Discover a world full of books!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
Inventura - cover

We are sorry! The publisher (or author) gave us the instruction to take down this book from our catalog. But please don't worry, you still have more than 1 million other books to choose from, so you can read without limits!

Inventura

Pavao Pavličić

Publisher: Agencija TEA BOOKS

  • 0
  • 6
  • 0

Summary

Tekstovi sakupljeni u Pavličićevoj knjizi Inventura redovito svakog tjedna pojavljivali su se u Slobodnoj Dalmaciji u toku 1986. i 1987. godine. Pred nama je sada ravno pedeset feljtona o upotrebnim predmetima koji su izašli ili izlaze iz upotrebe, ili koji zamjenjuju te iste predmete u našem svakodnevnom životu. Evo što je o ovoj knjizi napisao jedan od njenih recenzenata, književni kritičar Velimir Visković: „Ova je knjiga stoga intenzivno natopljena nostalgijom; naraštaju rođenom neposredno nakon Drugog svjetskog rata ona priziva u sjećanje prizore iz djetinjstva, oživljava zaboravljene mirise. Tome posebno pridonosi nekoliko feljtona o predmetima koji su danas posve iščezli (mrežica za kosu, termofor, kredenac, kuharica – misli se na one vezene ukrasne krpice s humorističko-didaktičkim napisima kojima su nekadašnje kućanice ukrašavale svoje kuhinje). U nekima od tih feljtona Pavličić će nadići razinu sentimentalno--nostalgičnog oživljavanja prošlosti gradeći kompleksne simboličke strukture.“

Other books that might interest you

  • Pisma iz mog mlina - cover

    Pisma iz mog mlina

    Alphonse Daudet

    • 0
    • 1
    • 0
    Francuski književnik Alphonse Daudet (1840-1897) svojim pripovijetkama, romanima i novinarskim radom za života je stekao izuzetnu popularnost. Zbirka "Pisma iz mog mlina" (1869.) smatra se najuspjelijim Daudetovim djelom, zbog kojega ga se, zajedno sa Mallarméom smatra utemeljiteljem pripovijetke kao cijenjene književne vrste. Radnju svih priča Daudet smješta na jug Francuske, u svoju rodnu Provansu, te opisuje i putovanja na otok Korziku i u Alžir. Pripovijetke prenose tipičnu svakodnevicu običnih ljudi Provanse, njihovu specifičnu kulturu i južnjački temperament, a neke prepričavaju i provansalske narodne legende.
     
    Lektira za 6. razred osnovne škole.
    Show book
  • Izabrane pripovijesti - cover

    Izabrane pripovijesti

    Dinko Šimunović

    • 0
    • 0
    • 0
    Dinko Šimunović (1873.-1933.) jedan je od najboljih hrvatskih pripovjedača razdoblja moderne folklornog usmjerenja, pa i općenito. Snažno se oslanja na narodnu epiku i folklornu građu, ljubeći narod i narodno, drevnost i junaštvo, usuprot neautentičnome i stranome. On je pisac koji je obnovio stil realističke književne baštine, uz uzore poput Gjalskog, Dostojevskog, Tolstoja, Turgenjeva.
     
    Napisao je sedamdesetak novela, najčešće lociranih u dalmatinsku Zagoru, te nekoliko romana, a antologijske i rado čitane su njegove pripovijetke poput "Mrkodola", "Duge", "Alkara", "Muljike", "Đerdana". Osobito je poznat po likovima baladičnih i nesretnih djevojaka.
     
    Lektira za 7. i 8. razred osnovne škole i 4. razred srednje škole.
    Show book
  • Nema se što učiniti - cover

    Nema se što učiniti

    Korana Serdarević

    • 0
    • 2
    • 0
    Nema se što učiniti. Ta sintagma gotovo savršeno opisuje stanje nacije: svi su odustali od svega, od svojih života, od ideja i ideala, no jesu li zbog toga naši životi stali, jesmo li pred krajem svijeta i postojanja ili postoji još poneko zrnce optimizma? Možemo li pronaći ono nešto što će nas održati na životu? Prvijenac već afirmirane autorice kratkih priča Korane Serdarević prepun je takvih malenih, ali važnih trenutaka. Od zagrebačkih stanova do pustih dalmatinskih kuća, od odrastanja do starosti, od ljubavi do zlobe, ove priče zahvaćaju sve nijanse i toplinu života. Bez obzira na to je li riječ o ljubavnim jadima, senilnosti, sitnim podmetanjima, odnosima između ljubavnika, majke i kćeri, brata i sestre, sve priče u zbirci Nema se što učiniti karakterizira pamtljiva, gotovo filmska atmosfera u kojoj se točno i precizno, a opet nježno ocrtava često mučna stvarnost. Korana Serdarević u dvadeset četiri priče istkala je pokrivač, čudesan pačvork, kojim se možemo ogrnuti i ljeti i zimi i kojem se vraćamo jer ga osjećamo svojim.
    Show book
  • Umorne priče - cover

    Umorne priče

    Antun Gustav Matoš

    • 0
    • 0
    • 0
    Središnja ličnost hrvatske moderne Antun Gustav Matoš (1873.-1914.) svojim je djelom najizrazitiji predstavnik, iako ne i pripadnik, hrvatske moderne, kao i uzor sljedećih književnih generacija. Za života je objavio tri zbirke novela i pripovijesti ("Iverje", 1899; "Novo iverje", 1900; "Umorne priče", 1909) koje, u rasponu od ljubavnih do satiričnih, variraju najrazličitije teme. Novele se također mogu podijeliti na one s tematikom iz domaćeg, najčešće zagrebačkog kruga, među kojima su i brojne autobiografske priče, te one s bizarnim sadržajem, u čijem su središtu likovi čudaka i osobenjaka. U Matoševim proznim djelima, koja često ujedinjuju opreke, poput humorističnog i pesimističnog, osobito dolazi do izražaja njegova stilska strategija koju je sam nazvao "artizmom".
     
    Dvije prve Matoševe zbirke pripovijetki izašle su jedna za drugom; no, na treću je svoju zbirku čekao narednih devet godina, zbog svojih oštrih polemika koje su rezultirale sukobom s gotovo cijelim onodobnim hrvatskim kulturnim "establishmentom". "Umorne priče" sadrže 18 novela i crtica, među kojima su najuspjelije simbolističke Matoševe pripovijesti "Balkon", "Put u Ništa", "Lijepa Jelena", te "Cvijet sa raskršća", priča koju je sam Matoš istaknuo kao jednu od svojih "najboljih, najnježnijih stvari". Kod većine priča središnji lik je društveni marginalac, boem, umjetnik ili književnik, a autor u njima zbilji i javi suprotstavlja viši svijet umjetnosti, nedostižne idealne ljubavi, ljepote ili harmonije, kao i motive ništavila i smrti.
    Show book
  • Breza - Mi smo za pravicu - cover

    Breza - Mi smo za pravicu

    Slavko Kolar

    • 0
    • 0
    • 0
    Dvije antologijske novele hrvatskog književnika Slavka Kolara s popisa obavezne školske lektire! "Breza" (1928.) se smatra vrhunskim antologijskim ostvarenjem – to je realistična, jednostavno ispričana pripovijetka o surovosti seoskog života. Kolar, koristeći kod svojih junaka kajkavski dijalekt i autentični govor i folklor, priča o tragediji seoske ljepotice Janice, "breze među bukvama i grabrima", čija izuzetnost, ljepota i gracioznost biva uništena zbog prizemnosti, nehumanosti i fatalističke ravnodušnosti sredine u kojoj živi, te nezainteresiranosti i nebrige njezinog muža, lugara Marka Labudana. "Mi smo za pravicu" (1936.) duhovita je priča o političkom stanju, korupciji i nasilju u staroj Kraljevini Jugoslaviji – bavi se izborima održanim 5. svibnja 1935. godine ("petomajski izbori"), na kojima su se suprotstavili vladajuća režimska Jevtićeva Jugoslavenska radikalna zajednica i Ujedinjena opozicija pod vodstvom Vladka Mačeka, a koje je karakterizirala činjenica da je na tim "demokratskim" izborima glasanje bilo – javno...
     
    Slavko Kolar (1891.-1963.), po struci agronom koji je veći dio života proveo službujući po selima i imanjima, novelist je, dramatičar, feljtonist i dječji pisac koji u svojim djelima, premda su mu teme najčešće sumorne jer se bavi zaostalom, primitivnom i siromašnom hrvatskom provincijom, seljaštvom, malograđanštinom, "poluinteligencijom" i političkim karijeristima, unosi dozu svog specifičnog, ljudskog, blagog humora. Njegove pripovijetke, među kojima su antologijske "Breza", "Svoga tela gospodar" i "Mi smo za pravicu", karakteriziraju obnova postupaka realizma i društvena kritika. Po njima je snimljeno nekoliko filmova, a "Breza" iz 1967. godine, u režiji Ante Babaje, smatra se jednim od najboljih hrvatskih filmova svih vremena.
     
    Lektira za 8. razred osnovne, te 1. i 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Potemkinovo selo - antologija kraće ruske proze (post)perestrojke - cover

    Potemkinovo selo - antologija...

    Ivana Peruško

    • 0
    • 0
    • 0
    Kad su se 1991. srušile monumental­­ne Po­temkinove kulise SSSR-a, razotkrio se iluzijski karakter (sovjetske) pro­šlosti, ali i jednako nepouzdan ka­rakter no­vonastale (postsovjetske) zbilje. Ruska tran­zicijska stvarnost tih je godina nalikovala na kakav hibrid Disneylanda i Coppolina Kuma; bio je to potrošački park za odrasle, s divljim kapitalistima, krvavim mafijaških obra­­čunima i daškom “specifične ruske duše”. Upravo je iluzijskom karakteru tog raz­dob­lja posvećena antologija u kojoj su našlo desetero najistaknutijih pred­stavnika su­­vremene ruske književne scene.  Svojim pričama o svijetu razapetom iz­me­đu velikoga sovjetskog mita i još veće post­sovjetske traume ovi žesto­­ki, moć­­ni, duhoviti i hrabri glasovi na­­dovezuju se na bo­gatu tradiciju jed­­ne velike književnosti, ali i daju uvid u Rusiju kakvu još nismo vidjeli.
    Show book