Other books that might interest you

• 

  Kraljičin đerdan

  Aleksandar Dima

  • 0
  • 0
  • 0

  Roman o Mariji Antoaneti i istinitoj aferi o kraljičinoj ogrlici.

  Show book

• 

  Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata

  Ivana Brlić-Mažuranić

  • 0
  • 0
  • 0

  Povijesno-pustolovni roman za mladež „Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata“ objavljen je 1937. godine te je – ne s pravom – manje poznat od, primjerice, „Čudesnih zgoda šegrta Hlapića“ ili „Priča iz davnine“. Ali tko posegne za ovim štivom, pročitat će ga nadušak, u najmanju ruku kao što se čita poznati i razvikani Tolkienov ciklus „Gospodar prstenova“.
  Potku za priču autorica je našla u povijesnoj studiji svoga oca Vladimira Mažuranića naslovljenoj: „Malek Jaša Dubrovčanin u Indiji godine 1480–1528. i njegovi prethodnici u Islamu prije deset stoljeća“. Ova je studija bila objavljena u „Zborniku kralja Tomislava u spomen tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva“. U njoj Mažuranić dokazuje da je potkralj Gudžerata, indijske pokrajine i kraljevstva, znan u povijesti kao Malek Az, zapravo čovjek s naše obale, kao dijete odveden u sužanjstvo. Ivana pak na osnovi povijesnih činjenica tka priču o njegovu životnom putu na kojem nikad nije zaboravio svoje podrijetlo ni križ utetoviran mu pod pazuho. A u tome i jest moralna pouka – poštuj podrijetlo, ne odustaj od snova, bori se za dobro i istinu. Jezik Ivane Brlić-Mažuranić je osebujan i slikovit, a atmosfera romana egzotična. Razigranom maštom autorica opisuje daleke krajeve, povijesne ličnosti, a likove produbljuje služeći se govornom karakterizacijom.

  Show book

• 

  Čovječanstvo - Komedija u četiri...

  Janko Polić Kamov

  • 0
  • 0
  • 0

  Janko Polić Kamov (1886.-1910.), prozaik, pjesnik i dramatičar, jedinstvena je pojava hrvatske moderne književnosti, te preteča kako hrvatske tako i svjetske književne avangarde. Djela Janka Polića Kamova izazvala su brojne kontroverze u svoje vrijeme, a objavljivanje im je bilo zabranjivano, dok su mu drame proglašavane neizvedivima i odbijane.
   
  Pretposljednja Kamovljeva drama "Čovječanstvo", napisana 1908. godine, objavljena je prvi put tek 1957. godine, i do sada nikada nije uprizorena. Smještena na osamljeno imanje na otoku, radnja "Čovječanstva" kroz dva dana prati dramu koja se zbiva u domu Srđana Krpana nakon što mu u posjet dolaze petorica poznanika intelektualaca. Premda je od javnosti prihvaćen kao genij, strahopoštovanje gostiju prema liku Krpana urušava se pred njegovom razotkrivenom impotencijom, a njegova žena Lea postupno postaje predmetom žudnje svih, pa i samog Krpana... Iako ovu dramu Kamov predstavlja kao komediju, s obzirom na crni humor prije se radi o groteski ili farsi, dok ju poniranje u dubinu ljudske duše i psihologiju veže uz Ibsenovu dramatiku.

  Show book

• 

  Jaka kao smrt

  Gi de Mopasan

  • 0
  • 0
  • 0

  „...Utonuvši pogledom u daleko nebo Olivije Berten traži motiv za novu sliku. Šta će slikati? Ne zna još. Nije on uostalom odlučan umjetnik, siguran u sebe, nego nemiran duh kojemu se neodlučno nadahnuće neprestano koleba između sviju objava umjetnosti. Bogat je, slavan, stekao je sve časti, a pri koncu života još je vazda čovjek, koji još ne zna pravo za kojim je idealom išao. Dobio je rimsku nagradu, branio tradicije, oživljavao nakon mnogih drugih slavne historijske prizore; zatim je modernizirao svoj smjer, te slikao žive ljude s prisjećanjem na klasiku. Inteligentan, zanosan, žilav radenik s pokretljivom maštom, oduševljen za svoju umjetnost koju divno poznaje stekao je svojim finim duhom znamenitu vještinu u izvedbi i veliku gipkost talenta, što mu je donekle nastala od kolebanja i od pokušaja u svakom žanru. Možda je na njegovu narav djelovao i nagli zanos publike za njegova elegantna, otmjena i korektna djela, te ga spriječio da ne bude ono što bi bio postao na uobičajeni način. Još od početnoga uspjeha navijek ga je bunila želja da se svidi, iako mu je bila nesvijesna, te mu je tajom skretala put, ublaživala uvjerenja. Uostalom, ta želja da se svidi javljala se u njega u svim oblicima i mnogo je pripomogla njegovoj slavi...“

  Show book

• 

  Novele - (1910)

  Branimir Wiesner Livadić

  • 0
  • 0
  • 0

  Novelist, pjesnik, putopisac i esejist, Branimir Wiesner Livadić (1871.-1949.) jedan je od pokretača i najradikalnijih predstavnika hrvatske moderne. Novele objavljene u časopisima je 1910. godine sakupio i objavio u knjizi. Po sadržaju i formi izrazito modernističke, novele se bave najčešće intimnim temama ljubavi i seksualnosti. Njegovom antologijskom novelom upravo takve tematike smatra se Mali probici.
   
  Matoš je Livadićeve novele opisao kao "slike, mirne i jednostavne do intimnosti" s apsurdnim i tragičnim krajem.

  Show book

• 

  Lovčevi zapisi

  Ivan Sergejevič Turgenjev

  • 0
  • 1
  • 0

  Zbirka pripovijetki "Lovčevi zapisi" (Zapiski ohotnika, 1852.) prvo je djelo I. S. Turgenjeva koje mu je priskrbilo pozornost i priznanje kao piscu, te steklo popularnost i izvan Rusije. Sadrži ukupno 25 priča u kojima nepristrani pripovjedač, opisujući svoje lovačke doživljaje, piše o onodobnom seoskom životu, uz dojmljive opise prirode (poznata pripovijetka-esej "Šuma i stepa"). Knjiga je imala veliki društveni utjecaj: pridonijela je ukidanju kmetstva u Rusiji 1861. godine, po čemu je uspoređuju s romanom "Čiča Tomina koliba" Harriet Beecher-Stowe, koji je objavljen iste 1852. godine, i njegovim utjecajem na oslobađanje američkih robova.
   
  Romanopisac, novelist i dramatičar Ivan Sergejevič Turgenjev (1818.-1883.), čije se djelo smatra vrhuncem ruskog realizma, prvi je od velikih ruskih pisaca koji je stekao popularnost na Zapadu. Ostala njegova važna djela roman "Očevi i djeca" i zbirka "Pjesme u prozi". Slijedili su ga i na njega se pozivali njegov prijatelj Flaubert, zatim Maupassant, Čehov, Henry James, Hemingway, te gotovo svi veliki hrvatski novelisti i romanopisci realizma i moderne: Šenoa, Gjalski, Josip Kozarac, Janko Leskovar, Fran Mažuranić, Matoš, Dinko Šimunović...
   
  Turgenjevljeve pripovijetke donosimo u starom prijevodu Mirka Divkovića iz 1897. godine. Knjigu je pod naslovom "Lovčeve bilježke" objavila Matica hrvatska u svojoj biblioteci "Slavenska knjižnica". U suvremeni pravopis ga je preveo i ponešto redigirao Zvonimir Bulaja, nastojeći zadržati ljepotu njegovog arhaičnog stila i izraza - koja podsjeća na hrvatske devetnaestostoljetne pisce, kojima je Turgenjev bio veliki uzor.
   
  Pripovijetke "Šuma i stepa" i "Nadstojnik" ("Dvorski") lektira su za 3. razred srednje škole.

  Show book