Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Špijunka - cover

Špijunka

Paulo Coelho

Translator Amalia Ljubić

Publisher: V.B.Z. d.o.o.

  • 0
  • 2
  • 0

Summary

NJEZIN JEDINI GRIJEH JEST TAJ ŠTO JE BILA SLOBODNA I NEOVISNA ŽENA.
 
 
 
U svom novom romanu Špijunka Paulo Coelho oživljava fascinantan i misteriozan život Mate Hari: slavne plesačice orijentalnih plesova koja je šokirala i očaravala publiku, femme fatale i osobe od povjerenja mnogih bogatih i utjecajnih muškaraca svoga vremena, žene tajanstvene prošlosti koja je pobuđivala zavist pariških aristokratkinja i hrabro prkosila moralnim vrijednostima s početka 20. stoljeća.
 
Bila je žena s mnogo imena: Margaretha Zelle, ime što ga je dobila po rođenju, gospođa MacLeod, kako je bila znana na Javi, Mata Hari, slavna plesačica u Parizu te agentica H21, kako su je nazivali Nijemci za vrijeme rata.
 
Paulo Coelho maestralno plete priču o njezinu životu u obliku fiktivnog pisma koje Mata Hari piše odvjetniku iz zloglasnog zatvora Saint-Lazare u Parizu, gdje je za vrijeme Prvog svjetskog rata bila zatočena zbog optužbe za špijunažu. To je pismo zamišljeno kao ostavština koju je ona namijenila kćeri, čije odrastanje neće doživjeti.
 
“Ne znam hoće li me se budućnost sjećati, ali ako se to dogodi, neka me ne smatraju žrtvom, već osobom koja je koračala uzdignute glave i za to platila potrebnu cijenu”, kaže Mata Hari u Špijunki, romanu kojim Paulo Coelho briljantno oslikava svevremen, i danas aktualan portret žene koja se usudi rušiti društvene konvencije i živjeti život kakav uistinu želi.
Available since: 12/12/2018.

Other books that might interest you

  • Krajobrazi - Nakon čitanja Andersena - cover

    Krajobrazi - Nakon čitanja...

    Dubravko Detoni

    • 0
    • 0
    • 0
    Dubravko Detoni u formi dnevničkih zapisa, dakle svakodnevnog bilježenja svijeta oko sebe, ispisuje fascinantan tekst, tekst koji možemo iščitavati i kao prozu i kao poeziju i kao mikroeseje o svakodnevici, prolaznosti ili pak umjetnosti. No jednako tako, ili još važnije, Dubravka Detonija, jednog od naših najznačajnijih suvremenih kompozitora, nikada nije zanimala samo poruka, već i način na koji je ona prenesena. Detonija zanima sama bit riječi, njezina izvornost i njezino pretvaranje u nešto drugo. On se vraća Hansu Christianu Andersenu, kojega iščitava dječački zaigrano pa potom stvara svoju razigranu kompoziciju, pjesmu u prozi ili prozu u pjesmi.Svojim imaginarnim intimnim dijalogom s Andersonom, Mozartom, prirodom, glazbom, ali nadasve jezikom – jer jezik je i glazba i matematika, i umno i zaumno – Detoni iznova kreira. Kod Dubravka Detonija jezik je instrument kojim se on igra i poigrava, od kojeg stvara nove, drugačije slike i metafore, jezik postaje ili, bolje rečeno, ostaje osnovna građa ne samo teksta već i mišljenja i promišljanja samoga. Detonijevi Krajobrazi ili Nakon čitanja Andersena knjiga su koja se može čitati i razumjeti na onoliko načina koliko je pogleda na svijet.
    Show book
  • U potrazi za Ivanom - cover

    U potrazi za Ivanom

    Sanja Lovrenčić

    • 0
    • 2
    • 0
    Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, nakon niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman, čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić-Mažuranić... Nagrada K. Š. Gjalski za najbolji hrvatski roman 2007.
    Show book
  • Moja kratka povijest - cover

    Moja kratka povijest

    Stephen Hawking

    • 0
    • 1
    • 0
    Čitatelje diljem svijeta Stephen Hawking očarao je nizom bestselera u kojima istražuje tajne svemira. Sad se prvi put vjerojatno najgenijalniji kozmolog našeg vremena okrenuo vlastitoj unutrašnjosti, otkrivajući nam svoj život i intelektualnu evoluciju.
     
     
     
    Moja kratka povijest govori o nevjerojatnom putovanju Stephena Hawkinga, od poslijeratnog djetinjstva u Londonu do razdoblja u kojem je postigao međunarodna priznanja i slavu. Ilustriran rijetko viđenim fotografijama, ovaj sažet, duhovit i otvoren prikaz čitateljima predstavlja znatiželjnog školarca kojega su razredni kolege prozvali Einsteinom, šaljivca koji se s kolegom kladio postoje li crne rupe te mladoga supruga i oca koji je nastojao pronaći svoje mjesto u akademskom svijetu.
     
     
     
    Pišući skromno i duhovito, Hawking otvoreno govori o izazovima s kojima se suočio kad mu je u dvadeset prvoj godini dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza (ALS). Opisujući svoj misaoni razvoj, objašnjava kako ga je mogućnost rane smrti poticala na brojna intelektualna postignuća te govori o nastanku svoga majstorskog djela, Kratke povijesti vremena, jedne od najvažnijih knjiga 20. stoljeća.
     
     
     
    Oštroumna, intimna i mudra, Moja kratka povijest otvara nam prozor u Hawkingov osobni kozmos.
    Show book
  • Sentimentalno putovanje - cover

    Sentimentalno putovanje

    Viktor Šklovskij

    • 0
    • 0
    • 0
    Da se nekom neobjašnjivom revizionističkom pogreškom ruska kultura 20. stoljeća svede samo na prva dva desetljeća, to bi i dalje bilo sasvim dovoljno da se ona upiše u registar svjetske baštine. U tom registru jedno bi ime bilo nezaobilazno, ono čuvenog ruskog formalista Viktora Šklovskog – izgrednika, vojnika, terorista i teoretičara – koji je s jednakom strašću vozio oklopna vozila na bojištima diljem zemlje, spašavao što se spasiti moglo u Perziji, dizao u zrak mostove u rodnom Sankt-Peterburgu, bježao od Čeke te istovremeno držao revolucionarna predavanja koja su promijenila znanost o književnosti. Da je Šklovskij imao ne samo jednu nego mnoštvo valjanih činjenica da napiše memoarsku prozu, nazvanu Sentimentalno putovanje, sa svega dvadeset i devet godina – koliko je imao kada je završio posljednji dio knjige – ponajbolje je sažela književna povjesničarka i teoretičarka Marietta Čudakova, rekavši da je život Šklovskoga bio avanturistički roman. - Ivana Peruško Vindakijević
    Show book
  • Groznica u zoru - cover

    Groznica u zoru

    Péter Gárdos

    • 0
    • 1
    • 0
    Nakon oslobađanja iz koncentracijskog logora mladi Mađar Miklós brodom putuje u Švedsku. Premda mu liječnik predviđa samo šest mjeseci života, upušta se u neobičan pothvat: u potrazi za djevojkom piše svim Mađaricama na oporavku u toj zemlji – a ima ih čak stotinu i sedamnaest. Kad primi odgovor od Lili, odmah se zaljubi. No da bi svoju vezu ostvarili, Miklós i Lili moraju se boriti sa skandinavskom birokracijom, slijepom ljubomorom, beznadnim dijagnozama, stotinama kilometara udaljenosti i tragičnim posljedicama rata.Groznica u zoru nevjerojatna je, ali istinita ljubavna priča koju je poznati mađarski redatelj Péter Gárdos napisao na temelju pisama svojih roditelja. Ovaj predivni roman o ljubavi svoja je izdanja već doživio u tridesetak zemalja. Nemoguće je čitati ovaj roman i ne početi zdušno navijati da Miklós i Lili dožive happy end koji su itekako zaslužili. Iskreno, potresno, fascinantno i nimalo patetično.
    Show book
  • Grasmerski dnevnik - ulomci - cover

    Grasmerski dnevnik - ulomci

    Dorothy Wordsworth

    • 0
    • 0
    • 0
    Dorothy Wordsworth (1771.–1885.) živjela je među pjesnicima, u prisnoj povezanosti s bratom Williamom i gotovo jednako prisnom prijateljstvu sa S. T. Coleridgeom – Coleridgeovim riječima, njih su troje neko vrijeme bili „tri osobe, a jedna duša“. Wordsworth i Coleridge postali su najznačajniji pjesnici ranoga engleskog romantizma, a njihova zajednička knjiga „Lirske balade“ jedna je od prekretnica u povijesti književnosti. Treći dio duše koja je stvarala „Lirske balade“ ostao je u sjeni, no može ga se naći na stranicama „Grasmerskog dnevnika“ – bar u tragovima. Bilješke Dorothy Wordsworth s prijelaza 18. u 19. stoljeće, iz godina „priprostog života i sjajnih misli“, njezino postavljanje na istu razinu pečenja kruha i bavljenja pjesništvom, njezin meditativan pristup prirodi, sve to ispod površinske suzdržanosti daje naslutiti umjetničku osjetljivost jedne neobične žene za koju je življenje i pisanje bilo tijesno povezano, premda se nikad nije htjela „izdavati za pisca“.Prevela, uredila i bilješkama popratila Sanja Lovrenčić.
    Show book