Other books that might interest you

• 

  Trenuci katarze

  Tvrtko Jakovina

  • 0
  • 0
  • 0

  Dvadeseto stoljeće, u kojem se isprepleću neviđeni tehnološki napredak i najveći svjetski sukobi, bez sumnje je najdramatičnija, najkrvavija dionica svjetske povijesti. To je ujedno i stoljeće koje je najbolje dokumentirano. O oba svjetska rata, o nebrojenim sukobima od balkanskih ratova s početka stoljeća do ratova na području bivše Jugoslavije s njegova kraja ispisane su bezbrojne knjige i analize. Dvadeseto stoljeće obilježili su mnogi događaji i ljudi. Trenuci katarze: prijelomni događaji XX. stoljeća jednoga od najaktivnijih povjesničara mlađe generacije Tvrtka Jakovine daju kratak pregled političke povijesti prošloga stoljeća. Od Velikoga rata do pada Berlinskoga zida iz onoga što se voli nazivati kratkim stoljećem Jakovina izdvaja upravo događaje i osobe koji su obilježili i krojili političku povijest.

  Show book

• 

  Vrtoglave godine - Europa 1900–1914

  Philipp Blom

  • 0
  • 0
  • 0

  Europa, 1900.–1914.: svijet u traženju, pulsirajuće razdoblje kreativ­nosti i suprotnosti. Glavne su teme terorizam, globalizacija, imigranti, konzumerizam, propast moralnih vrijednosti i suparništvo velikih sila. Dvadeseto stoljeće nije se rodilo u rovovima kod Somme ili Passchendaela, nego u petnaest vrtoglavih godina koje su prethodile Prvome svjetskom ratu. U kratkom razdoblju novi svjetski poredak proizašao je iz tragičnih suprotnosti staroga. Posljedice industrijske revolucije, na političkom i osobnom planu, osjećale su se u cijelom svijetu: gradovi rastu zbog pristizanja seoskog stanovništva koje napušta svoje tradicionalne vrijednosti, znanost donosi napredak, ali i izume iz noćnih mora, obrazovanje je milijunima ljudi otvorilo nove mogućnosti, masovno proizvedeni predmeti promijenili su svakodnevni život, radnici zahtijevaju udio u političkoj vlasti, žene žele promijeniti svoj položaj u društvu i prirodu seksualnih odnosa. Od nevjerojatne nade u novo stoljeće koju je utjelovio Svjetski sajam u Parizu 1900. do atentata na austrijskog nadvojvodu u Sarajevu 1914., povjesničar Philipp Blom ovo razdoblje istražuje godinu po godinu. Premijeri i seljaci, anarhisti i glumice, znanstvenici i psihopati susreću se na pozornici novoga stoljeća u ovom prikazu raskošnoga, nestabilnog doba na rubu katastrofe. Prelijepo napisana i puna vješto ispričanih anegdota, knjiga Vrtoglave godine oživljava čudesa, užase i strahove ranoga dvadesetog stoljeća.

  Show book

• 

  Moj život

  Vladimir Velebit

  • 0
  • 0
  • 0

  Vladimir Velebit jedna je od najvažnijih povijesnih figura dvadesetog stoljeća, osoba koja je sudjelovala u prijelomnim trenucima naše povijesti. Dvanaest godina nakon njegove smrti pred nama su autobiografski zapisi Moj život koje je za objavljivanje priredio Tvrtko Jakovina.U svojoj memoarskoj knjizi Vladimir Velebit potpuno otvoreno piše o odrastanju, obitelji, školovanju, prvim slučajevima koje je vodio kao odvjetnik, približavanju lijevim idejama, radu u ilegali te zbližavanju s Josipom Brozom Titom, Ivom Lolom Ribarom, Milovanom Đilasom i drugim ključnim akterima naše povijesti, odluci da se pridruži partizanskom pokretu, svojoj ulozi u pregovorima s Nijemcima i spašavanju Herte Haas, ali i priznavanju partizanskog pokreta i osnivanju jugoslavenske diplomacije. Govori zatim o poslijeratnim usponima i padovima, druženju s Titom, svojim veleposlaničkim mjestima u Rimu i Londonu i radu u organizacijama Ujedinjenih naroda.Moj život prepun je pojedinosti i slikovitih opisa, a Vladimir Velebit pokazuje se kao pronicav autor koji zna uočiti detalje te napeto i dinamično prenijeti sve ono bitno što se događa iza kulisa diplomacije. Velebitovi zapisi jednako su zanimljivi i kada priča o privatnome – o svom odnosu s ocem, majkom, sestrom, suprugom Verom i sinovima, kao i kada govori o najvažnijim političkim događajima. Bez obzira na to opisuje li svoju lovačku strast ili diplomatske zavrzlame, Velebit današnjem čitatelju daje jasan uvid u epohu u kojoj je odigrao značajnu ulogu. Skroman, a uvijek u žarištu događanja, Velebit je bio i ostao osoba ključna u povijesti naših prostora, koja bi bez njega zasigurno bila drugačija.

  Show book

• 

  Al’ povijesti nije kraj

  Claudio Magris

  • 0
  • 0
  • 0

  Pitanja etike, morala, estetike i nadasve povijesti i politike zaokupljaju svakoga od nas. Svakodnevno se suočavamo s raznim dvojbama, idejama i problemima, od kojih se većina odražava na naš život, ponekad izravno, a ponekad neizravno. Pokušavamo pronaći izlaz iz tog labirinta, ali često ga nema, jer život više sliči beskonačnoj zavojnici negoli ravnom putu Claudio Magris, jedan od najvažnijih svjetskih esejista i romanopisaca, u knjizi Al’ povijesti nije kraj upravo sebe, a i nas stalno iznova suočava sa svijetom u kojem živimo. Preispitujući granice dijaloga, pišući o svjetovnosti i crkvi, o školovanju i vojsci, o zločinima i kaznama, o laicizmu i politici, Magris upotrebljava i razum i srce. Polazeći iz iskustva multikulturnog Trsta, odašilje poruke kako biti otvoren, spreman na dijalog, i kako shvatiti svijet oko sebe koji se mijenja naočigled, a u biti ostaje isti. Sočna, precizna, beskompromisna i svevremenska knjiga Al’ povijesti nije kraj očaravajuća je i upozoravajuća u svakom svom detalju i u cjelini.

  Show book

• 

  Svijet bez granica - Vizija...

  Srđan Kerim, Danko Plevnik

  • 0
  • 0
  • 0

  Razgovori diplomata Srđana Kerima i publicista Danka Plevnika Svijet bez granica priča su o jednoj fascinantnoj i uspješnoj karijeri. Za uspjeh nisu dovoljne sreća i ambicija. Svemu s čime se u životu suočio Srđan Kerim pristupao je temeljito i bez ostatka. Kao učenik katoličke gimnazije u Münchenu, student i doktorand Beogradskog univerziteta, omladinski dužnosnik, ministar u vladi SR Makedonije, glasnogovornik jugoslavenskog Ministarstva vanjskih poslova, kao poslovni čovjek u svijetu medija, ambasador i šef makedonske diplomacije i, konačno, kao predsjednik 62. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih nacija. Taj niz uspjeha čini kostur Svijeta bez granica, okvir za napetu priču, ali i refleksije o Štipu i Skopju, mladosti i Jugoslaviji, borbi za međunarodnu afirmaciju Makedonije, mirnom rješenju međuetničke krize 2001. i, svakako, o Ujedinjenim nacijama, njihovoj nemoći, ali i njihovim često podcijenjenim zaslugama. Kroz Svijet bez granica Srđana Kerima i Danka Plevnika doista slobodno promiču ideje i ljudi, od Koče Popovića i Kire Gligorova, preko Budimira Lončara i Ante Markovića, do Madeleine Albright, Ban Ki-moona, Georgea W. Busha, Angele Merkel i hollywoodskih zvijezda. Svijet bez granica nije samo knjiga sjećanja, već će uvid koji pruža u međunarodne odnose i svjetsku politiku biti koristan budućim povjesničarima. Srđan Kerim i Danko Plevnik nude i kozmopolitsku viziju, optimističnu usprkos izazovima poput klimatskih promjena, pandemije te prijetnjama opstanku demokracije.“Ništa u životu nije slučajno. Više vjerujem u splet okolnosti, iako se s tim u vezi u potpunosti slažem s Georgeom Bernardom Shawom da ‘okolnosti treba stvarati, a ne žaliti se na njih’. Ovo sam rekao kao uvod u moju sudbinsku povezanost s New Yorkom gdje sam doživio najljepše i najuzbudljivije trenutke moje diplomatske karijere kao predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih nacija. Ako tražite sublimat mojeg izuzetnog izraženog afiniteta prema New Yorku, onda je to bez ikakve dvojbe njegov kozmopolitski duh. U tom smislu ja se osjećam kao građanin svijeta.”

  Show book

• 

  Akteri bez društva

  Srđan Dvornik

  • 0
  • 4
  • 0

  Dvadeset godina nakon epohalne promjene 1989., koja je na postjugoslavenski prostor djelovala na posve drukčiji način nego na druge prijašnje realsocijalističke europske zemlje, ova studija predstavlja pokušaj analitičkog osvrta na dva desetljeća razvoja civilnog društva na zapadnom Balkanu.  Njen autor Srđan Dvornik iz Hrvatske, u to je dobro upućen. Nije slučajno što se kroz cijeli sadržaj i u strukturi ove knjige isprepleću teorija i praksa te odnosi unutar i izvan “civilnodruštvenog” razvoja. (...) Ova je studija važan doprinos, dosad nedostatnim, razmatranjima o mogućnostima i ograničenjima akterâ civilnog društva u (post)autoritarnim društvima. Istovremeno ona donosi i pouku da instrumenti zapadne politike demokratizacije imaju pred sobom još dug put razvoja do točke na kojoj će posve iscrpsti svoje dosadašnje organizacijske i političke potencijale, da bi potom na nove međunarodne izazove, koje nam novi svjetski (ne)red postavlja posljednja dva desetljeća, mogli primjerenije reagirati.  dr. Azra Džajić-Weber

  Show book