Weitere Bücher, die Sie mögen werden

• 

  Noćni pjevač

  Johanna Amo

  • 0
  • 0
  • 0

  Policijska inspektorica Hanna Duncker nikada se nije namjeravala vratiti na Öland. Otok na jugu Švedske napustila je prije šesnaest godina, nakon što joj je otac osuđen za jezivo ubojstvo i palež. U Stockholmu ova uspješna istražiteljica nije uspjela pronaći mir i započeti novi život, a osjećaj krivnje za zločin koji nije počinila i uvjerenje da je u istrazi njezina oca nešto pošlo po zlu tjeraju je da se vrati na rodni otok. Već prvoga radnog dana na novom poslu u lokalnoj policiji, s novim partnerom, brbljavim i radoznalim Erikom Lindgrenom, kreće u potragu za ubojicom pretučenog i nožem probodenog tinejdžera, sina njezine nekadašnje najbolje prijateljice. Ovaj slučaj teži je za nju od svih prethodnih prijestolničkih, jer pred njom se ne nalazi samo ubojica već i nepovjerenje te mračne tajne otočne zajednice – njezin povratak oživio je duhove iz prošlosti. Noćni pjevač nove zvijezde skandinavskog noira Johanne Mo prvi je dio kriminalističke trilogije Ubojstva na otoku. Smješten u ambijent nevjerojatne prirodne ljepote, drugoga po veličini švedskoga otoka, u zajednicu čije je kolektivno sjećanje dugovječno i koja ne prašta, ovaj napeti krimić progovara o tome zašto i kako i dobri ljudi čine loše stvari.
   
  “Noćni pjevač kriminalistički je roman koji pokazuje kako se veze s rodnim mjestom i prošlošću ne mogu prekinuti. Likovi su psihološki uvjerljivo i slojevito prikazani, a krajolik je prekrasan.” – Sveriges Radio
   
  “Noćni pjevač istražuje psihu žrtava i počinitelja na dojmljiv način. Postavlja pitanja o tome kako je živjeti s krivnjom i zločinima koje je počinio netko drugi. Mnogo više od dobrog kriminalističkog trilera.” – SVT Sommaröppet
   
  “Umjesto da se prepusti krvavoj akciji, Johanna Mo stvara napetost koja raste iz stranice u stranicu kroz prikaz ljudi, odnosa i emocija.” – Stavanger Aftenblad
   
  “... čitatelji će se rado susresti s Hannom, bezobzirnom, tvrdoglavom i lucidnom istražiteljicom. Mo je odlučno krenula u ovu dobro zamišljenu trilogiju.” – Publishers Weekly
   
  “Johanna Mo piše na najvišoj razini i stvara impresivan i uzbudljiv kozmos likova.” – Skånska Dagbladet
   
  “Iako Hanna Duncker baš i ne izgleda kao šarmantna Šveđanka, ona je osoba koju vi kao čitatelj želite upoznati.” – POV International
   
  “Johanna Mo na autentičan način istražuje teme zlostavljanja, nevjere, obiteljskog nasilja, diskriminacije na temelju spolnosti i spola – ukratko, mnoge nevolje koje muče zapadnu kulturu 21. stoljeća.” – BookPage
   
  “Prva knjiga trilogije Ubojstva na otoku tjera vas da poželite čitati još.” – Börsenblatt

  Zum Buch

• 

  Ilyas

  Ernest van der Kwast

  • 0
  • 0
  • 0

  Ugledni kustos Peter Lindke ne slaže se s većinom kolega da je novootkrivena slika Rembrandtova i, nakon nastupa u popularnom TV showu, dobiva otkaz. Njegov svijet više nisu muzej i slike, već obitelj od koje se otuđio i kuća u kojoj se ne snalazi. No njihova spremačica, imigrantica Djemine, čije je znanje nizozemskoga rudimentarno, nalazi se u problemima jer ne zna što treba učiniti sa svim tim pismima koja joj šalju agencije za naplatu dugova. Peter joj odlučuje pomoći i uspijeva je iščupati iz ralja nemilosrdne administracije. No mnogo ozbiljnije probleme ima mladić Ilyas, kojega jednog dana Djemine dovodi na njegova vrata. Petar Lindke sada se pita treba li pomoći i je li njegov novi poziv pomaganje ljudima u nevolji koji su mu potpuni tuđinci.Ilyas, novi roman autora bestselera Sladoledari Ernesta van der Kwasta, razigrana je i duhovita priča o izlaženju iz svog zatvorenog svijeta, iz svoje zone komfora, o istinskom gledanju i slušanju Drugoga. Čovječnost i humor njegovih junaka pokazuju da je moguće napraviti iskorake i prevladati jaz između bogatih i siromašnih, apsurdne birokratske barijere i druge prepreke koje nameću društvo, konvencije i nedostatak empatije. Ilyas je posveta čovječnosti i ljudskome u svakome od nas.
   
  “U svojim se uspješnicama Mama Tandoori i Sladoledari van der Kwast dokazao kao majstor ocrtavanja živopisnih scena koje uvijek imaju bolnu oštricu. U romanu Ilyas nadmašio je samog sebe... Radost je pisanja opipljiva i nikad ne sklizne u melodramu, zbog nepopustljive napetosti koja vibrira ispod površine.” – Trouw
   
  “Van der Kwast tjera čitatelje da se smiju i u isto vrijeme razmišljaju o budućnosti, kako pojedinca tako i društva... Autor bez napora sloj po sloj razbija ideju socijalno projektiranog društva, a u priči ipak ne odustaje od traganja za odgovorom... Lagan kao pero, Ilyas pleše naprijed-natrag između ozbiljnih tema i urnebesnih prizora.” – Friesch Dagblad
   
  “Potraga za individualnošću i autentičnošću.” – De Limburger
   
  “Ilyas je odvažna, povremeno konfrontirajuća knjiga. Van der Kwast jasno govori kako su neprivilegirani i bespomoćni oni koji su u najtežem položaju u ovom jednako dijaboličnom i podijeljenom sustavu koji nazivamo društvom.” – Het Parool
   
  “Svaki čitatelj koji ovoj knjizi pristupi otvorena uma bit će nagrađen, kao što je slučaj sa svakim dobrim i zabavnim djelom.” – Jan van Mersbergen
   
  “Knjiga puna humora i nade.” – Herman Koch

  Zum Buch

• 

  Što čini jabuku?

  Amos Oz, Šira Hadad

  • 0
  • 0
  • 0

  Što čini jabuku? najosobnija je knjiga jednoga od najutjecajnijih intelektualaca 20. stoljeća, Amosa Oza. Podnaslovljena kao Šest razgovora o pisanju, ljubavi, osjećaju krivnje i ostalim užicima, Ozova Jabuka nije tek knjiga iznimnih intervjua – u njoj je uhvaćena esencija cjeloživotnog dijaloga koji je veliki pisac vodio sa sobom i svijetom koji ga okružuje, ali i srž prijateljstva koje ga je povezalo s njegovom izraelskom urednicom Širom Hadad.Kako je, u četrnaestoj godini i daleko od kuće, rođen pisac Amos Oz? Zbog čega je promijenio ime nakon majčina samoubojstva? Zašto je napisati roman isto kao sagraditi čitav Pariz od šibica i ljepila? Kako razmišlja o ljubavi i o seksu, o feminizmu i fanatizmu, prošlosti i budućnosti? Može li književnost promijeniti čovjeka, može li promijeniti svijet?Emotivnost i toplina, spontanost i humor kojima su prožeta Ozova razmišljanja o djetinjstvu, odrastanju, važnim knjigama i autorima, o stvaralačkom procesu i nadahnuću istinski će zasjati dok s prepoznatljivom mudrošću i jasnoćom bude dodirivao pitanja ljubavi i braka, politike i vjere, roditeljstva, starenja i smrti...Iskrena, bez tabua i lažnog srama, Što čini jabuku? Amosa Oza i Šire Hadad knjiga je prvih i posljednjih pitanja, onih na kojima su izgrađeni život i djelo jednoga od velikana našega vremena.“… Što čini jabuku? Voda, zemlja, sunce, drvo jabuke i malo gnojiva. Ali ona nije nalik nijednoj od tih stvari. Napravljena je od njih, ali nije im nalik. Tako je i s pričom, i ona je sigurno načinjena od zbroja susreta, iskustava i slušanja.”“Ova knjiga otkriva Amosa Oza onakvoga kakvoga smo poznavali mi, njegovi prijatelji: otvorenog i s nevjerojatnim smislom za humor i ironiju.” – David Grossman

  Zum Buch

• 

  Ordesa

  Manuel Vilas

  • 0
  • 0
  • 0

  Muškarac kojega u Ordesi Manuela Vilasa zatječemo kako razmišlja o nedavnoj smrti svojih roditelja je pisac. Ni uspješan ni neuspješan, prosječno zavidan i frustriran, pisac je to koji u svojim pedesetima želi ispričati što se dogodilo (ili što vjeruje da se dogodilo) s njime, njegovim ocem i majkom, s ljubavlju i brakom, s ljudima koje je poznavao i zemljom u kojoj je odrastao... Kao na stranice najintimnijeg dnevnika, pisat će o sprovodima i o neimaštini, o razvodu i ovisnosti, i nekim čudom – onim koje umiju izvesti samo najbolji – život tog španjolskog pisca učinit će nam se odjednom beskrajno poznatim. U prelijepim fragmentima nježnosti i bola, dugoročnih poraza i kratkotrajnih ushita, u ovom bestseleru od posve drugačijeg štofa prepoznat ćemo svoj vlastiti.Ordesa, mjestašce u podnožju Pirineja nezaboravnom je romanu Manuela Vilasa dalo ime, i boju. Žuta je boja duše, piše Vilas. Žuta je boja koja govori o prošlosti. A sjaj koji prati žutu – shvatit će svatko tko Ordesu pročita – pripada samo najboljoj književnosti.

  Zum Buch

• 

  Proces

  Franz Kafka, Sasa Zigic

  • 0
  • 0
  • 0

  Ovaj roman, koji je Kafka kao i vecinu svojih djela smatrao humoristickim, najcesce se danas priziva kad se govori o izgubljenosti covjeka u neobjasnjivim birokratskim labirintima suvremenog drustva. No – to je samo jedna od mogucih interpretacija: osim ovih politickih i socioloskih aspekata, u Procesu vidimo i brojne motive koji su Kafku zanimali u svim djelima, kao sto je pitanje osobne krivnje, izgubljenosti pojedinca u neprijateljski nastrojenom, ne do kraja razumljivom svijetu, strah pred ispraznom seksualnoscu, te hladnoca i beskorisnost institucionalne religije u pokusajima da se pronadje duhovni mir.Kafka se slicnim motivima vracao vise puta, te stoga mnogi kriticari usporedjuju Proces s njegovim drugim romanom, Dvorac, nastalim 1926. godine, u kojem protagonist, takodjer poznat samo kao K., stize u selo kojim upravlja nepristupacan i bezlican autoritet dvorca, i uzaludno pokusava doprijeti do njega, slicno kao sto Josef K. uzaludno pokusava pronaci rjesenje za svoj polozaj. Takodjer se moze pronaci paralele s pripovijetkom U kaznjenickoj koloniji, napisanoj otprilike u isto vrijeme kad i Proces (prva je verzija nastala 1914., iako je objavljena tek 1919. godine), a zamisao o neprobojnosti birokracije prisutna je u gotovo svakom Kafkinom djelu.Neki se pak kriticari usredotocuju na psihoanaliticke elemente Procesa, naglasavajuci kako je vec sam naslov dvoznacan, jer se moze odnositi i na sudski proces, ali i na proces bolne samospoznaje. U prilog ovome govore nadrealisticni, apsurdisticki elementi romana, kao i predavanje Josefa K. sudbini, sto je simbolicki trenutak u kojem covjek prihvaca vlastite nedostatke i prestaje ih zatomljivati. Po dnevnickim zapisima znamo da je Kafka poznavao Freudove teorije, te je moguce da je neke od svojih »freudovskih« motiva u svoja knjizevna djela ukljucio svjesno i namjerno.U svakom slucaju, Proces je ostao jedno od najslavnijih, mozda i najslavnije Kafkino djelo, te je dao povoda mnogim interpretacijama i ekranizacijama: još 1962. godine, slavni redatelj Orson Welles napravio je filmsku verziju – snimanu u Zagrebu – u kojoj je Josefa K. igrao Anthony Hopkins, dok je ulogu Odvjetnika Welles preuzeo na sebe. Njemacki skladatelj Gottfried von Einem pak sredinom 20. stoljeca skladao je operu Der Prozeß, koja je dozivjela vise uprizorenja sirom svijeta.

  Zum Buch

• 

  Na Vrbasu tekija

  Josip Mlakić

  • 0
  • 0
  • 0

  Ivo Andrić bez ikakve je sumnje jedan od najvažnijih pisaca ovih jezika, jedini autor s područja bivše nam zemlje koji je počašćen Nobelovom nagradom za književnost. Rado čitani pisac oko čijega se djela i danas lome polemička, nacionalna i ina koplja, o kojem se pišu goleme studije, održavaju simpoziji, a romani se nalaze u školskim lektirama. Na Vrbasu tekija roman je koji andrićevskim stilom progovara o važnoj bosanskoj temi, o onoj za koju u dosada objavljenim tomovima nije bilo mjesta – samostanu u Jajcu. To je još jedna priča o bosanskim fratrima i Bosni Srebrenoj, o Bosni od sredine devetnaestoga do sredine dvadesetog stoljeća.Podijeljen u tri dijela, “Na Vrbasu tekija”, “Jajačka hronika” i “Paučina i promaja”, roman je to čija su prva dva dijela možda izgubljen ili nikad napisan Andrićev rukopis, dok je treći dio fantastično precizna studija o Andriću i njegovu djelu te ujedno i autobiografski uvid u Josipa Mlakića i njegove teme.Josip Mlakić romanom Na Vrbasu tekija uspio je gotovo nemoguće: ispisao je Andrićevim jezikom neispripovijedanu priču, uspio je rekreirati svijet koji nam je i blizak i dalek, svijet koji je ostao sačuvan u knjigama i kronikama, svijet koji je stvorio i u njegovim detaljima sačuvao Ivo Andrić, a sada ga je jednako moćno i stilski besprijekorno nastavio jedan od najboljih suvremenih pripovjedača Josip Mlakić.

  Zum Buch