Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Злочин власти - cover

Злочин власти

Borislav Radosavljević

Publisher: Književna radionica Rašić

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Pišući redovno osvrte na politička zbivanja lokalnog i opštijeg značaja u jagodinskom listu “Novi put“, Borislav Radosavljević se odlučio da ove novinske zapise sabere i objavi u jednoj knjizi. Rukopis Zločin vlasti predstavlja zanimljivo političko štivo o događajima, u jednom vremenu u kome su se politički događaji smenjivali nezamislivom brzinom. U Radosavljevićevim novinskim zapisima, uz raspad jugoslovenske države, opisano je dotrajavanje i propadanje komunizma u Srbiji, praćeno upornim nastojanjem postojeće vlasti u Srbiji da komunističku ideju u prerušenom obliku održi i sačuva.
Available since: 03/21/2016.

Other books that might interest you

  • Britanska prevara - cover

    Britanska prevara

    Marko Lopušina

    • 0
    • 0
    • 0
    Još je književnik Borislav Pekić u svom delu Pisma iz tuđine pisao da je „prosečan britanski pogled na Jugoslaviju posledica istorijske model-zablude, ali i nekih zabluda čije je poreklo novijeg datuma. Sve se odnose na Srbe, a ukoliko obuhvataju Jugoslaviju, to je opet samo zbog Srba. Britansko neshvatanje Balkana usavršeno je naklonošću prema Turskoj imperiji i nesklonošću prema svemu što je, ugrožavajući ovu potonju, opasnostima izlagalo najbrži put Indiji, izvoru britanskog kolonijalnog bogatstva. Srbi su imali nesreću da im je formiranje nezavisnog nacionalnog i državnog života zavisilo od pada Turske, čime su, u borbama s njom, zaslužili trajnu englesku nezahvalnost. Za Engleze Srbin je Bugarin na Dardanelima ili Rus na Moreuzima, što je za londonsku vladu istorijska mora...“
    Jedna izreka koja važi za Amerikance, može da se primeni i na Engleze: „Biti neprijatelj Britanaca je opasno, biti njihov saveznik je kobno!“ To Srbi ponajbolje znaju i osećaju...
    Show book
  • Tajne službe sveta - cover

    Tajne službe sveta

    Marko Lopušina

    • 0
    • 0
    • 0
    Tajna politika, tajna diplomatija i špijunaža odvajkada su bili podupirači važnih državnih poslova. Vilijam Kejsi, nekada prvi obaveštajac Amerike, umeo je iskreno da prizna da je špijunaža toliko ozbiljan posao da je ne treba prepuštati špijunima.
    Najstariji pisani trag o špijunaži nađen je na glinenoj pločici ispisanoj pre četiri hiljade godina, kada je obaveštajac Bonum iz države Mavi na reci Eufrat javio svom vladaru da je primetio sumnjive svetlosne signale u susednom neprijateljskom selu.
    Istoriju špijunaže možemo grubo podeliti u četiri vremenska perioda. Do Prvog svetskog rata agenture su bile dvorske službe i služile su za zaštitu krune i dinastije, a potom i države. Svetski oružani sukobi koji su trajali do 1945. godine uzdigli su špijunažu na nivo tajnih ministarstava rata. Karakter tajnosti ove službe su zadržale i u vreme hladnog rata, kada su funkcionisale kao štit ali i pesnica i Istoka i Zapada.
    Koliko su špijunaža i špijuni važni za svaku državu i kakve intelektualne i političke sposobnosti treba da ima vrhunski agent, vidi se iz činjenice da su mnogi državni agenti vremenom uspevali da se uzdignu do vladarskog trona.
    Poslednjih pedeset godina istorija svetske špijunaže, zbog decenijskog bujanja hladnog rata, praktično se svodi na hronologiju tajnih bitaka Istoka i Zapada. Pojednostavljeno gledano, to je bila borba između sovjetskog KGB-a, istočnonemačkog Štazija, i drugih tajnih službi zemalja varšavskog pakta s agenturama Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Nemačke i Francuske. Tu činjenicu treba razumeti jer su mnoge zapadne agenture, poput CIA, i osnovane da bi štitile svoj kapitalizam od komunizma.
    Kada je početkom devedesetih došlo do perestrojke socijalističkog lagera i do ujedinjenja dve posvađane Nemačke, tajni rat obaveštajnih službi između Istoka i Zapada nije prestao. Samo se njegov obim umanjio, jer je Zapad uspeo da iskoristi krah komunizma i da ga privede Novom svetskom poretku.
    Devedesete godine su donele novu svetsku opasnost, islamsko političko nasilje, a potom građanski terorizam i agresivnu mafiju, pa su sve nove političke bolesti civilizacije postale i glavna meta špijunaže i svih špijuna sveta. Time je počelo i novo, četvrto ispisivanje istorije svetskih agentura i najvećih agenata.
    Ova knjiga predstavlja skicu za portret deset najvećih obaveštajnih službi sveta i deset najzagonetnijih špijuna. Nijedan od njih nije bio Džems Bond jer im špijunaža nije donela filmsku slavu. Samo pare i patnju, jer je to bila cena njihovog tajnog života.
    Show book
  • Ovde i tamo - cover

    Ovde i tamo

    Boško Jakšić

    • 0
    • 0
    • 0
    „Boško Jakšić nesumnjivo je jedan od najlucidnijih hroničara i kritičara Srbije nepovratno zaglibljene u pomrčini pseudomitologije i (najčešće) falsifikovane prošlosti.
    Koncepcija naslova Ovde i tamo je (takve knjige po pravilu budu dobre) takva da je već na početku jasno da je tu reč o izboru tekstova o spoljnoj i unutrašnjoj politici, objavljivanih poslednjih godina u Politici.
    Većinu tih tekstova s velikom pažnjom sam čitao iz nedelje u nedelju, ali ovako poređani jedan do drugog, ostavili su na mene mnogo snažniji utisak. Zbijeni unutar korica, oni predstavljaju neku vrstu skraćenog kursa novije srpske istorije i novije srpske politike.
    Razumljivo je da se kao čovek koji iz nedelje u nedelju donosi loše vesti o lošoj teoriji, lošoj praksi i lošoj politici, Boško Jakšić žestoko zamerio lokalnim moćnicima i njihovim analitičarima, ali je pojava ove knjige takođe znak da ni ti moćnici nisu apsolutno svemoćni i da još uvek postoji izvesna nada da ce jednoga dana stvari biti postavljene na svoja mesta.“
    Svetislav Basara
    Show book
  • Ubij bližnjeg svog - cover

    Ubij bližnjeg svog

    Marko Lopušina

    • 0
    • 0
    • 0
    Prvo su na prostoru SFRJ počele da ratuju tajne policije podržavljenih republika, a potom same republike i države. Bio je to tihi i nevidljivi rat za običan svet, ali pouzdan simptom za političare, koji su vagali, svaki na svoj način, kako će i kada izaći kao pobednici iz duela sa Srbima. Srpska tajna policija je progonila državne neprijatelje, kako u Srbiji, tako i u drugim republikama. To su znali samo oni koji su osetili srpski politički bič na svojim leđima.
    Tajnost je glavni i osnovni princip postojanja i rada svih obaveštajnih službi sveta, pa i srpske i jugoslovenske tajne policije. U toj tajni o sebi i drugima sadržane su snaga, moć i dugovečnost državne političke policije, koja postoji na ovim našim prostorima poslednjih pedeset godina. Njen zadatak je od 1945. do početka devedesetih, a i kasnije, uvek bio da brani, štiti i čuva državu, vlast, partiju i njen politički vrh od tzv. unutrašnjeg i spoljnjeg neprijatelja. Zato su Oznu, Udbu, SDB, politički čelnici od milošte zvali „pesnica komunizma“ ili ponekad i „štit revolucije“.
    Činjenica je da su jugoslovensku tajnu službu stvarali i vodili Hrvati i Slovenci, a da su njeni najrevnosniji policajci bili Srbi, samo zato što su se trudili da dokažu svoju odanost Titu i Partiji. Kao verni čuvari Broza i druge Jugoslavije, Srbi „oznaši“, „udbaši“, „debejci“, proganjali su, mnogo puta i bez suda, ne samo po principu velikog broja i velike nacije već i svesno, upravo vlastiti narod. Srbi su u drugoj Jugoslaviji bili sami sebi i goniči i progonjeni, tačnije i dželati i žrtve tajne policije.
    Jugoslovenska tajna služba je u drugoj Jugoslaviji progonila i unesrećila najmanje pola miliona ljudi. A u trećoj još najmanje sto hiljada ljudi.
    Pročitane istorije Ozne, Udbe, SDB-a, KOS-a,VOS-a i SID-a više govore o nedelima neprijatelja nego o delima državnih čuvara Tita i druge Jugoslavije. Zato su i sve istine o jugoslovenskoj tajnoj policiji poluistine, a neke od njih, zahvaljujući lošim piscima, postale su i sumnjive legende. Namera autora ove knjige je upravo da pokuša da reši enigmu tajnih službi u SFRJ i da se, makar na trenutak, dokopa te istine o srpskoj i jugoslovenskoj tajnoj policiji.
    Rad u kontraobaveštajnoj i obaveštajnoj službi JNA, zatim SID-u SSIP-a i SDB-u SSUP-a, odnosno Ozni i Udbi, predstavljao je često samo jednu od stepenica u političkoj karijeri mnogih naših visokih funkcionera.
    Osnivači Ozne bili su Josip Broz Tito, Aleksandar Ranković i ruski pukovnik Timofejev. Svi su oni punih pedeset godina bili gospodari života i smrti ljudi u drugoj Jugoslaviji. Nasledili su ih u svakoj republici po jedan gospodar, pa bilo da se on zvao Kučan, Tuđman, Gligorov, Izetbegović ili Milošević, jer vladali su titoistički.
    U zavisnosti od prilika i događaja na unutrašnjoj političkoj sceni Jugoslavije, o tajnoj policiji ispredane su razne priče, koje su ponekad imale i karakter mita. Još tokom rata u narodu je rođena pošalica da „Ozna sve dozna“, koja se u srpskom žargonu održala do današnjih dana. Druga izreka, koja je postala i politički moto, glasila je „Udba je srpska sudba“. Ona je na najslikovitiji način odražavala narodno shvatanje moći i nemoći srpske, a i jugoslovenske tajne policije.
    Show book
  • Treći put italijanskih komunista - cover

    Treći put italijanskih komunista

    Dušan Miklja

    • 0
    • 0
    • 0
    Italijanska Komunistička partija najmoćnija je leva politička formacija u Italiji i jedna od najvećih stranaka na italijanskoj političkoj sceni 1970-ih. Knjiga Treći put italijanskih komunista je anatomski presek tada najveće radničke partije Zapada. Ostavivši velike istorijske rekonstrukcije istoričarima, autor se strogo i konzistentno drži zadate teme, a to je prikaz nastanka stategije „italijanskog puta u socijalizam“ čija je osnovna karakteristika svesni napor prevladavanja ograničenosti socijaldemokratije, s jedne, i „realnog socijalizma“, s druge strane. Za čitaoca su posebno zanimljivi delovi koji gotovo fotografski verno odslikavaju složen mehanizam funkcionisanja italijanske Komunističke partije, kao što je na primer odnos „baze“ i „vrha“, način sprovođenja masovnih akcija, izvori finansiranja, odnosi s ostalim italijanskim strankama – demohrišćanima i socijalistima, klasno-socijalna slika IKP i njena zastupljenost u najrazličitijim društvenim slojevima.
    Autor veoma uspešno analizira specifičnosti italijanskog kapitalizma u svetlu ekonomske krize koja ima veoma žestoke socijalne i političke posledice izražene u snažnim sindikalnim pokretima, štrajkovima i poteškoćama demokratske konsolidacije. S obzirom na međunarodnu poziciju italijanskih komunista, ekstenzivno su obrađene karakteristike njihove antiblokovske politike uz sva neminovna ograničenja kao i smisao i domet krilatice o „novom internacionalizmu“ koja promoviše nezavisnost, samostalnost i ravnopravnu saradnju svih subjekata međunarodnog socijalističkog i progresivnog kretanja.
    Show book
  • Oslobađanje uma - cover

    Oslobađanje uma

    Dušan Miklja

    • 0
    • 0
    • 0
    Tekstovi u knjizi Oslobađanje uma nastali su u periodu 1998–2000. u vreme najizraženijeg nasilja bivših vlasti. Objavljivani su u Blicu bez prekida dva puta nedeljno. Vremenski se, ipak, mogu razvrstati u tri dela: prvi do bombardovanja kada je rubrika privremeno obustavljena, drugi od polovine avgusta 1999. godine sve do 23. septembra, odnosno 5. oktobra 2000. godine i pada Miloševića, i, najzad, treći, po obimu najmanji, do kraja 2000. i stvarnog ulaska u novi milenijum, i, nadamo se, u nov život.
    Show book