Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Nema slonova u Meksiku - cover

Nema slonova u Meksiku

Zoran Pilić

Publisher: Fraktura

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Odozgo, s Mjeseca, čovjek ne može vidjeti Meksiko. Točnije, ne može vidjeti tamošnje slonove (sve kad bi ih i bilo), baš kao ni starce koji svoje anđele zapričavaju u napuštenim slavonskim selima, baš kao ni parove koji se čudno vole u zagrebačkim stanovima, baš kao ni tinejdžere koji ratom zapaljene granice preskaču ostavljajući za sobom svjetlucavi trag legendarnih NBA-zvijezda. Srećom, sve ono što s Mjeseca ne može vidjeti čovjek plijen je pripovjedača. Mreža koju pripovjedač Zoran Pilić razapinje preko svijeta hvata i ono veliko i ono sitno što živimo, u njoj će se naći rata i mira, ljubavi i straha, plavokosih slovenskih poetesa i osamljenih čudovišta iz vlaških legendi, a za nas će je s cijelim njezinim bogatim ulovom na površinu izvući Pilićevi junaci – heroji i antiheroji najčudnijih vrsta i kalibara.
Available since: 10/01/2017.

Other books that might interest you

  • Vrt s 1001 žaruljom - cover

    Vrt s 1001 žaruljom

    Miroslav Mićanović

    • 0
    • 0
    • 0
    Kao da se nije dogodilo – jedan je od signala koji pristiže iz knjige priče Miroslava Mićanovića Vrt s 1001 žaruljom, jer se vrijeme i prostor njihova trajanja prepliću sa snovima i životnim gubicima protagonista priča o ljubavi, gubitku i zaboravu. Slično u uvijek različitim vrtovima – pričanja, pisanja i čitanja – jest traženje izgubljenih prizora, prešućenih i zaboravljenih događaja iz vlastitog djetinjstva, mladosti ili nekoga drugog (godišnjeg) doba.
    Pitajući se što je ostalo od velikih planova, uzleta i vjerovanja da je život u svojoj neponovljivosti pred svima nama jednako tajnovit i lijep, pripovjedač i čitatelj postaju suputnici na mračnim i svijetlim dionicama života teksta. Svijet priča iz Vrta s 1001 žaruljom nerijetko je ponovljiv i liričan, fragmentaran i ozbiljan, začuđen i taman, radostan i tužan, ukratko: neizreciv.
    Jednostavno, pričanje i pripovijedanje u ovoj se knjizi čitatelju nude kao zajedničko iskustvo putovanja svijetom, njegovom prolaznošću i vrlo je vjerojatno da ćemo zatvaranjem posljednje stranice Vrta s 1001 žaruljom zaključiti ono što je upisano na početku:život mi se sviđa.
    
    
    Miroslav Mićanović (Brčko, 15. kolovoza 1960) živio je u Gunji. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje pjesme, priče i eseje. Tekstovi su mu uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede i prevođeni na slovenski, makedonski, slovački, ukrajinski, litavski, mađarski, poljski, francuski, španjolski, njemački i engleski jezik. Sastavio s H. Pejakovićem izbor iz suvremenoga hrvatskog pjesništva Les jeunes Croate (Migrations, Pariz, 1989), s B. Čegecom pregled hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih Strast razlike, tamni zvuk praznine (Quorum, Zagreb, 1995), uredio s R. Simićem izbor Mlada hrvatska poezija (Apokalipsa, Ljubljana, 2000), Čovjek koji je obitelji nosio kruh; sudionik projekta Posao dvanaestorice, romani u nestajanju (Quorum, Zagreb, 1998). Objavio pjesmu Job kao zaseban grafički list u dvojezičnom izdanju, u prijevodu D. Karamana na njemački i s grafikom M. Vejzovića. Od 2001. do 2003. godine objavljivao u kulturnom prilogu Jutarnjeg lista kolumnu Jednosmjerna ulica, kritike o suvremenoj hrvatskoj pjesničkoj produkciji pisao u Vjesniku od 2005. do 2006. godine u kolumni Utjeha kaosa. Surađuje i objavljuje poeziju, prozu i kritike na I. i III. programu Hrvatskoga radija (Kutija slova, Poezija naglas, Riječi). Dobitnik nagrada Duhovno hrašće (1998) za knjigu pjesama Zib i Fran Galović (2004) za knjigu priča Trajekt, nagrade Večernjeg lista na natječaju za kratku priču 2003. i 2007. godine. Autor antologije suvremenoga hrvatskog pjesništva Utjeha kaosa (Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2006), koja je prevedena i objavljena na engleskom (Relations, Zagreb, 2007) i mađarskom jeziku (Jelenkor Kiadó, Pečuh, 2009). Dugogodišnji je urednik časopisa Quorum i biblioteka u izdavačkom poduzeću Naklada MD (1991–2005), a sada radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Sudionik hrvatskih i europskih festivala poezije i kratke priče. Voditelj radionica Put u središte kratke priče, Hodanje uz prugu (poezija) za različite institucije, centre i polaznike. Živi u Zagrebu.
    Show book
  • Fragmenti o bacanju kamena - cover

    Fragmenti o bacanju kamena

    Vanda Mikšić

    • 0
    • 0
    • 0
    Uvlačeći u raznoliki, imaginarni i egzotični prostor, prostor koji je nerijetko, gotovo nužno i sudbinski određen vremenom (vremenom čekanja, promatranja i sagledavanja), knjiga Vande Mikšić Fragmenti o bacanju kamena svoga sadašnjeg i budućeg čitatelja višestruko zavodi. – Što se događa na putu od stvarnosti do događaja? – jedno je od stalnih pitanja njezina pisma, ono što nas uvlači u pažljivo i lijepo ispisanu “gramatiku sna”, vodi kroz tekst o fragmentu i kamenu, o vjetru i žamoru, o izgubljenoj cjelini i traženom smislu, o naletu prizora, oblika, koji su mogli biti i nešto sasvim drugo. Pjesma, pokret tijela, vježba. Mogli su biti šutnja. Bjelina. Hibridnost knjige i neuhvatljivost njezina konačnog imena, na putu od vrtoglavih zapisa, silovitih mikroeseja, oštrih vježbi rituala svakodnevice do izgradnje lika i priče, traži onoga i onu koji se, istodobno, podvrgava i upliće u tekst, onoga i onu koja je na rubu, na periferiji vlastitog oka i tijela.
    Fragmenti o bacanju kamena upućeni su i pisani za one koji se osjećaju i kreatorima i sudionicima onoga što se događa na početku i na kraju, na putu između gravitacije i pakla. Zaumnost svijeta i njegova neizrecivost, vjera u neočekivanost jednostavnog, otkrivanje nepredvidivih i neraskidivih veza – opsesivne su teme knjige koja govori i o vlastitoj nepotpunosti, izgubljenoj cjelini… Ali i o nađenom jeziku, o mučnini i rani, o živom i vodi – upravo o svemu onomu što se događa u rubnoj (nestaloj) stvarnosti. Knjiga Vande Mikšić Fragmenti o bacanju kamena izazov je čitatelju koji želi otkriti njezinu začudnost i jednostavnost, ezoteričnost i uzbudljivost, sličan onima koji su krenuli svaki u svom smjeru “kao jastuci koji kreću na dugo putovanje u noć”.
    
    
    Vanda Mikšić prevoditeljica je, pjesnikinja, profesorica i znanstvenica. Predaje na Odjelu za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru. Članica je uredništva časopisa Tema, kao i suurednica biblioteke Domaine croate pri francuskoj izdavačkoj kući L´Ollave. Poeziju objavljuje u domaćoj i stranoj periodici; prvi joj je rukopis pohvaljen na Goranovu proljeću za mlade pjesnike (2001), a krajem 2012. izašla joj je prva zbirka pjesama Diši kroz masku, diši normalno, čiji je rukopis također pohvaljen na Danima Dobriše Cesarića. U Hrvatskoj je još objavila knjigu poetskih proza Fragmenti o bacanju kamena (2015), a u Francuskoj tri pjesnička naslova (Sels; Ce temps, le nôtre; Fragments sur) te dvojezično bibliofilsko izdanje Vaisseau / Žile, koje je oslikao bretonski umjetnik André Jolivet. Pjesme su joj prevođene i na makedonski i turski jezik. Dosad je s talijanskog i francuskog prevela šezdesetak djela (proza, poezija, književna teorija, filozofija, publicistika, knjige za djecu), a prevodi i hrvatsku suvremenu poeziju na francuski. Za prijevod pjesničke antologije Tonka Maroevića Uskličnici Društvo hrvatskih književnika joj je 2004. godine dodijelilo nagradu Davidias, a Društvo hrvatskih književnih prevodilaca nagradilo ju je za najbolji nefikcionalni prijevod u 2008. (Michel Meyer: Povijest retorike). Za prijevod romana Georgesa Pereca Život način uporabe dobila je 2015. Nagradu Iso Velikanović. Ministrica kulture Republike Francuske odlikovala ju je 2014. ordenom reda vitez umjetnosti i književnosti.
    Show book
  • Prosjak Luka - Pripovijest iz seoskoga života - cover

    Prosjak Luka - Pripovijest iz...

    August Šenoa

    • 0
    • 0
    • 0
    Premda je Šenoa ovo djelo odredio kao pripovijest, ono se danas smatra kraćim romanom. Priča je to o odbačenom seoskom siromahu Luki koji pokušava postati poštenim, cijenjenim čovjekom, ali se pri tome koristi nepoštenim sredstvima te završava tragično. Priču čine tri fabularne niti: sudbina prosjaka Luke, izbori i spletke uz njih vezane, te ljubav Andre i Mare.
     
    Radi se o "prvoj društvenoj kronici inspiriranoj golom stvarnošću" naše književnosti (Nemec), odnosno o studiji hrvatskog sela - kako društvenoj tako i političkoj. Prema mišljenju Antuna Barca i drugih kritičara, ovo je najbolje i najuspjelije Šenoino djelo.
     
    Lektira za 8. razred osnovne škole.
    Show book
  • Skandal na simpoziju - cover

    Skandal na simpoziju

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 0
    • 0
    U ovoj knjizi skupljene su četiri njegove poduže priče (zapravo mini-romana) i tri novele, sve kriminalističkog sadržaja, pa će tako naći razloga za čitanje i oni čitaoci koji vole autorove romane i oni koji vole njegove priprovijesti. Mjesta radnje su u tim pričama različita (jadranski otok u doba jugovine, panonska provincija, Zagreb), a vrijeme je radnje današnje. Onaj tko voli napetost, naći će je u ovoj knjizi, a onaj tko voli da proza priča o svakidašnjici, uvjerit će se još jednom da je svakidašnjica i te kako napeta.
    Show book
  • Odabrane pripovijetke - cover

    Odabrane pripovijetke

    Josip Kozarac

    • 0
    • 2
    • 0
    Josip Kozarac (1858.-1906.) jedan je od najautentičnijih književnika hrvatskog realizma, a svojim je pripovjedačkim umijećem zauzeo mjesto u samom vrhu hrvatske novelistike.
     
    Od lirskih prikaza Slavonije (Slavonska šuma), preko njezinih socijalnih problema i tematiziranja odnosa selo-grad, do razmatranja emocionalnih odnosa i ocrtavanja niza uvjerljivih likova, među kojima se ističu ženski karakteri (Tena, Donna Ines, Mira Kodolićeva), pripovjedački opus Josipa Kozarca odlikuje tematska raznolikost i širina postupaka kojom oblikuje svoje novele. Oprava je psihološka studija u kojoj Kozarac analitičkom preciznošću preispituje bračne odnose.
     
    Lektira za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Dobri duh Zagreba - cover

    Dobri duh Zagreba

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 0
    • 0
    Knjiga pripovijedaka Dobri duh Zagreba prvi put se pojavila 1976, kao treći naslov, pisca koji je u ovom trenutku najčitaniji i najproduktivniji hrvatski autor. Do sada je objavljena u 11 izdanja.
    
    Dobri duh Zagreba slika je Pavličićeva pisma u malom; dva osnovna žanra (fantastika i krimić) stapaju se u jedan. I ona je i zbog toga važna. Iz nje će se krenuti prema različitim smjerovima, a samo će na jednu stazu zakoračiti popularni Pavličićev istražitelj Ivo Remetin.
     
    Show book