Discover new books each day!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
Kuća duhova i druge priče - cover

Kuća duhova i druge priče

Virginia Woolf

Translator Sanja Lovrenčić

Publisher: Mala Zvona

  • 0
  • 1
  • 0

Summary

Kratka proza Virginije Woolf, prvi put na hrvatskom jeziku, u prijevodu Sanje Lovrenčić (nagrada Kiklop za najbolji prijevod 2012.)U zbirci „Kuća duhova“, koju je nakon autoričine smrti priredio njezin suprug, objavljeno je šest od osam priča iz knjige „Ponedjeljak ili utorak“ iz 1921., jedine zbirke priča koju je Virginia Woolf objavila za života. Tim tekstovima Leonard Woolf dodao je priče koje su u razdoblju između 1922. i 1941. izašle u različitim časopisima te šest dotad neobjavljenih priča. Knjiga se može smatrati svojevrsnom antologijom kratke proze V. Woolf.Premda je dovršila relativno mali broj kratkih priča, Virginia Woolf se za cijeloga svojeg književnog života povremeno vraćala toj formi. Upravo se u kratkim pričama – „Znak na zidu“ iz 1917. i „Park Kew“ iz 1919. – počela baviti formalnim eksperimentima i razvijati svoju čuvenu impresionističku tehniku pisanja. Mnogi motivi, ključne teme, pa čak i neki likovi njenih romana, poput poznatog para Dalloway, nalaze se i u njenim kratkim pričama.Uredila Lidija Dujić

Other books that might interest you

  • Kabanica - cover

    Kabanica

    Nikolaj Vasiljevič Gogolj

    • 0
    • 3
    • 0
    Pripovijetka Kabanica smatra se temeljnim djelom ruskog realizma 19. stoljeća. Štoviše, ona je općenito prihvaćena kao majka moderne kratke priče, pa tako poznata izreka Fjodora M. Dostojevskog - "Svi smo mi izašli ispod Gogoljeve kabanice" - slikovito govori o ogromnom utjecaju koje je ovo djelo izvršilo na sve koji su ga pročitali. Kabanica je priča o slabo plaćenom nižem činovniku u nedefiniranom odjelu državne uprave u Petrogradu. Savršenu rutinu njegovog jednostavnog i nezanimljivog života bespovratno poremeti potreba za novom kabanicom...
     
    Nikolaj Vasiljevič Gogolj (1809.-1852.) svjetski je slavan ruski humorist, dramatičar i romanopisac. Iako rođeni Ukrajinac, utemeljitelj je naturalne škole ruskog književnog realizma i kao takav sigurno jedan od najcjenjenijih i najutjecajnijih ruskih pisaca uopće.
     
    Kabanicu donosimo u prijevodu Romana Šovaryja.
     
    Lektira za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Zlatarovo zlato - cover

    Zlatarovo zlato

    August Šenoa

    • 0
    • 1
    • 0
    Osobito, utemeljiteljsko mjesto u povijesti hrvatske književnosti August Šenoa (1838.-1881.) zauzima svojim povijesnim romanom "Zlatarovo zlato" (1871.), koji je prvi pravi roman hrvatske književnosti. Tema romana je vječni sukob plemića iz Medvedgrada i građana Zagreba, neposredno nakon seljačke bune Matije Gupca, kojom se Šenoa bavi u drugom svom najpoznatijem povijesnom romanu "Seljačka buna". Autor se čvrsto oslanja na arhivske izvore i povijesnu građu, pa je tako djelo opremio i opširnim komentarima.
     
    Inovator po pitanju uvođenja novih žanrova, a osobito u jeziku i stilu, Šenoa je bez dvojbe najutjecajniji hrvatski pisac 19. stoljeća.
     
    Lektira za 1. razred srednje škole.
    Show book
  • Tito Dorčić - cover

    Tito Dorčić

    Vjenceslav Novak

    • 0
    • 1
    • 0
    Vjenceslav Novak (1859.-1905.) je jedan od najuglednijih hrvatskih realističkih pripovjedača, od kritike nazvan "hrvatski Balzac".
     
    Posljednji njegov roman "Tito Dorčić" objavljen je nakon autorove smrti 1906. godine. To je tipičan roman s tezom, koji obrađuje poznatu realističku temu: odgoj i školovanje mladoga čovjeka za neodgovarajuće zvanje i u neprikladnoj sredini.
     
    Lektira za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Novo iverje - cover

    Novo iverje

    Antun Gustav Matoš

    • 0
    • 0
    • 0
    Središnja ličnost hrvatske moderne Antun Gustav Matoš (1873.-1914.) svojim je djelom najizrazitiji predstavnik, iako ne i pripadnik, hrvatske moderne, kao i uzor sljedećih književnih generacija. Za života je objavio tri zbirke novela i pripovijesti ("Iverje", 1899; "Novo iverje", 1900; "Umorne priče", 1909) koje, u rasponu od ljubavnih do satiričnih, variraju najrazličitije teme. Novele se također mogu podijeliti na one s tematikom iz domaćeg, najčešće zagrebačkog kruga, među kojima su i brojne autobiografske priče, te one s bizarnim sadržajem, u čijem su središtu likovi čudaka i osobenjaka. U Matoševim proznim djelima, koja često ujedinjuju opreke, poput humorističnog i pesimističnog, osobito dolazi do izražaja njegova stilska strategija koju je sam nazvao "artizmom".
     
    Oko godinu dana nakon prve zbirke, Matoš u Zagrebu objavljuje i drugu, s naslovom "Novo iverje". Uz uvodnu, na autobiografskim motivima utemeljenu pripovijest "Nekad bilo – sad se spominjalo", ističe se simbolistička novela "Camao" koju je autor smatrao svojom najboljom pričom.
    Show book
  • Uskrsnuće - cover

    Uskrsnuće

    Lev Tolstói

    • 0
    • 0
    • 0
    Lav Nikolajevič Tolstoj (1828.-1910.), ruski književnik i mislilac, po mnogima je najveći pisac svih vremena. U svojim najznačajnijim djelima, romanima "Rat i Mir" i "Ana Karenjina", uvjerljivo je i živopisno oslikao svoju epohu te je obilježio kao najutjecajniji predstavnik klasičnog realizma.
     
    "Uskrsnuće" (1899.) dugo je očekivani prvi veliki Tolstojev roman nakon "Ane Karenjine". U deset godina koliko je stvarao svoj posljednji roman dugog formata, Tolstoj je njemu duboko usadio filozofska razmišljanja starog i moćnog anarho-pacifista. Osuđujući laž i nepravdu na kojoj počiva civilizirano društvo, korumpiranost države i dvoličnost crkve, Tolstoj je u "Uskrsnuću" propovjednik isto koliko i pisac.
     
    Preveo Iso Velikanović.
     
    Lektira za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Kate Kapuralica - cover

    Kate Kapuralica

    Vlaho Stulli

    • 0
    • 1
    • 0
    Vlaho Stulli (1768.-1843.) je dubrovački komediograf, za svoje vrijeme jedinstven i originalan autor, čija je komedija o životu najnižeg dubrovačkog sloja "Kate Kapuralica" (1800.) puna grubosti, vulgarnosti, opscenosti i psovki.
     
    Stulli se ne oslanja na strane uzore i gotovo uopće ne nadovezuje na komediografsku tradiciju svoga grada. U cijelosti se oslanja na svakodnevni život dubrovačkog najnižeg sloja. Ono što je u "Kati Kapuralici" najdojmljivije je jezik, koji "kao da je magnetofonski sniman govor u sobama, krčmama i na trgovima" (Marko Fotez). Nije slučajno ni to što je prva izvedba upriličena tek šezdesetih godina 20. stoljeća, jer "Kate Kapuralica" i po temi i po jeziku ima dodirnih točaka sa suvremenom dramom.
    Show book