Don't put off till tomorrow the book you can read today!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
U stočnom vagonu - cover

U stočnom vagonu

Neven Ušumović

Publisher: Književna radionica Rašić

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Priče Nevena Ušumovića stvaraju svoje međuprostore između sadašnjosti i prošlosti, vanjskog i unutarnjeg, između različitih nacionalnih književnih okvira, normiranih jezika, između realističnog pripovijedanja i postmodernih intertekstualnih igri, etički angažirane književnosti i u sebe zatvorenog književnog svijeta. To su hrvatske novele izrasle (i) iz mađarske (ali i hrvatske, srpske i ine) književne tradicije, koje govore o nepodijeljivoj povijesti, postavljaju na scenu vlastito tuđinstvo: svijet koji je i naš, za koji znamo ali koji je istovremeno i nepoznat, kao prošlost, kao snovi, kao skrivene želje.

Other books that might interest you

  • Inventura - cover

    Inventura

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 6
    • 0
    Tekstovi sakupljeni u Pavličićevoj knjizi Inventura redovito svakog tjedna pojavljivali su se u Slobodnoj Dalmaciji u toku 1986. i 1987. godine. Pred nama je sada ravno pedeset feljtona o upotrebnim predmetima koji su izašli ili izlaze iz upotrebe, ili koji zamjenjuju te iste predmete u našem svakodnevnom životu. Evo što je o ovoj knjizi napisao jedan od njenih recenzenata, književni kritičar Velimir Visković: „Ova je knjiga stoga intenzivno natopljena nostalgijom; naraštaju rođenom neposredno nakon Drugog svjetskog rata ona priziva u sjećanje prizore iz djetinjstva, oživljava zaboravljene mirise. Tome posebno pridonosi nekoliko feljtona o predmetima koji su danas posve iščezli (mrežica za kosu, termofor, kredenac, kuharica – misli se na one vezene ukrasne krpice s humorističko-didaktičkim napisima kojima su nekadašnje kućanice ukrašavale svoje kuhinje). U nekima od tih feljtona Pavličić će nadići razinu sentimentalno--nostalgičnog oživljavanja prošlosti gradeći kompleksne simboličke strukture.“
    Show book
  • Vječni Žid u Zagrebu - cover

    Vječni Žid u Zagrebu

    August Šenoa

    • 0
    • 1
    • 0
    Šenoin Vječni Žid u Zagrebu izišao je godine 1862. u podlistku dnevnika »Pozor«, neposredno nakon kraja »olovnih vremena«, odnosno doba Bachovog apsolutizma; zapravo je djelo na granici novele i feljtona – »novelistički feljton, feljtonska novela živahna stila i duhovita poleta« (Šime Vučetić). Kroz zgode i nezgode zbunjenog »lutajućeg Židova« Ahasvera, koji u tri navrata doluta u Zagreb, Šenoa iznosi duhovitu satiru na političko konvertitstvo i kameleonstvo u Hrvatskoj, opisujući vrijeme Ilirskog pokreta 1840-tih, »bachovanja« 1850-tih i vraćanja ustavnog poretka ranih 1860-tih godina.
     
    Romanopisac, pripovjedač, pjesnik, feljtonist, putopisac i dramatičar August Šenoa (1838.-1881.) obilježio je cijelo jedno razdoblje hrvatske književnosti, na razmeđu romantizma i realizma, koje se naziva »Šenoino doba«.
    Show book
  • Laura nije samo anegdota - cover

    Laura nije samo anegdota

    Julijana Matanović

    • 1
    • 12
    • 0
    Sjećanje je moguće održavati samo zapisivanjem. A ono čega se ne sjećamo nema nikakvog značenja i zato je literatura važnija od života, zato jer mu ovo značenje može podariti. Ove je riječi o knjizi Julijane Matanović Laura nije samo anegdota zapisala njezina pogovarateljica Alida Bremer i, čini se, u nekoliko rečenica opisala ne samo ovu knjigu nego i čitav beletristički opus Julijane Matanović. Satkana od sjećanja, čežnji i propuštenih ljubavi, knjiga Julijane Matanović Laura nije samo anegdota zacijelo će se, baš kao i njezine prethodnice, rado čitati.
    Show book
  • Skandal na simpoziju - cover

    Skandal na simpoziju

    Pavao Pavličić

    • 1
    • 4
    • 0
    U ovoj knjizi skupljene su četiri njegove poduže priče (zapravo mini-romana) i tri novele, sve kriminalističkog sadržaja, pa će tako naći razloga za čitanje i oni čitaoci koji vole autorove romane i oni koji vole njegove priprovijesti. Mjesta radnje su u tim pričama različita (jadranski otok u doba jugovine, panonska provincija, Zagreb), a vrijeme je radnje današnje. Onaj tko voli napetost, naći će je u ovoj knjizi, a onaj tko voli da proza priča o svakidašnjici, uvjerit će se još jednom da je svakidašnjica i te kako napeta.
    Show book
  • Radovi na krovu - cover

    Radovi na krovu

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 7
    • 0
    „Pavličiću polazi za rukom da u nekoliko poteza naslika karaktere i atmosferu ambijenta, i to je ono što se čini najlepšim i što najduže ostaje u sećanju posle čitanja.“
    Vidan Arsenijević
    
    „Pavličićevi detektivi rade sami (milicija na scenu stupa tek na kraju), oslanjaju se na svoju sposobnost zaključivanja, sve probleme rješavaju u skladu s realnim iskustvom.“
    Josip Pavičić
    
    „Pavličić zadržava vrlo složenu i intelektualističku strukturu enigme, ali njegovi ’detektivi’ potječu iz malograđanskog kruga (to su konobarice, profesori, enigmatičari-amateri itd.).“
    Velimir Visković
    
    „Pavličić upravo majstorski odabira svojega junaka, da bi potom vješto stilizirao njegove socijalne i psihološke koordinate.“
    Veselko Tenžera
    
    „Pavličićevi krimići nedvojbeno spadaju među one u ovoj vrsti koji se mogu pohvaliti istančanošću i neospornim književnim odlikama.“
    Bole V. Žigo
    Show book
  • Mišomor za rođake - cover

    Mišomor za rođake

    Radenko Vadanjel

    • 2
    • 7
    • 0
    U novoj zbirci priča Radenko Vadanjel vraća se pitanju što ga je postavio u svome hvaljenom proznom prvijencu Dnevnik besposličara: koliko nas daleko (i duboko) može odvesti nepokretnost? I u Mišomoru za rođake svijet učmalih gradića i sela pozornica je na kojoj se susreću ljudi koji gotovo da se ne miču, no koji čak i tako postaju sudionici neke od bespoštednih bitaka: borbe između bolesnih i zdravih, moćnih i nemoćnih, mladih i starih, sretnih i nesretnih. Raspadnute obitelji, i one koje na okupu drži samo interes, vječna podozrivost i umorno suučesništvo rođaka – Vada­njelovi pripovjedni krugovi šire se oko starih obiteljskih kuća i zemljišta, a toplo truplo nekretnine, još zaposjednuto čovjekom, često je jedino čime se život hrani: jedina prilika za pokret. I zato za Vadanjela, ni za njegova čitatelja, nepomičnosti nema. Svijet ljudi ni po čemu se ne razlikuje od ostatka organskoga svijeta: u ritmu koji se ne može i ne treba ubrzavati on se okončava i iznova rađa, a svaki čovjekov pokret – bio on snažan ili malaksao – vodi nas istome ishodu. Mišomor za rođake svijetu u kojem živimo isto je ono što o zapuštenoj obiteljskoj kući kazuje jedan od likova u naslovnoj priči: anamneza psihičkoga stanja, dijagnoza emocionalnog rasapa njezinih stanara.
    Show book