As many books as you want!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
Ukroćena goropadnica - cover

Ukroćena goropadnica

William Shakespeare

Translator Milan Bogdanović

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Vesela Shakespeareova komedija s elementima farse "Ukroćena goropadnica" (The Taming of the Shrew) jedno je od njegovih ranijih djela. Pretpostavlja se da je mogla nastati između 1590. i 1594, možda i do 1596. godine, ali se oko točne godine stručnjaci ne slažu. To je realistična, pučka i nepretenciozna komedija, bez fantastičnih elemenata, bez kraljeva i velikaša. Tema komedije, "kroćenje" i preobrazba goropadne žene, poznata je od antičkih vremena, a i iz brojnih renesansnih novela. Premda likovi nisu originalni, jer se Shakespeare dosta oslanja na Ariosta i druge talijanske komedije, ali i na Plauta, te na uobičajene tipove, i premda karakterizacija i psihologija likova nije toliko duboka kao u kasnijim Shakespeareovim djelima, on se ovim djelom pokazuje kao majstor zabave. Bavi se univerzalnom temom, ma koliko ona današnjem ukusu djelovala kao ženomrzačka i stereotipna. Takvi su stavovi izazvali brojne prigovore i reakcije, te je razumljivo da je ova komedija česta tema feminističke književne kritike. Ako i nije "najdublje" Shakespeareovo djelo, smatra ga se prikladnim za pozornicu i publiku; i u Hrvatskoj se često igra još od sredine 19. stoljeća. Jedan od najpopularnijih i najdugovječnijih brodvejskih mjuzikla, Cole Porterov "Kiss me, Kate" iz 1948. godine, adaptacija je ove komedije.
 
Williama Shakespearea (1654.-1616.) se smatra najvećim piscem engleskoga govornog područja, često i književnosti zapadnoga kruga uopće, te jednim od najuglednijih svjetskih dramskih pisaca.
 
Prijevod: Milan Bogdanović

Other books that might interest you

  • Tragedija mozgova - cover

    Tragedija mozgova

    Janko Polić Kamov

    • 0
    • 0
    • 0
    Janko Polić Kamov (1886.-1910.), prozaik, pjesnik i dramatičar, jedinstvena je pojava hrvatske moderne književnosti, te preteča kako hrvatske tako i svjetske književne avangarde. Djela Janka Polića Kamova izazvala su brojne kontroverze u svoje vrijeme, a objavljivanje im je bilo zabranjivano, dok su mu drame proglašavane neizvedivima i odbijane.
     
    Drama "Tragedija mozgova" ranije je dramsko djelo Janka Polića Kamova, jedna od dviju drama, uz "Na rođenoj grudi", koje je u vlastitoj nakladi objavio za života, 1907. godine. Odraz je autorovog mladenačkog buntovništva i neobuzdanosti, kojima se u anarhističkom duhu suprotstavlja ustaljenim društvenim normama i posebice ljudskom licemjerju. Nekim postupcima ova drama najavljuje i kasniji teatar apsurda.
    Show book
  • Everest - cover

    Everest

    Drago Glamuzina

    • 0
    • 0
    • 0
    Glamuzina piše o ljudima koji još uvijek osjećaju, svaki užitak skupo plaćaju, pate, ali i žive i žude za Drugim/Drukčijim. To su oni ljudi kojima svijet ne skončava u trenutku kada se gase računala i svi pametni telefoni, nego u mraku ili na svjetlu, potpuno je nevažno, tragaju za onim što im još uvijek kao — kada se i ako dogodi — nikada izgubljeno iskustvo nudi misterij vlastite neponovljivosti. Jer, ako je baš sve samo neprestano vraćanje istoga (Nietzsche) ili pak vječno vraćanje razlike (Deleuze), eros ljudskoga bića otet će, bar ponekad, ono neponovljivo i neuhvatljivo thanatosu i njegovoj uvijek prisutnoj tjeskobi.Važno je napomenuti kako se knjiga Everest iz pjesme u pjesmu dodatno konotativno usložnjava i raste u svojoj polisemantičnosti. Ogoljujući sebe, ali i sve drugo uokolo, Glamuzinino pjesničko pismo jedno je od onih koje se doista eksplicitno usuđuje pitati ono od čega netragom bježe svi pjesnički i ini mediokriteti u Hrvatskoj i svakoj drugoj književnosti, ali i životu samom.Delimir Rešicki
    Show book
  • Insula dulcamara - 42 (fantastične) pripovijesti - cover

    Insula dulcamara - 42...

    Sanja Lovrenčić

    • 0
    • 0
    • 0
    Prva zbirka pjesama Sanje Lovrenčić, objavljena 1987. u vlastitoj nakladi, sada dostupna (samo) kao elektroničko izdanje.„Insula dulcamara“ – taj „gorkoslatki otok“ pokazuje da je autorica, ni od koga zamijećena, startala kao zrela književnica, s gustim poetsko-narativnim tkivom koje je sama odredila kao „pripovijesti“ (i još ojačala sintagmama „pripovijest donesi“ i „pređa se pripovijesti gomila“), stvarajući tako pomalo ironičan otklon prema vlastitim pjesničkim slikama i krhotinama. Priređen za novo izdanje, rukopis nije izgubio ništa od izvorne svježine, odaje autorsku ruku čitateljice-pripovjedačice-fantastičarke-pjesnikinje koja će se otkrivati u poeziji i prozi tijekom dvadeset pet godina koje su uslijedile. Uredila Lidija Dujić.
    Show book
  • Pjesme - Jarne bogati - cover

    Pjesme - Jarne bogati

    Fran Krsto Frankopan

    • 0
    • 1
    • 0
    Fran Krsto Frankopan (1643.-1671.), hrvatski velikaš, urotnik protiv bečkog dvora smaknut zajedno s Petrom Zrinskim, bio je također i daroviti pjesnik. Njegova rukopisna književna djela otkrili su, krajem devetnaestog stoljeća, I. Kostrenčić i F. Rački u Državnom arhivu u Beču.
     
    Najznačajnijim Frankopanovim književnim djelom smatra se zbirka uglavnom ljubavno-refleksivnih pjesama, koju je autor naslovio "Gartlic za čas kratiti". Njegov pjesnički opus sadržava i nedovršenu satiričnu pjesmu "Trumbita sudnjega dneva", zbirku zagonetki "Zganke za vrime skratiti", zbirku mudrih izreka "Sentencije vsakojaške", te zbirku od šest pjesama po narodnu "Dijačke junačke" sastavljene u epskom desetercu. Dio pjesama za koje se zna da su izvorno Frankopanove (Zornica nasladna, Srićno u ljubavi prigodjenje, Vzimanje dobre moći), sadrže izrazito otvorene erotske motive, čak i pjevaju o konzumiranoj ljubavi, što je za renesansni i barokni petrarkizam neuobičajeno.
     
    Frankopan je u tamnici Bečkog Novog Mesta, neposredno pred smaknuće, počeo pod naslovom "Jarne bogati" prevoditi Molièreovu komediju "Georges Dandin" (objavljena 1669.) i uspio je dovršiti samo prve tri scene prvog čina. Pisao je na jugoistočnom slovenskom dijalektu, govorom okolice Brežica, gdje je najviše boravio. Slovenski jezik i kajkavski dijalekt hrvatskog jezika u to su vrijeme bili bliži nego danas, pa je Frankopanu slovenski vjerojatno samo dijalekt hrvatskog jezika, ili obratno. Slovenci ovaj fragment smatraju početkom svoje komediografije, a neki ga naši povjesničari književnosti smatraju hrvatskim. To je prvi utjecaj Molièrea u nas, i to u vrijeme dok je veliki francuski komediograf još bio živ (umro je dvije godine nakon Frankopanovog pogubljenja, 1673.).
    Show book
  • Tvrdica - (Aulularia) - cover

    Tvrdica - (Aulularia)

    Plaut

    • 0
    • 0
    • 0
    Tit Makcije Plaut (lat. Titus Maccius Plautus, oko 254. pr. Kr. ― 184. pr. Kr.) je najveći i najcjenjeniji autor komedija u starorimskoj književnosti. Uspjeh kod rimske publike polučio je ponajviše poradi slobodne i žive obrade grčkih originala, koje je po volji mijenjao, pojednostavljivao i kombinirao tako da je od grčkog predloška stvarao latinsku adaptaciju. U antici mu se pripisivalo čak oko 130 komedija, međutim čuveni rimski historičar Marko Terencije Varon u 1. stoljeću pr. Kr. kao autentične je izdvojio 21 komediju, od kojih je u cijelosti sačuvano 20. Plautove su komedije bile veoma cijenjene u doba kasne Rimske Republike i ranog Carstva, ali su se kasnije malo čitale jer im je jezik bio arhaičan. Ponovo je otkriven i rado čitan u doba renesanse, pa je tako poslužio kao uzor i izvor velikim piscima komedija Shakespeareu i Molièreu, a Marin Držić je komediju "Skup" napisao po uzoru na Plautovu "Aululariju".
     
    Jedna od najpoznatijih Plautovih komedija je "Aulularia" – naslov joj se doslovno prevodi kao "Ćup sa zlatom", a na hrvatski je prevedena pod naslovima "Tvrdica", "Škrtac" i "Ćup". Nije poznato koja joj je točno grčka komedija uzor, ili ona nije sačuvana. Priča prati starog škrtca Eukliona koji pronalazi ćup sa zlatom i neprestano bdije nad njime. Motiv se prepliće s motivom ljubavi Euklionove kćerke i mladog Likonida. Pored škrtosti, kroz lik starog Megadora koji također želi oženiti Euklionovu kćer, ismijava se staračka požuda.
     
    Preveo: Koloman Rac.
     
    Lektira za 1. razred srednje škole.
    Show book
  • Revizor - cover

    Revizor

    Nikolaj Vasiljevič Gogolj

    • 0
    • 0
    • 0
    Revizor (1836.) je izuzetno duhovita satirička drama velikog ruskog književnika Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, njegovo najpoznatije i najizvođenije dramsko djelo. Radnja se temelji na anegdoti koju je Gogolju prepričao njegov veliki prijatelj Puškin, kojemu se nešto slično navodno zaista i dogodilo – u provinciji je bio zamijenjen za državnog revizora... Iz takvog zapleta Gogolj gradi duhovitu društvenu komediju, ali i komediju karaktera i situacije, odnosno uspjelu komedija zabuna. Ljudsku pohlepu, pokvarenost, zastrašujuću korumpiranost ruske birokracije i iznad svega glupost, Gogolj izvrgava brutalnoj satiri. U cijeloj drami zapravo nema ni jednog jedinog pozitivnog ili makar simpatičnog lika.
     
    Nikolaj Vasiljevič Gogolj (1809.-1852.) svjetski je slavan ruski humorist, dramatičar i romanopisac. Iako rođeni Ukrajinac, utemeljitelj je naturalne škole ruskog književnog realizma i kao takav sigurno jedan od najcjenjenijih i najutjecajnijih ruskih pisaca uopće.
     
    Prijevod Ive Pasarića iz 1923. godine redigirao je Zvonimir Bulaja.
     
    Lektira za 3. razred srednje škole.
    Show book