Reading without limits, the perfect plan for #stayhome
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
Mlinarska djeca - Pripovijest iz šestinske okolice - cover

Mlinarska djeca - Pripovijest iz šestinske okolice

Rikard Jorgovanić

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Pjesnik i novelist Rikard Jorgovanić (1853.-1880.) svojim se djelima drži realističnih konvencija Šenoinog doba, ali također svojim interesom za fantastično predstavlja sponu realizma i moderne.
 
Pripovijest Mlinarska djeca radnjom je smještena u okolicu Zagreba.
 
Lektira za 3. razred srednje škole.

Other books that might interest you

  • Gavran - Crni mačak - Umorstva u Rue Morgue - cover

    Gavran - Crni mačak - Umorstva u...

    Edgar Allan Poe

    • 0
    • 0
    • 0
    Na spomen Edgara Allana Poea (1809.-1849.) pred oči nam iskaču slike ubojica, manijaka, prerano ukopanih osoba, tajanstvenih žena koje se vraćaju iz svijeta mrtvih... Američki pripovjedač, pjesnik, izdavač i književni kritičar, pripadnik američkog romantizma, smatra se tvorcem pripovijetke iz koje je nastala moderna kriminalistička i detektivska priča, te inovatorom u žanru fantastike. Mnoge teme i gotovo sav dekor Poeovih priča proizlaze iz konvencija koje su postojale u romantičnoj književnosti njegova vremena, naročito u njenoj "gotičkoj" struji.
     
    Mračna poema o izgubljenoj ljubavi "Gavran" (1845; ovdje je donosimo u recentnijem prijevodu Luke Paljetka) donijela je Poeu svjetsku slavu zbog svoje muzikalnosti, stiliziranog jezika i nadnaravnog ugođaja. "Crni mačak" (1843., prevela Ana Mikačić) je jedna od najmračnijih Poeovih priča koja prikazuje ljudsku sklonost zlu. Pripovijetka "Umorstva u Rue Morgue" (1841., prevela Vedrana Dević) smatra se jednom od prvih kriminalističkih priča, za koju su neki kritičari čak tvrdili da je posve promijenila povijest književnosti.
     
    Lektira za 2. razred srednje škole.
    Show book
  • Bajke - cover

    Bajke

    Ivana Brlić-Mažuranić

    • 1
    • 3
    • 0
    Zasigurno najglasovitija hrvatska dječja spisateljica, Ivana Brlić-Mažuranić (1874.-1938.) je svojom zbirkom bajki "Priče iz davnine" i dječjim romanom "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" stekla neprolaznu slavu. "Priče iz davnine" priskrbile su joj naziv "hrvatski Andersen" i "slavenski Tolkien", a "Šegrt Hlapić" i danas je među najomiljenijim dječjim knjigama, oba djela su prevedena na desetke stranih jezika, te je dva puta kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost.
     
    Posthumno, godine 1943, objavljena joj je knjiga "Basne i bajke", sa šaljivim i satiričnim basnama i nekoliko bajki ranije objavljenih u časopisima, novinama i pronađenih u rukopisnoj ostavštini. Knjiga sadrži pet bajki, od kojih se "Priča o Zorku Bistrozorkom", inspirirana slavenskom mitologijom, i "Djevojčica i neman" smatraju najuspjelijima i na razini bajki iz zbirke "Priče iz davnine". Bajka "Trgovac Nav" smještena je u orijentalno egzotično okružje i pričom je vrlo dinamična i složena, premda ima vrlo malo fantastike. Slična je i bajka "Priča o sultanu Abdali", također smještena u orijentalni ambijent, što je novost u odnosu na "Priče iz davnine". I ove bajke, premda su manje poznate, sadrže brojne kvalitete slične proslavljenim bajkama iz "Priča iz davnine": jedinstveni autoričin stil i jezik, bogatu fabulu, napetost i kompoziciju, razrađene likove, kako one iz stvarnog tako i nestvarnog svijeta, te poruku pobjede dobra nad zlom i nepravdom.
    Show book
  • Satir iliti divji čovik - cover

    Satir iliti divji čovik

    Matija Antun Relković

    • 0
    • 0
    • 0
    Matija Antun Relković (1732.-1798.) hrvatski je književnik iz razdoblja prosvjetiteljstva čiji je rad obilježen nastojanjima da kulturno i gospodarski uzdigne zaostalu slavonsku sredinu.
     
    Njegov spjev "Satir iliti divji čovik" nastao je kao reakcija na loše gospodarske prilike, kulturnu zaostalost te moralnu upitnost slavonskoga društva. Relković nudi niz rješenja za nadvladavanje problema uzrokovanih dugom turskom vladavinom. Prvi put je tiskan 1762. godine u Dresdenu te je stekao veliku popularnost, a 1779. godine izlazi znatno prošireno izdanje, u kojemu je Relković dodao lik Slavonca kao Satirovog sugovornika koji objašnjava kako je slavonski seljak prihvatio Satirove primjedbe.
    Show book
  • Dekameron - (izbor) - cover

    Dekameron - (izbor)

    Giovanni Boccaccio

    • 0
    • 2
    • 0
    Boccacciov Dekameron, nastao između 1349. i 1353. godine, jedno je od najvažnijih književnih djela predrenesansnog razdoblja. Boccaccio je tim djelom utemeljitelj književnosti i proznog pripovijedanja na talijanskom, pučkom, "vulgarnom" jeziku. Imao je golem utjecaj na europsku književnost. Djelo priča o grupi mladih ljudi, sedam djevojaka i tri mladića, koji iz Firence zbog katastrofalne kuge ("Crna smrt") 1348. godine pobjegnu na seosko imanje nedaleko od grada, te si tamo vrijeme krate tako da svakoga dana po određenim pravilima pričaju priče. Ukupno sto ispripovijedanih novela, premda imaju zajedničke teme prema opisanim pravilima, izrazito su raznolike, a autor u njima prikazuje najrazličitije ljudske tipove, iznosi moralne stavove, psihologije, opisuje vrline, mane i hirove. Dekameron prenosi izuzetan i obuhvatan panoramski prikaz života u Italiji "trecenta", u epohi u kojoj rastuće građanstvo pokušava ostvariti harmoniju između svog materijalnog svijeta i idealnog, uzornog svijeta već polako nestajućeg plemenitog viteštva. Novele prepričavaju najčešće vesele, ali povremeno i tragične zgode; slave ljubav, erotiku i bukoličke ideale toga vremena, hedonistički svjetonazor i opušteni životni stil tipičan za humanističko i renesansno razdoblje kojemu Boccaccio prethodi. Zbog toga je smatran skandaloznim i nemoralnim, te je u kasnijim razdobljima cenzuriran ili zabranjivan, a završio je i na zloglasnom crkvenom Indeksu zabranjenih knjiga.
     
    Giovanni Boccaccio (1313-1375) je talijanski humanistički, predrenesansni pisac, pjesnik i učenjak, kojega se smatra najvećim europskim pripovjedačem XIV. stoljeća.
     
    Izbor iz Dekamerona - u novom prijevodu Olivere Jovanović, Katarine Stanić i Zvonimira Bulaje - sadrži, pored ostalih, sve novele koje su obavezna školska lektira za 2. razred srednje škole.
    Show book
  • Evgenij Onjegin - roman u stihovima - cover

    Evgenij Onjegin - roman u stihovima

    Aleksandar Sergejevič Puškin

    • 0
    • 0
    • 0
    Aleksandar Sergejevič Puškin (1799.-1837.) najveći je ruski pjesnik iz razdoblja romantizma. Jedan je od utemeljitelja suvremenog ruskog književnog jezika i do danas ga se drži za najvećeg ruskog pjesnika. Osim romana u stihu "Evgenij Onjegin" i "Bajke o ribaru i ribici", autor je nacionalne poeme "Rustan i Ljudmila", drame "Boris Godunov", pripovijetke "Pikova dama" i brojnih drugih slavnih djela. Puškinovim djelom ruska književnost i kultura postaju neizostavnim sastavnim dijelom književnosti zapadnog kruga. Potomak je vrlo stare i ugledne aristokratske obitelji čije plemstvo datira od samih početaka ruske države. Zbog slobodoumlja cijeli je život imao problema s carskom cenzurom, tajnom policijom i državnom represijom, i više je puta prognan u provinciju. Imao je "nezgodnu narav" i za života je sudjelovao u čak 29 dvoboja, a u dvoboju s jednim francuskim časnikom je i poginuo. Njegova prerana tragična smrt u dobi od samo 37 godina doživljena je kao veliki gubitak za rusku književnost, koja bez njega ne bi postala to što jest. Bez Puškina teško je zamisliti velikane poput Turgenjeva, njegovog učenika i sljedbenika Gogolja, Ljermontova, Tolstoja, Jesenjina i svih kasnijih ruskih pisaca koji mu se dive.
     
    Spjev, ili kako ga autor određuje, "roman u stihu" "Evgenij Onjegin" (ruski "Евге́ний Оне́гин"; transkribira se i kao "Jevgenij Onjegin"; u cijelosti prvi put objavljen 1833. godine, premda nedovršen), klasično je djelo ruske književnosti romantizma i prvi veliki ruski roman, priča o za rusku književnost karakterističnom "suvišnom čovjeku", o tipu cinika, nihilista i fatalista koji se ne uklapa u društvene norme svoga doba. Puškinov je glavni uzor Byron. Priča, smještena u 1820-te godine, koju priča fikcionalizirani prikaz samog Puškina, prati život Onjegina, pripadnika peterburškog visokog društva, arogantnog, sebičnog, obijesnog i ispraznog cinika, koji ubija jedinog svog pravog prijatelja i vlastitom krivicom propušta svoju životnu ljubav, te "promašuje" život zbog svojih postupaka i stavova. Djelo obiluje referencama na druga književna i umjetnička djela, na suvremenu povijest, rusku kulturu i tradiciju.
     
    "Evgenija Onjegina" donosimo u starom prijevodu Ivana Trnskoga, vrsnog poznavatelja stiha i metra, koji je objavljen 1881. Prijevod je prilagođen suvremenom pravopisu, a tumačenja nadopunjena. Tekst je priredio Zvonimir Bulaja.
     
    Lektira za 2. razred srednje škole.
    Show book
  • Jurnjava na motoru - cover

    Jurnjava na motoru

    Slavko Kolar

    • 0
    • 0
    • 0
    Hrvatski književnik Slavko Kolar poznat je po svojim pripovijetkama za odrasle kao što su "Breza", "Svoga tela gospodar" ili "Mi smo za pravicu", još više zbog filmova koji su prema njima snimljeni, ali pisao je i jako dobre priče za djecu. "Jurnjava na motoru" jedna je od najpoznatijih. Inspirirana je stvarnim događajem – jedan je, naime, autorov rođak u Gospiću zaista slučajno upalio motor i vozio se na njemu dok mu nije nestalo benzina... Taj je događaj Kolar pretvorio u ovu zabavnu priču, smještenu u Zagreb, u pedesete godine 20. stoljeća, kada je svijet bio mnogo drugačiji nego danas...
     
    Slavko Kolar (1891-1963), po struci agronom koji je veći dio života proveo službujući po selima, novelist je, dramatičar, feljtonist i dječji pisac koji u svojim djelima, premda su mu teme najčešće sumorne jer se bavi zaostalom, primitivnom i siromašnom hrvatskom provincijom, unosi dozu svog specifičnog, ljudskog, blagog humora. Pripovijetke mu karakteriziraju obnova postupaka realizma i društvena kritika. Po njima je snimljeno nekoliko filmova, a "Breza" iz 1967. godine, u režiji Ante Babaje, smatra se jednim od najboljih hrvatskih filmova svih vremena.
     
    Priča "Jurnjava na motoru" na popisu je školske lektire za 3. razred osnovne škole.
    Show book