Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Nikamo ne idem - cover

Nikamo ne idem

Rumena Bužarovska

Translator Ivica Baković

Publisher: V.B.Z. d.o.o.

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Sedam priča pod gotovo programatskim naslovom „Nikamo ne idem“ okupljeno je u četvrtoj zbirci makedonske, a po udomaćenosti i prihvaćenosti već dugo i naše spisateljice Rumene Bužarovske. Iz tog naslova ne progovara tvrdi stav, nego raznoliko obrađena tema ekonomske migracije, one komotnije, koja odlazi avionom relativno punog želuca da bi pokušala ostvariti život iz kataloga. Ironično, uviđa da se radi baš o tome – o papirnatom životu koji se svodi na režiranje privida sreće sa svim dohvaćenim ili još tek žuđenim popratnim must have kerefekama i simbolima na van te prešućenom emotivnom osakaćenosti. U tim, na različite načine devastiranim brakovima – raspadnutim, ostarjelim, mladim – ostaje dojam raskoračenosti, pat-pozicije, nemoći da se s obje noge bude u životu. Ta nepokretnost, unatoč prevaljenim kilometrima, i ta praznina nisu nužno posljedica emigracije, ali sigurni smo barem da emigracija nije rješenje.
 
Dubinski psihološki portreti, posebno ženskih likova, toliko su iznijansirani da razumijemo i zavist i zluradost onih koji su biološki zakinuti pa ne mogu imati djecu, ali jasno je da to vjerojatno nije ni uzrok, a kamoli alibi za njihovu zloću. Kod parova koji pak imaju djecu, ona su prije izvor asimetrije odnosa i taloženja frustracija, a kada odrastu – bića su koja preziru roditelje.
 
Shvatili ste, radi se o prodornom i hrabrom uvidu u ljudsku prirodu i društvo. Kroz svakodnevne sitnice i detalje Rumena Bužarovska priča drame kakve smo sami voljni previdjeti.
 
Kruno Lokotar


 
Rumena Bužarovska (1981., Skopje) autorica je četiriju zbirki priča: Žvrljotine (2006.), Osmica (2010.), Moj muž (2014.) i  Nikamo ne idem (2018.), studije o humoru u suvremenoj makedonskoj i američkoj kratkoj priči O smiješnom: Teorije humora kroz prizmu kratke priče (2012.) i knjižice mini-fikcije Spavaj (2017.). Zbirke priča prevedene su i objavljene u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Sloveniji, Italiji, Mađarskoj i SAD-u.
 
Godine 2016. platforma Literary Europe Live u okviru organizacije Literature Across Frontiers uvrštava je među deset najzanimljivijih mladih europskih pisaca. Knjiga Moj muž dobila je nagradu istarske županije „Edo Budiša“ za najbolju zbirku priča 2017.
 
Rumena Bužarovska tijekom 2018. bila je stipendistica Međunarodnog književnog programa na Sveučilištu u Iowi. Književna je prevoditeljica s engleskog na makedonski (Lewis Carroll, Truman Capote i John M. Coetzee) i izvanredna profesorica američke književnosti na Filološkom fakultetu u Skopju. Suorganizatorica je i suautorica večeri pripovijedanja ženskih priča PičPrič.

Other books that might interest you

  • Pauline pjesme u prozi – Ja sam Saga - cover

    Pauline pjesme u prozi – Ja sam...

    Goran Rem

    • 0
    • 0
    • 0
    Za desetu se zbirku Gorana Rema može reći kako u strategijskom smislu nudi nešto posve novo u odnosu na ranije njegove pjesničke zbirke, što je jasno već iz naslova. Naime, naslov Pauline pjesme u prozi – Ja sam Saga sučeljava dva subjekta – Paulu i Ja. Tako se čini kako se autor dvostruko udaljava od svoga autorstva – deautorizirajući tekst svoje zbirke i prikazujući se kao tek posrednik onoga što čitamo i predajući kompetenciju nekom Ja govorniku koji može biti Paula, ali i svaki drugi subjekt u zbirci. Zavrzlama je tim zanimljivija i provokativnija jer je naslovno apostrofirana Paula u izvantekstualnoj zbilji autorova kći, inače i sama mladežna autorica dvaju objavljenih romana.
    
    Sanja Jukić
    
    
    Goran Rem (Slavonski Brod, 12. studenog 1958) gimnaziju je završio u Vinkovcima, kroatistiku studirao u Osijeku i Zagrebu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi na Novoj hrvatskoj književnosti kroatistike u Osijeku. Objavio zbirke pjesama i poetskih tekstova: Ženitva (1979), Post ili past (1985), Agregacija slova (1985), Jesenji metak (1985), Dobre oči tvoje (1996), Intima i Film (2005) te Nikada i sad (2006); poetsko-grafičku mapu objelodanio je s Ivanom Šeremetom (2001) studiju o metajezičnosti suvremenog hrvatskog pjesništva Poetika brisanih navodnika (1988) te knjigu esejističkih istraživanja o post/modernosti suvremenog hrvatskog pjesništva osamdesetih Zadovoljština u tekstu (1990), a objavljuje i nefikcionalnu prozu Čitati Hrvatsku i Slavonsko ratno pismo (1994).
    Show book
  • Odabrane pripovijetke - cover

    Odabrane pripovijetke

    Ivan Goran Kovačić

    • 0
    • 0
    • 0
    Ivan Goran Kovačić (1913.-1943.) se istakao kao pisac kratkih proznih formi: zbirka novela "Dani gnjeva" i druge njegove pripovijetke bave se najčešće rodnim Gorskim Kotarom, selom i suvremenom socijalnom tematikom. Kritika ih je okarakterizirala kao lirski realizam, pun osjećaja za prirodu i simboliku. U naše e-izdanje uključene su najpoznatije Kovačićeve pripovijesti, kao što su "Mrak na svijetlim stazama", "Probuđeni Djedovi", "Smrt u čizmama", "Sedam zvonara majke Marije" i druge.
     
    Lektira za 8. razred osnovne škole.
    Show book
  • Radovi na krovu - cover

    Radovi na krovu

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 0
    • 0
    Zbirka priča
    „Pavličiću polazi za rukom da u nekoliko poteza naslika karaktere i atmosferu ambijenta, i to je ono što se čini najlepšim i što najduže ostaje u sećanju posle čitanja.“
    Vidan Arsenijević
    „Pavličićevi detektivi rade sami (milicija na scenu stupa tek na kraju), oslanjaju se na svoju sposobnost zaključivanja, sve probleme rješavaju u skladu s realnim iskustvom.“
    Josip Pavičić
    „Pavličić zadržava vrlo složenu i intelektualističku strukturu enigme, ali njegovi ’detektivi’ potječu iz malograđanskog kruga (to su konobarice, profesori, enigmatičari-amateri itd.).“
    Velimir Visković
    „Pavličić upravo majstorski odabira svojega junaka, da bi potom vješto stilizirao njegove socijalne i psihološke koordinate.“
    Veselko Tenžera
    „Pavličićevi krimići nedvojbeno spadaju među one u ovoj vrsti koji se mogu pohvaliti istančanošću i neospornim književnim odlikama.“
    Bole V. Žigo
    Show book
  • Bauk - cover

    Bauk

    Ulderiko Donadini

    • 0
    • 0
    • 0
    Novelist, romanopisac i dramatičar talijanskoga porijekla Ulderiko Donadini (1894.-1923.) jedan je od prvih predstavnika ekspresionizma u hrvatskoj književnosti. Život je završio samoubojstvom, u sukobima s okolinom i duševno rastrojen.
     
    Donadinijev kratki roman ili pripovijest "Bauk" (1922) prerađena je verzija prethodno objavljenih "Sablasti" (1917), a temeljena na autobiografskim elementima kroz zapise protagonista Serafina Skoka prati razvoj njegovog duševnog poremećaja, od puke simulacije do ozbiljne bolesti čije znakove stvarnog ludila glavni junak uopće ne primjećuje. Kao i u ostalim proznim radovima, tako neprilagođenog subjekta koji je u stalnom sukobu s društvenim normama Donadini dovodi do tragične groteske, dok prikazom njegovih unutarnjih raspoloženja, razmišljanja i stavova u hrvatskoj književnosti na dotad nepoznat način stvara osebujan svijet čudaka i njihove patologije čijim je dijelom bio i sam Donadini.
    Show book
  • Dobri duh Zagreba - cover

    Dobri duh Zagreba

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 0
    • 0
    Knjiga pripovijedaka Dobri duh Zagreba prvi put se pojavila 1976, kao treći naslov, pisca koji je u ovom trenutku najčitaniji i najproduktivniji hrvatski autor. Do sada je objavljena u 11 izdanja.
    
    Dobri duh Zagreba slika je Pavličićeva pisma u malom; dva osnovna žanra (fantastika i krimić) stapaju se u jedan. I ona je i zbog toga važna. Iz nje će se krenuti prema različitim smjerovima, a samo će na jednu stazu zakoračiti popularni Pavličićev istražitelj Ivo Remetin.
     
    Show book
  • Novele i lakrdije - cover

    Novele i lakrdije

    Janko Polić Kamov

    • 0
    • 0
    • 0
    Janko Polić Kamov (1886.-1910.), prozaik, pjesnik i dramatičar, jedinstvena je pojava hrvatske moderne književnosti, te preteča kako hrvatske tako i svjetske književne avangarde. Djela Janka Polića Kamova izazvala su brojne kontroverze u svoje vrijeme, a objavljivanje im je bilo zabranjivano, dok su mu drame proglašavane neizvedivima i odbijane. Usredotočen na apsurd i paradoks, provocirao je blasfemijom i izrugivanjem religijskim i drugim društvenim vrijednostima, kao i drugim kontroverznim i tabu-temama poput spolnosti, homoseksualizma, ludila, zločina, smrti.
     
    Kamovljeve novele (Brada, Bitanga, Žena, Katastrofa, Žalost, Sloboda...), koje sam naziva i "lakrdijama", obiluju groteskom i psihologijom, ali i društvenom satirom ili, kako sam autor kaže, "karikaturom". Karakterizira ih slobodna motivska asocijacija, stilska razuzdanost i hiperbolizacija.
     
    Naše e-izdanje sadrži sve sačuvane novele Janka Polića Kamova, uključujući i dvije koje su na popisu gimnazijske lektire: Bitanga i Brada.
    Show book