Altri libri che potrebbero interessarti

• 

  Odlazak sa stanice Atocha

  Ben Lerner

  • 0
  • 0
  • 0

  Adam Gordon sjajan je i krajnje nepouzdan mladi američki pjesnik s prestižnom stipendijom u Madridu. Međutim, malo piše, uglavnom puši, šeta, ide u muzeje, čita Tolstoja, Lorcu i Ashberyja, flertuje s Isabel, a pomalo i s Teresom... i istražuje mogućnosti umjetnosti te autentičnost uopće u današnjem svijetu. Pomoću sitnih laži, dizajnerskih lijekova, hašiša i drugih opijata eksperimentira sa svim vrstama granica, posebno onima u sebi, među ljudima i u poeziji. Je li poezija esencijalna umjetnička forma ili tek zaslon za projekcije čitatelja? Jesu li odnosi s ljudima koje upoznaje u Španjolskoj lažni kao što su to, kako sam strahuje, njegove pjesme? Nakon 11. ožujka 2004. i krvavog terorističkog napada na stanicu Atocha pitanje je kako će se Adam suočiti s novom stvarnošću.
   
  Drski debitantski roman Odlazak sa stanice Atocha Bena Lernera, finalista National Book Awarda, proza je koja meandrira između komičnoga i tragičnoga, samoprijezira i nadahnuća. Jedinstven je to portret umjetnika u mladosti u dobu Google-pretraživanja, farmaceutskih proizvoda i spektakla.
   
  “Krajnje čarobno. Lernerova lažljiva, puna samomržnje, o lijekovima ovisna, briljantna protuha od junaka nezaboravan je lik, a njegov glas govori glazbom koja je nepogrešivo i na posebno zabavan način samo njegova.” – Paul Auster
   
  “Izvanredan roman o sjecištima umjetnosti i stvarnosti u suvremenom životu.” – John Ashbery
   
  “Ovaj prvijenac impresionira svojim majstorstvom, inteligencijom i zajedljivošću.” – L’Express
   
  “Bildungsroman, meditacija i dokoličarska priča ispričani preciznim, misaono moćnim i genijalno duhovitim glasom.” – The New York Times Book Review
   
  “Intenzivno i neobično briljantno.” – The Guardian
   
  “Ben Lerner pronicljivo istražuje kako nas vlastito opsesivno kritičko promišljanje može navesti da svoju ulogu u svijetu osjetimo kao iskrivljenu, nestvarnu i neautentičnu dok neopazice polako urastamo u vlastitu buduću kožu.” – Brian Evenson
   
  “Odvažna, ova iznenađujuće gusta, a nevelika knjiga govori koliko o budućnosti poezije, toliko i o lažima i nekomunikativnosti... Evo pisca kojeg treba pratiti, nesumnjivo.” – Le Magazine littéraire
   
  “Odlazak sa stanice Atocha iskričavo je inteligentan roman, duhovita, živa i originalna proza u svakoj svojoj rečenici.” – Jonathan Franzen
   
  “Najduhovitija knjiga o samoći za koju znam i najtužnija komedija o usamljenosti i lažima. Nevjerojatan prvijenac koji zaslužuje sav uspjeh koji je postigao.” – Daniel Kehlmann

  Mostra libro

• 

  Mi utopljenici

  Carsten Jensen

  • 0
  • 0
  • 0

  Svatko u našem gradu ima priču, ali ne pripovijeda je sam. Pripovjedač ovdje ima tisuću očiju, tisuću ušiju i petsto pera koja neprestano bilježe.
   
  Mi, utopljenici prozni je biser, roman iz kojega zapljuskuje more. Od golih stijena Newfoundlanda do bujnih plantaža Samoe, od taverni Tasmanije do hladnih obala sjeverne Rusije, kroz naraštaje, ratove i ljudske sudbine prostire se veličanstveni svijet Carstena Jensena. Reći da mu je u središtu Marstal, gradić pomoraca na danskom dijelu Baltika, točno je baš kao što je točno ustvrditi da su to ljudsko srce, ljubav ili potreba da se napusti dom i ode u nepoznato. Kao u svakom velikom djelu, i u Jensenovu raskošnom romanu udara više srdaca, odjekuje više glasova. Slijedeći jedni druge, njime jedre očevi i sinovi, muškarci čiji je usud da se bore – protiv neprijatelja i mora, jedni protiv drugih i protiv žena koje vole. U njemu odrastaju djeca i čekaju majke, supruge i udovice utopljenika, i jedna drugačija od sviju, žena koja more želi kazniti, strašni anđeo Marstala. Mi, utopljenici; već od samoga naslova, iz Jensenove očaravajuće sage progovaraju stotine. Živi i mrtvi. Godine, glasovi, sudbine. Svi oni, utkani i majstorski isprepleteni, tvore blistavu mrežu koja donosi oceane i kontinente, kanibale i moreplovce, proročke snove i čudesna preživljavanja. Pitanja, posljednja i prva, i priču veliku koliko i život sam.

  Mostra libro

• 

  Godišnji banket bratovštine grobara

  Mathias Enard

  • 0
  • 0
  • 0

  Kad mladi etnolog David Mazon napusti Pariz kako bi napisao doktorsku disertaciju o tome što znači živjeti na selu u 21. stoljeću, uvjeren je da ima sve što je potrebno: državnu stipendiju, prijenosno računalo, internetsku vezu i smještaj na farmi na rubu Poitevinske močvare. Ali može li znanost zarobiti tisućljetne duhove Mjesta, dokučiti hirove Kotača vremena? Dok brodi mikrosvemirom La Pierre-Saint-Christophea i uz pomoć ljubaznog načelnika-pogrebnika Martiala i farmerice Lucie upoznaje lokalne ljude i običaje, David postaje sve sigurniji da mu nešto – a možda čak i ono najvažnije – nepovratno izmiče.Godišnji banket bratovštine grobara Mathiasa Énarda briljantan je, nesvakidašnji roman – knjiga u kojoj je tragikomični dnevnik znanstvenika tek ulaznica za spektakularni književni rollercoaster kroz povijest Francuske. Uz živopisne Énardove likove, u središtu ove vratolomne vožnje pokrajina je Deux-Sévres, piščev rodni kraj i duh koji ga nastanjuje još od velikog Énardova zemljaka Rabelaisa. Baš ondje, mjesto je simpozija neobične bratovštine – baš ondje zbiva se drevna gozba na kojoj grobari slave Smrt, a Smrt im, zauzvrat, poklanja trodnevnu pauzu, predah tijekom kojega će – zajedno s čitateljem ovog sjajnog romana – uživati hedonistički i bez skrupula.

  Mostra libro

• 

  Kad smo napustili Karla Liebknechta

  Lidija Dimkovska

  • 0
  • 0
  • 0

  U Spomen-domu Karla Liebknechta u Leipzigu, u Njemačkoj, tridesetak ljudi raznih nacionalnosti sjedi oko improviziranog stola na pozornici u dvorani za društvene događaje, iza njih prevoditelji, neki s tekstovima pred sobom, neki bez njih, i na prvi se pogled čini kao da su na nekoj sjednici, dok zapravo nazoče jednome nesvakidašnjem susretu, ili bolje rečeno, predstavi. Naime, sudjeluju u pilot-projektu Udruge poštovatelja Karla Liebknechta iz Leipziga koja je 19. siječnja 2018. povodom 99. obljetnice smrti velikoga njemačkog ljevičara i suradnika Rose Luxemburg Karla Liebknechta pozvala sve emigrante koji su nekad živjeli na adresi koja nosi njegovo ime ili su na neki drugi način povezani s njime.”U ovaj izmišljeni, no itekako realistični okvir najbolja suvremena makedonska spisateljica Lidija Dimkovska smješta svojih 27 sjajno napisanih kratkih priča. Prelazeći tisuće kilometara, od Beča i Sankt Peterburga, preko Skopja i Soluna, do Karagande i Bagdada, životne sudbine njezinih likova tvore uzbudljivu kroniku prošlog, za neke još nesvršenog vremena.Kad smo napustili Karla Liebknechta istinska je potraga za mjestom na kojem se – čak i nakon odlaska sa svoje dugogodišnje adrese – čovjek osjeća kod kuće.

  Mostra libro

• 

  Na tankom ledu

  Camilla Grebe

  • 0
  • 0
  • 0

  Nepoznatoj mladoj ženi odrubljena je glava, a brutalnost zločina podsjeća na neriješen slučaj otprije deset godina. Ipak, sada postoji glavni osumnjičenik, direktor lanca modnih trgovina, kojem se gubi svaki trag. Dvojica detektiva Peter Lindgren i Manfred Olsson kreću u izazovnu potragu i istragu.
   
  Sve upućuje na Jespera Orrea kao počinitelja okrutnog zločina. Ipak, Orrea ne traži samo policija, već potragu za njim započinje i Emma Bohman, koja s njim prolazi nenadanu i duboku romansu, da bi je on ubrzo nakon zaruka napustio bez objašnjenja, pa mu ona sada pokušava ući u trag i suočiti se s njim.U istragu se uskoro uključuje i briljantna kriminalistička profilerka Hanne Lagerlind-Schon, koja pokušava steći drugačiji uvid u žrtvu i ubojicu te pronaći moguće veze sa zločinom odrubljivanja glave na kojem je radila prije deset godina. Sasvim nenadano, uskoro pratimo i nježnu, pomalo nestvarnu ljubavnu priču koja se odvija usred ovog napetog psihološkog trilera. Na tankom ledu mnogo je više od samo kriminalističke priče, od trilera; u njemu se likovi bore za vlastitu emancipaciju, identitet i ljubav.
   
  Camilla Grebe izborila se psihološkim trilerom Na tankom ledu za bitno mjesto na polju nordijskih krimića, potvrđujući se poslije i cijelom serijom romana. Na tankom ledu prvi je dio priče o Hanne, genijalnoj i talentiranoj profilerki, koji nam jasno pokazuje izniman talent Camille Grebe da poštujući granice žanra napiše emotivan i kompleksan roman.
   
  “Tour de force koji ovu autoricu podiže na sam vrh neprestano rastućeg žanra nordijskog noira.” – Kirkus
   
  “Odrubljivanjem glave mlade žene započinje izniman debi Camille Grebe koji propituje tri života slomljena neuspjehom u Stockholmu, gdje čak i nebo plače, kako bi ih dovela do preuzimanja odgovornosti.” – Publishers Weekly
   
  “Ovaj uznemirujući psihološki triler, izgrađen oko dobro vođene čvrste detektivske priče, bavi se temama ljubavi, izdaje i opsesije, kao i time koliko će daleko ljudi ići u borbi za ono što vjeruju da im pripada ili kako bi se osvetili. Premotavanje Emmine priče unatrag i dopuštanje dvjema radnjama da se kreću različitom brzinom povećavaju napetost i pomažu nam da razumijemo kako su se točno događaji odvijali i kako su protagonisti povezani sa svojim najrazornijim osjećajima. Također, budući da je svaki protagonist različite dobi (Emma u dvadesetima, Peter u srednjim četrdesetima i Hanne u kasnim pedesetima), zanimljivije su i točke gledišta i perspektive koje se mijenjaju kako roman ide prema šokantnom, nezaboravnom finalu.” – Crime Review

  Mostra libro

• 

  Što čini jabuku?

  Amos Oz, Šira Hadad

  • 0
  • 0
  • 0

  Što čini jabuku? najosobnija je knjiga jednoga od najutjecajnijih intelektualaca 20. stoljeća, Amosa Oza. Podnaslovljena kao Šest razgovora o pisanju, ljubavi, osjećaju krivnje i ostalim užicima, Ozova Jabuka nije tek knjiga iznimnih intervjua – u njoj je uhvaćena esencija cjeloživotnog dijaloga koji je veliki pisac vodio sa sobom i svijetom koji ga okružuje, ali i srž prijateljstva koje ga je povezalo s njegovom izraelskom urednicom Širom Hadad.Kako je, u četrnaestoj godini i daleko od kuće, rođen pisac Amos Oz? Zbog čega je promijenio ime nakon majčina samoubojstva? Zašto je napisati roman isto kao sagraditi čitav Pariz od šibica i ljepila? Kako razmišlja o ljubavi i o seksu, o feminizmu i fanatizmu, prošlosti i budućnosti? Može li književnost promijeniti čovjeka, može li promijeniti svijet?Emotivnost i toplina, spontanost i humor kojima su prožeta Ozova razmišljanja o djetinjstvu, odrastanju, važnim knjigama i autorima, o stvaralačkom procesu i nadahnuću istinski će zasjati dok s prepoznatljivom mudrošću i jasnoćom bude dodirivao pitanja ljubavi i braka, politike i vjere, roditeljstva, starenja i smrti...Iskrena, bez tabua i lažnog srama, Što čini jabuku? Amosa Oza i Šire Hadad knjiga je prvih i posljednjih pitanja, onih na kojima su izgrađeni život i djelo jednoga od velikana našega vremena.“… Što čini jabuku? Voda, zemlja, sunce, drvo jabuke i malo gnojiva. Ali ona nije nalik nijednoj od tih stvari. Napravljena je od njih, ali nije im nalik. Tako je i s pričom, i ona je sigurno načinjena od zbroja susreta, iskustava i slušanja.”“Ova knjiga otkriva Amosa Oza onakvoga kakvoga smo poznavali mi, njegovi prijatelji: otvorenog i s nevjerojatnim smislom za humor i ironiju.” – David Grossman

  Mostra libro