Other books that might interest you

• 

  Nema slonova u Meksiku

  Zoran Pilić

  • 0
  • 0
  • 0

  Odozgo, s Mjeseca, čovjek ne može vidjeti Meksiko. Točnije, ne može vidjeti tamošnje slonove (sve kad bi ih i bilo), baš kao ni starce koji svoje anđele zapričavaju u napuštenim slavonskim selima, baš kao ni parove koji se čudno vole u zagrebačkim stanovima, baš kao ni tinejdžere koji ratom zapaljene granice preskaču ostavljajući za sobom svjetlucavi trag legendarnih NBA-zvijezda. Srećom, sve ono što s Mjeseca ne može vidjeti čovjek plijen je pripovjedača. Mreža koju pripovjedač Zoran Pilić razapinje preko svijeta hvata i ono veliko i ono sitno što živimo, u njoj će se naći rata i mira, ljubavi i straha, plavokosih slovenskih poetesa i osamljenih čudovišta iz vlaških legendi, a za nas će je s cijelim njezinim bogatim ulovom na površinu izvući Pilićevi junaci – heroji i antiheroji najčudnijih vrsta i kalibara.

  Show book

• 

  Potemkinovo selo - antologija...

  Ivana Peruško

  • 0
  • 0
  • 0

  Kad su se 1991. srušile monumental­­ne Po­temkinove kulise SSSR-a, razotkrio se iluzijski karakter (sovjetske) pro­šlosti, ali i jednako nepouzdan ka­rakter no­vonastale (postsovjetske) zbilje. Ruska tran­zicijska stvarnost tih je godina nalikovala na kakav hibrid Disneylanda i Coppolina Kuma; bio je to potrošački park za odrasle, s divljim kapitalistima, krvavim mafijaških obra­­čunima i daškom “specifične ruske duše”. Upravo je iluzijskom karakteru tog raz­dob­lja posvećena antologija u kojoj su našlo desetero najistaknutijih pred­stavnika su­­vremene ruske književne scene.  Svojim pričama o svijetu razapetom iz­me­đu velikoga sovjetskog mita i još veće post­sovjetske traume ovi žesto­­ki, moć­­ni, duhoviti i hrabri glasovi na­­dovezuju se na bo­gatu tradiciju jed­­ne velike književnosti, ali i daju uvid u Rusiju kakvu još nismo vidjeli.

  Show book

• 

  Kad su Divovi hodali zemljom

  Zoran Pilić

  • 0
  • 0
  • 0

  Ako je zlatno doba iza nas, a uvijek se čini da jest, ako smo u međuvremenu čudom preživjeli par katastrofa, a bogove i junake odavno ne viđamo u njihovim nekadašnjim dimenzijama – moglo bi biti da već živimo u nekoj diskretnijoj postapokalipsi, ili da samo starimo, da nam se dogodio život. Priče i pripovjedački dar Zorana Pilića pokazuju da je moguće, pa čak i vjerojatno – oboje.Savršeno smještena u onom delikatnom procjepu između humora i nostalgije, drame i zaigranosti, Kad su Divovi hodali zemljom knjiga je konačnog odrastanja, zbirka neriješenih zadataka i (pre)kasnih lekcija. Sve što se u njoj događa dogodilo se nakon njezina naslova, u doba bez pozlate, kad se na ovom svijetu smanjilo sve, osim Amerike. Pilićevi junaci naime – bili oni pisci, sredovječni ljubavnici, srčani izdavači ili ostarjeli čuvari poretka; bježali od povijesti, ruševina mladosti ili ružnih sjećanja – nužno trebaju prostor u kojemu je moguće izgubiti se, a nigdje se nikada nije gubilo bolje nego u Amerikama. No to što je doba heroja prošlo ne znači da se ne može živjeti herojski. Tu, između Zagreba i Cancúna, Dalmacije i Iowe, svud gdje su nekoć hodali divovi, Zoran Pilić otkrit će uvijek iznova poneku veliku stopu i čovjeka koji je spreman kročiti baš tim tragom.

  Show book

• 

  Sarajevski Marlboro

  Miljenko Jergović

  • 0
  • 0
  • 0

  Tematizirajući ratnu stvarnost Sarajeva, priče iz Sarajevskoga Marlbora u poetičkom pogledu superiorno iznevjeruju konvencije i očekivanja: Jergović ne operira povišenim emocijama, ne “igra” na sentiment, u njegovu se gledanju svijet i ljudi ne dijele manihejski na dobre i zle, na zločince i žrtve. Narativni je postupak stegnut, bez retoričkih paroksizama, usredotočen na događaj i na ono što se u njemu zbiva s čovjekom, bez svoje volje bačenim u događaj. A sve je to viđeno kao iz stanja neke čudovite odvojenosti, koja omogućuje da se sve stvari sagledavaju i tekstom oblikuju istovremeno u svojoj tvrdoj stvarnosti i sugestivno oneobičene izvan ičijega i ikakvoga poznatoga iskustva. Odmah po izlasku prvoga izdanja 1994., Sarajevski Marlboro — u tom trenutku prva prozna knjiga mladoga sarajevskog pjesnika i kolumnista — bio je prepoznat kao književni fenomen. Danas, četvrt stoljeća poslije, kada je Jergović već autor obimnoga, raznovrsnog, a i dalje otvorenoga opusa, dvadeset devet kratkih proza iz Sarajevskog Marlbora zrači jednakom magijom, na neki način još zagonetnijom, ostajući amblemskom knjigom ovoga pisca, ali i cijele jedne književne mikroepohe ozračene ratom 1992.–1995. — Ivan Lovrenović

  Show book

• 

  Grad od pare

  Carlos Ruiz Zafón

  • 0
  • 0
  • 0

  Tetralogija Groblje zaboravljenih knjiga – započeta Sjenom vjetra, nastavljena Anđelovom igrom i Zatočenikom Neba te maestralno finiširana Labirintom duhova, jedinstvena je posveta gotičkim romanima, ali još više Barceloni, gradu koji se mijenjao od kraja devetnaestog stoljeća do sredine dvadesetoga i u kojem se susreću prokleti pisci, veleindustrijalci, zatočene i hrabre djeve, ljubitelji knjiga...Carlos Ruiz Zafón svojim je romanima stvorio jedinstven svijet koji se s pravom naziva zafonovskim. U njemu se isprepleću uzbudljivi zapleti, ljubavne storije te obožavanje knjiga i pisanja.Grad od pare, posljednja knjiga koju je napisao, u jedanaest priča razotkriva tajnu karte svijeta koju su, između ostalih, docrtavali i Cervantes i Gaudí. Grad od pare ljubavno je pismo nenadmašnog majstora pripovijedanja čitateljima kojim se oprašta od svoga svemira od pare.

  Show book

• 

  Galerija likovnih umjetnosti u...

  Luka Bekavac

  • 0
  • 0
  • 0

  Prva zbirka priča Luke Bekavca, Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, okuplja višestruko isprepletene epizode kulturne povijesti jednoga grada. U svakoj od njih, autobiografski maskiran pripovjedač istražuje neki napola zaboravljen “slučaj”, upuštajući se u hod linijom koja povezuje dokumente, falsifikate i fikciju. Na tom se vijugavom putu između 1958. i 2045. otvaraju najrazličitija, ponekad doista opskurna područja (elektroakustička glazba, suvremeno kazalište, konceptualna umjetnost, pseudoznanost, distopijska ekologija, digitalna kultura), oslikana spektrom tonova koji varira od lirskog i elegičnog do reporterskog ili crnohumornog.Koliko god se ovaj ciklus priča doimao samostalnom cjelinom (makar već sugerirao mogućnost nastavljanja u nekoj drugoj sezoni), studije i ruševine iz njegova podnaslova mogu se istraživati kao nacrti još neobjavljenih knjiga, ali i kao periferija hvaljenih i nagrađivanih romana Drenje, Viljevo i Policijski sat: slutnje, uspomene. Svi oni dijele neke likove, teme i ambijente, no prije svega širi okvir jednog drugačijeg, pažljivo fabriciranog, sada već prepoznatljivog “Osijeka”.Za neke će čitatelje stoga Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku biti povratak poznatim ugođajima i dvojbama, transkomunikacijama i katastrofama, a za neke idealna polazna točka u lekcijama iz druge strane: “uvod u Novi Bezdan”.

  Show book