Add this book to bookshelf
Grey 902feb64d8b6d481ab8ddda06fbebbba4c95dfa9b7936a7beeb197266cd8b846
Write a new comment Default profile 50px
Grey 902feb64d8b6d481ab8ddda06fbebbba4c95dfa9b7936a7beeb197266cd8b846
Spinner ae25b23ec1304e55286f349b58b08b50e88aad5748913a7eb729246ffefa31c9
Kabanica - cover

Kabanica

Nikolaj Vasiljevič Gogolj

Translator Roman Šovary

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 2
  • 0

Summary

Pripovijetka Kabanica smatra se temeljnim djelom ruskog realizma 19. stoljeća. Štoviše, ona je općenito prihvaćena kao majka moderne kratke priče, pa tako poznata izreka Fjodora M. Dostojevskog - "Svi smo mi izašli ispod Gogoljeve kabanice" - slikovito govori o ogromnom utjecaju koje je ovo djelo izvršilo na sve koji su ga pročitali. Kabanica je priča o slabo plaćenom nižem činovniku u nedefiniranom odjelu državne uprave u Petrogradu. Savršenu rutinu njegovog jednostavnog i nezanimljivog života bespovratno poremeti potreba za novom kabanicom...
 
Nikolaj Vasiljevič Gogolj (1809.-1852.) svjetski je slavan ruski humorist, dramatičar i romanopisac. Iako rođeni Ukrajinac, utemeljitelj je naturalne škole ruskog književnog realizma i kao takav sigurno jedan od najcjenjenijih i najutjecajnijih ruskih pisaca uopće.
 
Kabanicu donosimo u prijevodu Romana Šovaryja.
 
Lektira za 3. razred srednje škole.

Who read this book also read:

  • Branka - cover

    Branka

    August Šenoa

    • 0
    • 1
    • 0
    Roman "Branka" (1881.) Augusta Šenoe, jedno od njegovih uspjelijih djela sa suvremenom realističnom tematikom, priča je o mladoj, idealno ocrtanoj i idealističnoj učiteljici, pozitivna priča o ustrajnosti i sposobnosti koje neminovno dovode do uspjeha. U romanu se problematizira prosvjećivanje u to doba jako zaostalog hrvatskog sela, te odnarođivanje visokih slojeva i otpor germanizaciji i mađarizaciji.
     
    Lektira za 8. razred osnovne škole.
    Show book
  • Karanfil sa pjesnikova groba - cover

    Karanfil sa pjesnikova groba

    August Šenoa

    • 0
    • 1
    • 0
    „Karanfil sa pjesnikova groba“ jedna je od omiljenijih pripovijedaka Augusta Šenoe, s ljubavnom temom, u kojoj autor najvjerojatnije prepričava događaje iz vlastitog života. Odajući počast velikom slovenskom pjesniku Francu Prešernu, pripovijetka je prožeta snažnim slavenofilstvom i porukom o jedinstvu bratskih naroda. Pripovijetka je prvi put objavljena u „Viencu“ 1878. godine.
    Show book
  • Čuvaj se senjske ruke - cover

    Čuvaj se senjske ruke

    August Šenoa

    • 0
    • 1
    • 0
    Ovaj povijesni roman opisuje život i borbu uskoka protiv Mletaka u prvoj polovici 17. stoljeća (točnije 1600–1614). U to je vrijeme grad Senj, u kome je i radnja ovoga romana smještena, pod austrijskom vlasti, a uskoci su bili zaduženi braniti ovaj grad i njegovu okolicu od napada Turaka i Mletaka koji su ih pokušavali sve vrijeme osvojiti i dovesti pod svoju vlast. Roman govori kako su uskoci bili hrabri vitezovi i vojnici koji su se svim silama trudili obraniti ovaj kraj i njegov narod kako oni ne bi pali u sužanjstvo interesa drugih naroda koji su ih samo htjeli porobiti i iskoristiti.
    Show book
  • Poštarska bajka - cover

    Poštarska bajka

    Karel Čapek

    • 1
    • 2
    • 0
    "Poštarska bajka", napisana 1932. godine, priča je o poštaru Kolbabi koji je naišao na neadresirano pismo. Poštarski mu patuljci otkriju da je riječ o ljubavnom pismu, u kojem vozač Francek prosi gospođicu Maricu... Nakon godinu i jedan dan traganja, priča dolazi do sretnog završetka.
     
    Karel Čapek (1890-1938) je najpoznatiji češki pisac, dramatičar, novinar i prevoditelj prve polovice 20. stoljeća. Pisao je za djecu i za odrasle. Danas ga se smatra i pretečom znanstvene fantastike, a upravo je on izumio riječ "robot" u svom djelu "R.U.R." Njegove prekrasne priče i bajke privukle su pozornost čitatelja svih generacija širom svijeta.
     
    Prevela: Tomislava Balić.
     
    Lektira za 2. razred osnovne škole.
    Show book
  • Žabe - cover

    Žabe

    Aristofane

    • 0
    • 1
    • 0
    Aristofan (oko 446. - oko 386. pr. Kr) je najveći starogrčki komediograf, "otac komedije". Napisao je 44 komedije, od kojih je sačuvano 11, među kojima su najpoznatije "Oblaci", "Ptice", "Lizistrata" i "Žabe". Kao predstavnik "staroatičke" komedije, koja je oštro i bez ustezanja kritizirala zbivanja iz javnog i političkog života, kao suvremenik dugotrajnog i iscrpljujućeg peloponeskog rata i kao tradicionalist, Aristofan se u komedijama zalaže za mir, razbor i red kakav je vladao u Perklovo doba, te žestoko napada nositelje drugačijih, "novih" ideja: demagoge i oligarhe, isprazne filozofe i književnike, te druge poznate osobe svoga vremena.
     
    U komediji "Žabe" tema su suvremeni veliki tragički pjesnici, Eshil i Euripid. Bog Dionis (Bakho), nezadovoljan atenskim kazalištem, odluči sići u podzemni svijet mrtvih Had, da bi vratio na gornji svijet velikog tragičara Euripida... Govoreći o tragičarima, autor neizravno kritizira aktualna politička zbivanja, te se predstavlja kao tradicionalist, dajući prednost starijim autorima i odbacujući Euripidove inovacije u tragediji. Zbog pacifističke poruke, "Žabe" se zajedno s "Arahnjanima", "Mirom" i "Lizistratom" svrstava u Aristofanove tzv. "komedije mira". Naslov komedije dolazi od zbora žaba, koje u komičnoj epizodi u prvom zborskom interludiju odkrekeću svoj refren i naljute Dionisa koji se potom s njima svađa. - Preveo i komentare napisao: Koloman Rac (1947.)
    Show book
  • Zlatarovo zlato - cover

    Zlatarovo zlato

    August Šenoa

    • 1
    • 1
    • 0
    U „Zlatarovu zlatu“ postoje zapravo dvije usporedne fabule, međusobno toliko isprepletene da jedna sudbinski utječe na drugu: sukob silnika Stjepka Gregorijanca i zagrebačkih građana oko vlasništva nad Medvedgradom i okolnim posjedima i „nemoguća“ ljubav Stjepkova sina Pavla i djevojke Dore, kćeri uglednoga građanina, zlatara Petra Krupića. Ta je ljubav nemoguća jer su među njima teško premostive staleške razlike i, naravno, oni su djeca oštro suprotstavljenih strana u sukobu. U njihov život i ljubav upletene su sile zla i dobra i plemenita bića. Sile mraka će nakratko pobijediti, ali će ih na kraju romana dostići zaslužena kazna.
     
    Roman „Zlatarovo zlato“ je tijekom trinaest desetljeća svoga života u hrvatskom narodu ostvario Šenoinu osnovnu namjeru: utjecao je na stvaranje hrvatske čitateljske publike, pogodio je njezin ukus i želje, bio je i danas jest napeto, uzbudljivo, romantično i realistično, zabavno, poučno i umjetnički visoko kvalitetno književno djelo.
    Show book