Do you want to read 1 year without limits?
Add this book to bookshelf
Grey 902feb64d8b6d481ab8ddda06fbebbba4c95dfa9b7936a7beeb197266cd8b846
Write a new comment Default profile 50px
Grey 902feb64d8b6d481ab8ddda06fbebbba4c95dfa9b7936a7beeb197266cd8b846
Spinner ae25b23ec1304e55286f349b58b08b50e88aad5748913a7eb729246ffefa31c9
Stari dečki - cover

Stari dečki

Zvonimir Majdak

Publisher: Agencija TEA BOOKS

  • 0
  • 7
  • 0

Summary

Nastavak romana Kužiš, stari moj
„...Čovjek bi mislio da će se neki bog na svijetu promijeniti ako ti prijatelj umre. Da će se nekakvi znak pojaviti na nebu ili zemlji, svejedno, i gore i dolje isto sranje, u to sam bar siguran. Misliš da će biti više zraka jer je jedno mjesto prazno, a kad tamo, tramvaji su kutije sardina kao obično, rulja se ceri ko šašava, frajeri foliraju mačkama koje ni u tunguziji niko ne bi štel, uopće, živi se dalje ko da se ništ ni dogodilo, kao da smo svi na broju i spremamo se na tekmu, jer prognoza je dobra, neće biti kiše. Ništa od toga po čemu bi prokužio da jednog gala kita više nema med nama i da ga, ро svoj prilici, više neće ni biti. Osim ako ne vjeruješ u uskrsnuće. Tu onda tek nastaju komplikacije! Uskrsnuću se vesele bogomolje i rulja kaj nije grešila. Onda oni budu došli na svoje, kreteni jedni, kaj za života nisu uživali i ritali se ko mi dečki. Zato mene uskrsnuće ne uzbuđuje. Ja navek velim: živjeti se mora a dalje nije moja briga. To s Glistinom smrću mi je dobra pouka! Svega ima, ili pak nema, ko i prije. Ništ nisam profitirao, ako to smijem tako reći. Glista bi me shvatio, ne bi se raspigao. Kladim se da bi i on isto tako kao i ja razmišljao...“

Who read this book also read:

  • Ženski bicikl - cover

    Ženski bicikl

    Zvonimir Majdak

    • 2
    • 14
    • 0
    „...Zapravo nikad nije bilo čvrsto odlučeno da će Ivica studirati samo zato što pohađa gimnaziju i što mu se otac, za razliku od svoga oca, ne bavi poljodjelstvom i što ga svaki dan boli glava. Sve je to bilo u zraku, visilo... Pretpostavljalo se... Prilike će se poboljšati. Sestra će biti udomljena. Na leđima roditelja ostat će još samo sin, a to je nešto drugo. Međutim, sestra je bila i bez zaposlenja i bez muža. S njim se računalo, ali je trenutačno marširao u Tetovu. I zračna udaljenost je velika, a kamoli željeznicom! Izmjena pisama na toj relaciji bijaše najčvršća veza i još jedino jamstvo da zaručnik misli ozbiljno. Premda, kad se vrati iz vojske... Tko zna što mu može puhnuti u glavu?!
    Ivica se potajice nadao da će otac smisliti neku računicu na osnovi koje će ga poslati. Uzdao se u njegove blagajničke sposobnosti. Bit će teško, ali će na kraju sve ispasti dobro. Bar za skroman početak. Glavno je krenuti s mrtve točke. Sasvim slučajno ta se mrtva točka zove Banovdar...
    Bijaše to trenutak kad mu se svaki nastavak i mišljenja i kretanja u bilo kojem smjeru činio nepodesan, namješten, ishitren. Kako da se ponaša mladić koji je gajio stanovite nade, i onda u prenesenom značenju saznao da ne može računati s odlaskom na studije, jer je to preskupo za njegovu porodicu? Kako da zamišlja svoju budućnost kad je, htio – ne htio, sve gradio na činjenici da će jednog dana biti čovjek s titulom? Perspektiva se naglo suzila, vidi joj dno: život u Banovdaru i sve ostalo što uz to ide...“
    Show book
  • Pogranicni teritorij - cover

    Pogranicni teritorij

    Riikka Pulkkinen

    • 0
    • 1
    • 0
    Tonu Onnepalu (1962.) zasluženo drži titulu jednog od najcjenjenijih i najznačajnijih suvremenih estonskih autora. Svoj romaneskni prvijenac Pogranični teritorij (Piiririik) objavio je 1993. godine, pod pseudonimom Emil Tode, izazvavši njime pravu književnu senzaciju u toj maloj baltičkoj zemlji. U međuvremenu je preveden na 15 stranih jezika te je do danas ostao najprevođenije djelo estonske književnosti nakon osamostaljenja.
    
    
    Ispripovijedan u obliku niza pisama upućenih osobi koja je imenovana kao Angelo, ovaj roman iznosi potresnu ispovijest mladog čovjeka koji je napustio svoju domovinu, zemlju smještenu na istoku Europe, gdje „nižu se siromašne i mračne Države što nemoćno oplakuju vlastitu neostvarenu Povijest“, kako bi pronašao sreću „na Zapadu“, odnosno u Parizu. No tamo se njegove iluzije uskoro rasplinjuju, jer „sve su se zemlje pretvorile u avetinjske pustinje ruševina kojima stada nomada tumaraju od jednog središta interesa do drugog“, a intimna ispovijest o razočarenju postupno prelazi u priču o potrazi za vlastitim identitetom, ali i ispovijed o počinjenom zločinu. Radnja ovog višeslojnog, majstorski napisanog romana, koji krase naglašena poetičnost i atmosferičnost, zalazi tako u teško opipljiv, „pogranični teritorij“ stvarnosti i privida, čime značenje ovog pojma nadilazi prvotan semantički okvir jedne konkretne geopolitičke kategorije.
    Show book
  • Dvorac u Romagni - cover

    Dvorac u Romagni

    Igor Štiks

    • 0
    • 2
    • 0
    Prvi roman autora Elijahove stolice Roman se odvija između renesansne Italije i Titove Jugoslavije, pripovijedajući paralelne ali i isprepletene priče o ljubavi, prijevari i izdaji. Povijest se ponavlja, a neprekidna nostalgija za udobnošću doma prožima ovo emotivno književno djelo. Midwest Book Review  U ovom zgusnutom, vješto strukturiranom romanu, Štiks je konstruirao čudesnu dvoranu zrcala. Priče odražavaju i iskrivljuju jedna drugu, a sudbine likova povezuju se premošćujući vrijeme i prostor. Svojom promišljenošću i ozbiljnošću, Dvorac u Romagni potvrđuje snagu romaneskne forme koja se suprotstavlja prirodi vremena i sjećanja. Vue Weekly
    Show book
  • Masalai - cover

    Masalai

    Ognjen Spahić

    • 0
    • 2
    • 0
    Što su danas utvare suvremenih nomada zarobljenih u malim stanovima sagrađenima u vremenima kada su se stanovi za srednju klasu još i gradili? Jesu li to njihovi roditelji, izgubljene prilike, nenapisane priče i romani, neizgovorene riječi “volim te”, propuštene ljubavi? Tko koga zavodi te zašto i na koji način današnji duhovi obilježavaju i proganjaju čovjeka u urbanoj džungli? To su samo neka od pitanja koja jedan od ponajboljih pisaca svoje generacije Ognjen Spahić otvara u kratkom romanu Masalai. Njegov junak, pisac koji ne može preko usana prevaliti riječ “volim”, autor je niza započetih i nikada dovršenih romana, zarobljen u malom gradu, a njegova majka, profesorica geografije u mirovini, opsjeda ga koliko i on nju. Masalai je roman o pisanju i piscu koji to zapravo i nije, roman koji bolno pokazuje svu nemogućnost suvremenog čovjeka zatočenog u tranzicijskoj močvari da se odmakne od stanja svijesti kolektiva, kojega duhovi proganjaju gdje god da se nađe i koji je jednako ranjiv, naivan i opterećen strahovima kao i plemenski čovjek u džungli.
    Show book
  • Staklena rijeka - cover

    Staklena rijeka

    Emil Andreev

    • 0
    • 1
    • 0
    „Život je samo ovdje i sada, ostalo je staklena rijeka.“ 
     
    
    Emil Andreev jedno je od najvećih imena suvremene bugarske književnosti. Autor je nekoliko zbirki kratkih priča, romana i drama. Njegov romaneskni prvijenac Staklena rijeka (2004.) dobitnik je nagrade Zaklade Vik za najbolji bugarski roman godine, kao i nagrade čitatelja u istoj kategoriji, te je još uvijek jedan od najprodavanijih romana u Bugarskoj.Što se krije iza slova N i D uklesanih u temelje pravoslavne crkve u napuštenom bugarskom selu Gradište? Tko su i što predstavljaju kamene figure zagonetnih čovječuljaka na njezinim vanjskim zidovima i čiji duh u njoj još uvijek lebdi?S tim će se pitanjima susresti mlada Francuskinja, diplomantica povijesti religija na Pariškom sveučilištu, Helene Thibault, nakon što stigne u Bugarsku kako bi istraživala tragove kasnog bogumilstva. Ondje Helene susreće grupu bugarskih studenata koji restauriraju crkvu pod vodstvom iskusnog profesora Stefana Metodijeva. Nakon što se smjestila u kuću bake Monke, gdje živi i mlada umjetnica Marica, Helene upoznaje zagonetnog Viktora Markova, „pisca s mnogo iskustva i bogatom općom kulturom“. Istodobno, u selu se počinju zbivati neobične stvari koje ih sve zajedno uvlače u nepredvidljiv niz događaja koji oduzima dah. Snovi i legende oko stare pravoslavne crkve spajaju se u jedno užasavajuće dvodnevno putovanje zemaljskim paklom ljubavi i strasti.
    Show book
  • Umrijeti u Tuškancu - cover

    Umrijeti u Tuškancu

    Zvonimir Majdak

    • 1
    • 3
    • 0
    „...Hrvoje nije mario za moguće posljedice. Nije strepio da će ga netko poznat vidjeti u društvu sa ženom koja nije njegova supruga i na neki način dojaviti to Renati. Činilo mu se da su u restoranu muškarci i žene također zabludjeli poput njega i Žane, neki početnici a neki već vični zabranjenim kretnjama i istupima. Restoran je utočište i skrovište brakolomnim parovima. I svi se osjećaju divno! Čuje se smijeh. Konobari ih prijateljski obilaze i dvore, kao da i oni sudjeluju i podržavaju preljube. Ovo je neki drugi svijet, svijet ljubavnika, na koji svakidašnjica nema utjecaja. Svijet strasti i osjećaja.
    Da bi se u zabranjenom voću uživalo, potrebna je lakomislenost, neopreznost i posvemašnja opuštenost. Hrvoje to još nije okusio. Ne da nije imao hrabrosti. Ne! Činilo mu se da za takve prekršaje i užitke od kojih se sastoje on osobno više nema volje, snage, želje. Mislio je da se sve žestoko i vatreno u njemu s vremenom ugasilo. Pepeo. Pepeo koji se manifestira kao sjedine...“
    Show book