističu povjestice, pripovjedna djela s povijesnim motivima u kojima obrađuje događaje iz hrvatske povijesti s aktualnim političkim porukama (Smrt Petra Svačića, Propast Venecije, Anka Neretvanka, Šljivari i dr.). Šenoa je napisao i niz romana s tematikom iz suvremenog života (Mladi gospodin, Prosjak Luka, Vladimir, Branka) i brojne novele (Prijan Lovro, Barun Ivica, Ilijina oporuka, Karanfil s pjesnikova groba, Kanarinčeva ljubovca, i dr.). u kojima tematizira socijalne, političke i etičke probleme svog vremena. 
  Izdanje je sufinancirano sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.

  Mostra libro

• 

  Proces

  Franz Kafka, Sasa Zigic

  • 0
  • 0
  • 0

  Ovaj roman, koji je Kafka kao i vecinu svojih djela smatrao humoristickim, najcesce se danas priziva kad se govori o izgubljenosti covjeka u neobjasnjivim birokratskim labirintima suvremenog drustva. No – to je samo jedna od mogucih interpretacija: osim ovih politickih i socioloskih aspekata, u Procesu vidimo i brojne motive koji su Kafku zanimali u svim djelima, kao sto je pitanje osobne krivnje, izgubljenosti pojedinca u neprijateljski nastrojenom, ne do kraja razumljivom svijetu, strah pred ispraznom seksualnoscu, te hladnoca i beskorisnost institucionalne religije u pokusajima da se pronadje duhovni mir.Kafka se slicnim motivima vracao vise puta, te stoga mnogi kriticari usporedjuju Proces s njegovim drugim romanom, Dvorac, nastalim 1926. godine, u kojem protagonist, takodjer poznat samo kao K., stize u selo kojim upravlja nepristupacan i bezlican autoritet dvorca, i uzaludno pokusava doprijeti do njega, slicno kao sto Josef K. uzaludno pokusava pronaci rjesenje za svoj polozaj. Takodjer se moze pronaci paralele s pripovijetkom U kaznjenickoj koloniji, napisanoj otprilike u isto vrijeme kad i Proces (prva je verzija nastala 1914., iako je objavljena tek 1919. godine), a zamisao o neprobojnosti birokracije prisutna je u gotovo svakom Kafkinom djelu.Neki se pak kriticari usredotocuju na psihoanaliticke elemente Procesa, naglasavajuci kako je vec sam naslov dvoznacan, jer se moze odnositi i na sudski proces, ali i na proces bolne samospoznaje. U prilog ovome govore nadrealisticni, apsurdisticki elementi romana, kao i predavanje Josefa K. sudbini, sto je simbolicki trenutak u kojem covjek prihvaca vlastite nedostatke i prestaje ih zatomljivati. Po dnevnickim zapisima znamo da je Kafka poznavao Freudove teorije, te je moguce da je neke od svojih »freudovskih« motiva u svoja knjizevna djela ukljucio svjesno i namjerno.U svakom slucaju, Proces je ostao jedno od najslavnijih, mozda i najslavnije Kafkino djelo, te je dao povoda mnogim interpretacijama i ekranizacijama: još 1962. godine, slavni redatelj Orson Welles napravio je filmsku verziju – snimanu u Zagrebu – u kojoj je Josefa K. igrao Anthony Hopkins, dok je ulogu Odvjetnika Welles preuzeo na sebe. Njemacki skladatelj Gottfried von Einem pak sredinom 20. stoljeca skladao je operu Der Prozeß, koja je dozivjela vise uprizorenja sirom svijeta.

  Mostra libro

• 

  Panterin sjaj

  Krisztina Tóth

  • 0
  • 0
  • 0

  Čekamo u redu u pošti, kod frizera, u trgovačkom centru; šetamo psa, sami ili u društvu nenadano pronađenog srodnika; promatramo one drugačije odjeće, različitih pogleda i jezika, one druge boje kože, ponekad suviše svijetle, ponekad suviše tamne. Vozimo se javnim prijevozom po gradu tako nalik na naš, ili vlakom bježimo iz njega, a onda i iz zemlje u kojoj smo rođeni. Novim očima znatiželjno i začuđeno gledamo ljude koje susrećemo svakoga dana: krhku umirovljenicu kako agresivno u trolejbusu napada djevojku u crvenim hlačama koja čita (!), jer sigurno je strankinja; dobru staru tetu koja je cijeli svoj život teško radila, ali ima problem s Romima; ljubaznog taksista koji se jako trudi u prometnoj špici dovesti nas na odredište, no nikako mu nije jasno zašto sve te imigrante i beskućnike ne stave pod šator i puste plin. Brojni su ti Drugi...Pedeset priča, pedeset ključeva za čuvstveno, intuitivno i kritičko razumijevanje mađarske (i svoje) svakodnevice, riječi koje bez premišljanja izgovaramo, misli koje ponekad uspijemo ne izgovoriti. Empatijom, umijećem da ne sklizne u sentimentalnost i poigravanjem stereotipima Krisztina Tóth zbirkom priča Panterin sjaj otvara vrata iza kojih, mislili smo, nema ničeg više. Maestralno hvata trenutke života, pokreće emocije, a onda ih izvrne, te nam pokaže da ni mi nismo nevini u nepravdama ovoga svijeta.

  Mostra libro

• 

  Pravo na samouništenje

  Kim Young-ha

  • 0
  • 0
  • 0

  Pravo na samouništenje, kultni roman suvremene korejske književnosti, senzualan je, mračan i snolik vodič kroz Seul, grad u koji nas uvodi majstor nesvakidašnjeg zanata, Kimov bezimeni pripovjedač. Nije slikar, ali Mrtvi Marat Jacques-Louisa Davida ključ je njegova umijeća: distanciran i hladan, onima koje prepozna kao potencijalne klijente prodaje mogućnost bijega, izlaz iz banalnosti života.U romanu kojim je Kim Young-ha osvojio publiku i kritiku diljem svijeta pod neonskim svjetlima velegrada dotaknut će se i preplesti pet sudbina: lijepe performerice Mimi, dvojice braće zaljubljene u istu djevojku, tajanstvene Se-yeon, koja spava s obojicom, ali ne pripada nijednom, te onoga koji ih sve zapisuje i prati, strpljivo nudeći jedinu utjehu – pravo na samouništenje.Poput Ryūa Murakamija ili Breta Eastona Ellisa, jedan od najznačajnijih korejskih pisaca današnjice Kim Young-ha u Pravu na samouništenje ispisao je uzbudljivu i mračnu parabolu o suvremenom urbanom životu, snažno književno promišljanje istine, smrti, žudnje i identiteta. Ljepota i jeza, brza vožnja i očajnički seks, frivolnost umjetnosti i fantazije kojima se borimo protiv egzistencijalne dosade susreću se u ovoj prozi koja očarava i duboko uznemiruje, baš poput najuspješnijih djela suvremene korejske kinematografije.
   
  “Noir s pikantnim egzotičnim prizvukom.” – Kirkus Review
   
  “Kul, urban i jako pametan.” – Süddeutsche Zeitung
   
  “Estet zločina. S radosnim cinizmom Kim nudi prvi roman o ljubavi i smrti u Seulu.” – Le Monde
   
  “Objavljen u Koreji 1996., Pravo na samouništenje Kimov je prvi roman. Golem uspjeh kod publike i kritike dvadesetosmogodišnjaka je pretvorio u predvodnika svojeg književnog naraštaja.” – Lire
   
  “Ovom knjigom Kim je postao kultna figura korejske književnosti.” – Spiegel Spezial

  Mostra libro

• 

  Ja Mosra… - Preživjeli iz Roswella

  B. Mich. Grosch

  • 0
  • 0
  • 0

  O ovoj knjizi: 
  U znanstveno-fantastičnom romanu 'Ja, Mosra' priča o padu u Roswellu kao i pretpovijest tog događaja ispričana je iz perspektive 'vanzemaljca' Mosre. Čitatelj saznaje kako i zašto je došlo do toga da je čovječanstvo na Zemlji samo sebe uništilo i kako nekolicina preživjelih iz 'elita' nije uspjela na vrijeme dovršiti svemirski brod koji je već dugo bio u izgradnji, kako bi njime pobjegli i pustili ostatak čovječanstva da propadne. 
  Nerazumnost i bijeda moderne politike također su osvijetljeni u ovom pustolovnom romanu, kao mogući scenariji ljudske budućnosti odnosno potomaka ljudi. Ovdje se ne radi o krvožednim 'Zvjezdanim ratovima', već o mogućnostima te 'ako' i 'ali' budućnosti čovječanstva. 
  Govornik: Josip Marković (AI).

  Mostra libro