Do you dare to read without limits?
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
Inventura - cover

Inventura

Pavao Pavličić

Publisher: Agencija TEA BOOKS

  • 0
  • 6
  • 0

Summary

Tekstovi sakupljeni u Pavličićevoj knjizi Inventura redovito svakog tjedna pojavljivali su se u Slobodnoj Dalmaciji u toku 1986. i 1987. godine. Pred nama je sada ravno pedeset feljtona o upotrebnim predmetima koji su izašli ili izlaze iz upotrebe, ili koji zamjenjuju te iste predmete u našem svakodnevnom životu. Evo što je o ovoj knjizi napisao jedan od njenih recenzenata, književni kritičar Velimir Visković: „Ova je knjiga stoga intenzivno natopljena nostalgijom; naraštaju rođenom neposredno nakon Drugog svjetskog rata ona priziva u sjećanje prizore iz djetinjstva, oživljava zaboravljene mirise. Tome posebno pridonosi nekoliko feljtona o predmetima koji su danas posve iščezli (mrežica za kosu, termofor, kredenac, kuharica – misli se na one vezene ukrasne krpice s humorističko-didaktičkim napisima kojima su nekadašnje kućanice ukrašavale svoje kuhinje). U nekima od tih feljtona Pavličić će nadići razinu sentimentalno--nostalgičnog oživljavanja prošlosti gradeći kompleksne simboličke strukture.“

Other books that might interest you

  • Mišomor za rođake - cover

    Mišomor za rođake

    Radenko Vadanjel

    • 2
    • 7
    • 0
    U novoj zbirci priča Radenko Vadanjel vraća se pitanju što ga je postavio u svome hvaljenom proznom prvijencu Dnevnik besposličara: koliko nas daleko (i duboko) može odvesti nepokretnost? I u Mišomoru za rođake svijet učmalih gradića i sela pozornica je na kojoj se susreću ljudi koji gotovo da se ne miču, no koji čak i tako postaju sudionici neke od bespoštednih bitaka: borbe između bolesnih i zdravih, moćnih i nemoćnih, mladih i starih, sretnih i nesretnih. Raspadnute obitelji, i one koje na okupu drži samo interes, vječna podozrivost i umorno suučesništvo rođaka – Vada­njelovi pripovjedni krugovi šire se oko starih obiteljskih kuća i zemljišta, a toplo truplo nekretnine, još zaposjednuto čovjekom, često je jedino čime se život hrani: jedina prilika za pokret. I zato za Vadanjela, ni za njegova čitatelja, nepomičnosti nema. Svijet ljudi ni po čemu se ne razlikuje od ostatka organskoga svijeta: u ritmu koji se ne može i ne treba ubrzavati on se okončava i iznova rađa, a svaki čovjekov pokret – bio on snažan ili malaksao – vodi nas istome ishodu. Mišomor za rođake svijetu u kojem živimo isto je ono što o zapuštenoj obiteljskoj kući kazuje jedan od likova u naslovnoj priči: anamneza psihičkoga stanja, dijagnoza emocionalnog rasapa njezinih stanara.
    Show book
  • Ulica me odgojila - cover

    Ulica me odgojila

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 1
    • 0
    Ulica potiče čovjeka da filozofira. Možda to dolazi otuda što je ulica svima nama priručna zamjena za svijet uopće: ondje su prisutne gotovo sve životne manifestacije, a to, dakako, nuka čovjeka na uopćavanje.
    Zato se svaki šetač ponaša isto: uoči na pločniku kakvu sitnicu, i smjesta je napuše do svjetskog pitanja. Spazi dva tinejdžera kako puše, i odmah zna sve o mladeži; primijeti pijanca gdje poteže iz boce pred samoposluživanjem, i već su mu misli zaokupljene problemom alkoholizma danas i ovdje; ugleda napirlitanu djevojku ljubičaste kose, i već zaključuje kako je današnja moda odraz stanja svjetskog duha.
    Show book
  • Saveznice - cover

    Saveznice

    Eugen Kumičić

    • 0
    • 0
    • 0
    Eugen Kumičić (1850.-1904.) hrvatski je pripovjedač i dramatičar u razdoblju realizma, koji se smatra i prvim naturalistom u hrvatskoj književnosti.
     
    Pripovijetka Saveznice (1890.) jedno je od njegovih uspjelijih djela sa suvremenom, urbanom, zagrebačkom tematikom, nastala pod utjecajem Zole i naturalizma. Kumičić je kritičar moralnog pada gradskih skorojevića i aristokrata; pišući o spletkama, lihvarenju, financijskim malverzacijama, koristoljublju i brakovima iz interesa, priča o mladoj i lijepoj naivnoj djevojci čiji život završava tragedijom.
    Show book
  • Mor - Fantastična pripovijest - cover

    Mor - Fantastična pripovijest

    Đuro Sudeta

    • 0
    • 0
    • 0
    Đuro Sudeta (1903.-1927.) prerano je preminuli hrvatski pjesnik i novelist iz razdoblja između dva svjetska rata.
     
    Njegova fantastična pripovijest Mor (1930.), izražene je liričnosti i himničkog ugođaja prirode, kojoj je suprotstavljena materijalna usmjerenost modernoga čovjeka koja briše izvorne ljudske vrline i vrijednosti. Priča prati ljubav između sina upravitelja imanja Mora i vlastelinove kćeri Šu, zaručene za prevaranta Arna koja svoj vrhunac dostiže preobražajem Mora u vukodlaka.
     
    Lektira za 8. razred osnovne škole.
    Show book
  • Novo iverje - cover

    Novo iverje

    Antun Gustav Matoš

    • 0
    • 0
    • 0
    Središnja ličnost hrvatske moderne Antun Gustav Matoš (1873.-1914.) svojim je djelom najizrazitiji predstavnik, iako ne i pripadnik, hrvatske moderne, kao i uzor sljedećih književnih generacija. Za života je objavio tri zbirke novela i pripovijesti ("Iverje", 1899; "Novo iverje", 1900; "Umorne priče", 1909) koje, u rasponu od ljubavnih do satiričnih, variraju najrazličitije teme. Novele se također mogu podijeliti na one s tematikom iz domaćeg, najčešće zagrebačkog kruga, među kojima su i brojne autobiografske priče, te one s bizarnim sadržajem, u čijem su središtu likovi čudaka i osobenjaka. U Matoševim proznim djelima, koja često ujedinjuju opreke, poput humorističnog i pesimističnog, osobito dolazi do izražaja njegova stilska strategija koju je sam nazvao "artizmom".
     
    Oko godinu dana nakon prve zbirke, Matoš u Zagrebu objavljuje i drugu, s naslovom "Novo iverje". Uz uvodnu, na autobiografskim motivima utemeljenu pripovijest "Nekad bilo – sad se spominjalo", ističe se simbolistička novela "Camao" koju je autor smatrao svojom najboljom pričom.
    Show book
  • Blaženstvo i druge priče – Vrtna zabava - cover

    Blaženstvo i druge priče – Vrtna...

    Katherine Mansfield

    • 0
    • 0
    • 0
    Povijest književnosti bilježi Katherine Mansfield (1888.-1923.), rođenu na Novom Zelandu, kao jednog od najvažnijih novelista engleskoga jezičnog područja, pronositeljicu Čehovljeva utjecaja u engleskome modernizmu. No Mansfieldica je daleko od puke sljedbenice: laća se razmjerno nepovlaštene vrste i promeće je u nešto korjenito novo i svevremensko, dandanas nenadmašeno. Onkraj šturih bio-bibliografskih podataka, život Katherine Mansfield kao da je izmaštao neki eruditski postmodernistički romanopisac. Na plećima ikonične junakinje prelama se svjetska povijest (I. svjetski rat), a galerija njezinih prijatelja, ljubavnika-ljubavnica i znanaca doslovno ispisuje povijest ideja i književnosti modernizma: tu su Bertrand Russell, D. H. i Frieda Lawrence, Aldous Huxley, Lytton Strachey, T. S. Eliot, Virginia Woolf, Dora Carrington... U razdoblju koje je ključno za afirmaciju žene u 20. stoljeću, hrabrost Mansfieldičine umjetničke osobnosti, neupitno prekoračivanje građanskih konvencija i imperativ (bi)seksualne slobode kao da govore u pero feminističkoj kritici.
     
    Ponajbolje pripovijesti Katherine Mansfield odlikuje nevjerojatna tjelesnost detalja u simboličkom baratanju predmetima i događajima. Ona majstorski na papir izvlači atmosferu, u pregršti banalnih pojedinosti naznačuje cijeli način života i pojedinca i društva. Njezine su novele »čudne«, reći će čitalac. Svaka na svoj način uspijeva izigrati očekivanja koja nam kodovi vrste nameću...
     
    Prevela Vlatka Valentić.
    Show book