Subscribe and enjoy more than 800,000 books
Add this book to bookshelf
Grey 902feb64d8b6d481ab8ddda06fbebbba4c95dfa9b7936a7beeb197266cd8b846
Write a new comment Default profile 50px
Grey 902feb64d8b6d481ab8ddda06fbebbba4c95dfa9b7936a7beeb197266cd8b846
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced 7236434c7af12f85357591f712aa5cce47c3d377e8addfc98f989c55a4ef4ca5
Gadni parking - cover

Gadni parking

Zvonimir Majdak

Publisher: Agencija TEA BOOKS

  • 1
  • 6
  • 0

Summary

Nastavak romana „Kužiš, stari moj“

„...S ljudima se danas događaju svakakve stvari. Neki tipovi žive zamrznuti u podrumu čekajući sudnji dan, neki dobivaju klince a da uopće ne fukaju. Neki se vrnu mrtvi hladni doma posle dvadeset let braka s orangutanicom u malajskoj džungli i blesavo se čude da se Drugi svjetski rat već završio...?! Kužiš, sve je moguće ako gledaš s neke druge strane, po mogućnosti dobro naroljan.
I zašto onda ne bi bilo istina ono kaj mi je Glista odšprehao o sebi i svom jezivo napetom životu poslije sudara s tramvajem u Ilici ispod nebodera tisuću devet stotina sedamdeset prve?! Zašto ne, kad se tolike nevjerojatne stvari događaju da me je pomalo već od svega i trta. Nigdje više nisi siguran! To kaj priroda zna namjestiti ljudima je običan proljev prema onome kaj si oni sami među sobom, uz obavezan osmijeh, narihtaju. Panika da te čopi, stari moj!
Što se zapravo dogodilo? Glistu je tramvaj one večeri malo štrajfao, ali ništa ozbiljno ni za hitnu pomoć ni za socijalno osiguranje kojega ni onak nije imao. Ali taj mu je poljubac treske izgleda bio dobrodošao. Doveo mu je u red kotačiće i polugice istrošene od silno praznog hoda...“

Other books that might interest you

  • Zec na mjesecu - cover

    Zec na mjesecu

    Hrvoje Šalković

    • 0
    • 9
    • 0
    Jedan grad, jedno vjenčanje i jedna momačka večer...
    
    O tome kako je Teo Medenić, bagerist i vlasnik građevinske tvrtke s diplomom komparatista književnosti u džepu, prodao firmu u želji da postane pisac, o tome kako teku pripreme za vjenčanje, o zagrebačkoj špici i njezinim ušminkanim ljepoticama, o djevojkama koje nikada ne dočekaju svoje prinčeve, o snobovskim zagrebačkim kafićima, o londonskim striptizetama, o muškome prijateljstvu i urnebesnoj momačkoj večeri za koju trebate imati petlje – čitamo u romanu Zec na mjesecu Hrvoja Šalkovića, dobitnika V.B.Z.-ove književne nagrade.
    Šalković je – pričom o svakodnevici svoga glavnog lika, nerealizirana pisca koji piše sladunjavu odu Zagrebu i njegovim najglamuroznijim mjestima, pričom o jednom nesigurnom muškarcu, koji, na korak od ulaska u bračnu luku, želi pobjeći glavom bez obzira, i pričom o muškoj vjernosti i njezinim opačinama – ponovno napisao vedru, duhovitu i lakočitljivu knjigu. Priča je to o jednom gradu, jednom vjenčanju i jednoj momačkoj večeri. Priča koja stvarnost učas pretvara u cirkus, a cirkus se i ne trudi učiniti manje stvarnim nego što uistinu jest.
    Show book
  • Poljski boksač - cover

    Poljski boksač

    Eduardo Halfon

    • 0
    • 1
    • 0
    Poljski boksač? Možda nikada nije ni postojao. No to ni na koji način ne umanjuje užitak koji nam Halfonova priča pruža. – New York TimesIzaberete li Eduarda Halfona, izabrali ste putovanje. Izaberete li Halfona, s kraja na kraj svijeta, od Auschwitza do Gvatemale, od juga Sjedinjenih Američkih Država do Golog otoka i Beograda vodit će vas majanski pjesnici i ciganski svirači, glasovi mrtvih pisaca i jedan poljski boksač, koji je u najmračnijoj noći spasio ljudski život i priču učinio mogućom. Na putu s Eduardom Halfonom neće nedostajati ni humora ni straha, ni zamišljenosti ni slavlja. Koračat ćete stazama koje su utabali ra­tovi i na­rodi, tragom onih koje mjesto nije moglo zadržati i onih koji su na put bili osuđeni. Čut ćete mnoge jezike i sve ih razumjeti. Čut ćete pitanja i glazbu. Vidjeti život.Poljski boksač Eduarda Halfona nova je važna točka na zemljovidu južnoameričke književnosti. Točka koja se kreće. Trag koji ne smijete izgubiti.
    Show book
  • Starac - cover

    Starac

    Zvonimir Majdak

    • 0
    • 4
    • 0
    „...Kad god ga ne onemogući ružno vrijeme, ili u stanu ne zadrže poslovi, pa se umori i izgubi volju, Valent se spušta na ulicu. Unaprijed zna da na ulici, u strci, među ljudima koji na starca ne obraćaju pažnju, neće doživjeti ništa lijepo i izuzetno. Osim toga, njegova su mjerila drukčija i ne može ih primijeniti na ono što se danas oko njega zbiva. Svjestan je da pripada prošlosti koja je nekada bila budućnost. Ispunio ju je kako je najbolje znao i umio. Sada je prekasno žaliti i u mislima pretpostavljati drukčiji svršetak.
    Na ulici koja ga ne opaža, baš kao da je svjetiljka ili košarica za smeće, on promatra što se zbiva u neposrednoj blizini. Gleda ljude razne dobi. Muškarce, žene, potomstvo. Rijetko se smiju. Napose ljudi srednjih godina nose pečat neke tuge i nezadovoljstva. Siva je boja njihovih lica i njihove odjeće. Ima vremena pa polagano i bez žurbe odijeva dobro uščuvano odijelo koje se čini, kao da je nepoderivo. Tajna je u tome što ga čuva, drži na vješalici i pohranjuje u ormar čim se svuče. Pa gdje bi ga izlizao kad lakat ne drži na stolu. Iako bi mogao izaći napolje u košulji i vesti koju mu je splela još pokojna Ema, daje prednost odijelu. Tako potroši više vremena na pripreme. Dodaje obavezno i kravatu koja ga štiti da nagli nasrtaj vjetra ne uđe kroz ovratnik i zapahne mu ovlaš oznojena prsa. Pri kraju boravka na ulici često mu izbiju kapljice znoja. Tada se osjeća malaksalo, slabo...“
    Show book
  • Balkanska krasotica ili Šlemilovo kopile - cover

    Balkanska krasotica ili...

    László Végel

    • 0
    • 1
    • 0
    Osebujni kovač grbova za sve režime Franjo Šlemil najradije Bogu krade dane na terasi novosadskog hotela Luxor, odmah do svoje kućice s radionicom i vrtom. No na njegovu je imovinu oko bacio vlasnik hotela, sumnjivi biznismen Kotarac, koji se obogatio švercajući naftu i ratujući u Hrvatskoj i Bosni. Franju jednog dana posjeti misteriozna hotelska pjevačica Laura Rottenbiller raspitujući se o njegovoj obitelji. Naime svi se još dobro sjećaju njegova djeda, Jánosa Slemila, koji je izučio mehaničarski zanat kod gospodina Schwarza, a nakon 1918. i preuzeo njegovu radionicu. Tijekom godina János je postajao Jovan, pa Johann, a sve je promjene režima i država uspio preživjeti na vrlo zanimljive načine. Ipak, Franjo još uvijek traži odgovore čije je on zapravo kopile i gdje je završila balkanska krasotica...
    Show book
  • Poderana koljena - cover

    Poderana koljena

    Dino Pešut

    • 0
    • 1
    • 0
    Tko je Dane Draženović? Mladi hrvatski glumac ovjenčan nagradom u Cannesu, autor slikovnica koje se uspješno prodaju na webu, hipster koji je svoje utočište našao u Berlinu, homoseksualac bez stalnoga partnera, dječak iz provincije kojega su vršnjaci maltretirali jer je drugačiji… Dane Draženović sve je to i mnogo više od toga – on je mladić koji odlazi iz Hrvatske da svoju sreću, bez obzira na uspješnu karijeru, pronađe negdje drugdje. On je uspješan, a kronično je bez novca, u potrazi je za idealnom ljubavlju za koju zna da ne postoji, on je heroj koji je spasio dijete usred terorističkog napada i osoba koja ima ozbiljan problem s alkoholom. Dani Draženoviću tek je dvadeset sedam godina i pred njim je cijeli svijet, ali on ne može izaći iz ruševina staroga. Osuđen je na prekarni rad, razumije svijet oko sebe, ali nije siguran razumije li svijet njega.Poderana koljena roman je o današnjem trenutku, o milenijskoj generaciji koja ima sve, a zapravo nema ništa, o svijetu koji se mijenja pred našim očima, a ne možemo ga shvatiti, o odrastanju i ljubavi, o slavi i njezinoj prolaznosti u vremenu društvenih mreža i interneta. Dino Pešut u svome romanesknom prvijencu pokazuje svu raskoš svoga spisateljskog talenta, već dokazanog brojnim nagrađenim dramama, a njegov Dane Draženović, snažan i ranjiv istovremeno, istinski je antijunak našega doba.
    Show book
  • Trg slobode - cover

    Trg slobode

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 6
    • 0
    Nagrada „Ksaver Šandor Gjalski“ 1986. godine
    
    „Nekada, Trg slobode je, i takav, skroman, za mene bio prepun značenja i smisla i takvu sam sliku o njemu sačuvao onda kad sam s njega otišao. A sad je mogu dozvati samo u izuzetnim trenucima, samo u suton, kao što je bio taj lipanjski suton kad sam sjedio sam na zidiću pod svodovima, pušio cigarete i gledao kako se Trg čudno širi pod utjecajem sutona i kako mrak sve više osvaja. Uvijek kad se vratim u grad u kojem sam se rodio i odrastao, prvo odem na Trg slobode. Jer, Trg slobode je, to mogu reći bez ikakva pretjerivanja, najvažnije mjesto u mome životu. Postao sam toga svjestan tek onda kad sam se odselio iz ovoga grada, a valjda i kad sam postao stariji i zreliji, pa su mi se sami po sebi stali nametati nekakvi zaključci i rezimei, kako to već dođe s godinama. Na tome uskom i neuglednom prostoru, među tim ne osobito lijepim kućama, u tim polumračnim haustorima, pod tim vlažnim svodovima, stjecale su se sve linije moga života. Sve što mi se dogodilo, sve što me formiralo kao čovjeka, dogodilo se, počelo ili završilo tu, na tom Trgu, te ili je preko Trga došlo k meni ili sam ja preko Trga išao za svojim željama, pa, zašto ne, i za svojom sudbinom.“
    Show book