Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Soba Jacka Nicholsona - cover

Soba Jacka Nicholsona

Miroslav Mićanović

Publisher: Meandarmedia

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Knjiga priča Soba Jacka Nicholsona Miroslava Mićanovića mnogo je manje soba, u prostornom smislu, a mnogo više Jack Nicholson kao raspon likova preko kojih smo iščitavali njegove mnogobrojne glumačke transformacije. Pisana u namjeri prikupljanja bitnih signala svakodnevnoga stradanja i gubljenja slike o realnom, stvarnom mjestu, ili području, gdje bi se opstalo ili trajalo, kako to kaže sam autor, ova knjiga reflektira aktualno vrijeme i kada govori o prošlosti, jednako kao što reflektira vlastiti životni prostor bez obzira govori li o prostorima u književnosti, filmu ili daljinama i blizinama unutar neposrednog iskustva.
Želeći opisati, ili možda i prije svega – ispisati, svijet u kakvom bismo željeli živjeti, Mićanovićeva knjiga ne bježi od nepredvidivosti, pa i hirovitosti, svjesna da im je nemoguće umaknuti, baš kao što nije moguće decidirano odgovoriti na pitanja koja se ovim pričama otvaraju. A tu je i najčvršće uporište rahlosti strukture, lakoće i otvorenosti koju nam Soba Jacka Nicholsona donosi, ne pokušavajući potisnuti pakleni Nicholsonov osmijeh njegovih najuspjelijih uloga.
 
Branko Čegec


Miroslav Mićanović (Brčko, 15. kolovoza 1960) živio je u Gunji. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje pjesme, priče i eseje. Tekstovi su mu uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede i prevođeni na slovenski, makedonski, slovački, ukrajinski, litavski, mađarski, poljski, francuski, španjolski, njemački i engleski jezik. Sastavio s H. Pejakovićem izbor iz suvremenoga hrvatskog pjesništva Les jeunes Croate (Migrations, Pariz, 1989), s B. Čegecom pregled hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih Strast razlike, tamni zvuk praznine (Quorum, Zagreb, 1995), uredio s R. Simićem izbor Mlada hrvatska poezija (Apokalipsa, Ljubljana, 2000), Čovjek koji je obitelji nosio kruh; sudionik projekta Posao dvanaestorice, romani u nestajanju (Quorum, Zagreb, 1998). Objavio pjesmu Job kao zaseban grafički list u dvojezičnom izdanju, u prijevodu D. Karamana na njemački i s grafikom M. Vejzovića. Od 2001. do 2003. godine objavljivao u kulturnom prilogu Jutarnjeg lista kolumnu Jednosmjerna ulica, kritike o suvremenoj hrvatskoj pjesničkoj produkciji pisao u Vjesniku od 2005. do 2006. godine u kolumni Utjeha kaosa. Surađuje i objavljuje poeziju, prozu i kritike na I. i III. programu Hrvatskoga radija (Kutija slova, Poezija naglas, Riječi). Dobitnik nagrada Duhovno hrašće (1998) za knjigu pjesama Zib i Fran Galović (2004) za knjigu priča Trajekt, nagrade Večernjeg lista na natječaju za kratku priču 2003. i 2007. godine. Autor antologije suvremenoga hrvatskog pjesništva Utjeha kaosa (Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2006), koja je prevedena i objavljena na engleskom (Relations, Zagreb, 2007) i mađarskom jeziku (Jelenkor Kiadó, Pečuh, 2009). Dugogodišnji je urednik časopisa Quorum i biblioteka u izdavačkom poduzeću Naklada MD (1991–2005), a sada radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Sudionik hrvatskih i europskih festivala poezije i kratke priče. Voditelj radionica Put u središte kratke priče, Hodanje uz prugu (poezija) za različite institucije, centre i polaznike. Živi u Zagrebu.

Other books that might interest you

  • Zapisi iz pustog jezika - cover

    Zapisi iz pustog jezika

    Branko Čegec

    • 0
    • 0
    • 0
    Branko Čegec rođen je 1957. u Kraljevu Vrhu, Vrbovec. Diplomirao Jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
    Objavio je osam knjiga poezije, kratke proze, kolumni, članaka, kritike i esejistike (Eros-Europa-Arafat, Zapadno-istočni spol, Presvlačenje avangarde, Melankolični ljetopis, Ekrani praznine, Fantom slobode, Tamno mjesto, Tri krokodila). Izbori poezije objavljeni su mu u Sloveniji (Sintaksa mesečine) i Makedoniji (Nurkanje na zdiv – Ronjenje na dah – Breat-hold diving, trojezično: makedonski-engleski-hrvatski) Pjesme su mu uvrštene u tridesetak antologija, izbora i pregleda u zemlji i inozemstvu.
    
    www.brankocegec.com
    
    Knjiga Branka Čegeca Zapisi iz pustog jezika ima višestruk, poliperspektivan karakter: ona je naličje izgubljene događajnosti, čiji (pjesnički) glas istrajava u kaotičnoj svakodnevici, u razlici, u odustajanju od završene i savršene slike svijeta. Fragmenti, mikroeseji, poezija – zapisi iz pustog jezika – nastaju na tlu demontirane kronologije, nesigurnog pamćenja kao sublimacija onoga što nas okružuje i žestoko se upisuje u naš vidokrug, u naša tijela, u govor. Nesputani govornik naizgled kritičkim monologom niže prizore iz neposrednog (društvenog) okoliša i sravnjuje ih s čitanjima Drugog i Drugih, pretvarajući ih u dokument kaosa u kojem živi, živimo. Riječ je o literaturi koja, na putu od grafita i plakata do priče i pjesme, potkopava vlastiti jezik, komentira i dovodi u pitanje statuse i uloge onih koji kreiraju postojeće stanje stvari – a ono nije ugodno, ugođeno onome što bismo zvali svojim životom ili prostorom sigurnosti. Zapisi iz pustog jezika pršte od provokativnosti i seksualnosti (teksta), koji sigurno više nije ekscesan, ili ne osigurava nedopuštenu mjeru straha, ali mijenja prostor gledanja i labirint (čitanja) teksta. Zapisi iz pustog jezika uznemirujući su pjesnički dnevnik, skriven u sms-poruke, nesigurno more i pamćenje, aluzije, citate i parafraze, u imena hrabrih i gubitnika u silovitost i borbenost... Između trošnog i vječnog, banalnog i patetičnog. Zapisanog, uzvišenog i pustolovnog. Žudnja i kaos – mjera su zapisa Branka Čegeca, a koliko god to bilo upitno (pisanje, upisivanje, utiskivanje znakova i značenja) – i jedini mogući odgovor. Jedino moguće oružje. Jedina moguća obrana. Zasada.
     
    Miroslav Mićanović
    Show book
  • Soba kao zavičaj - cover

    Soba kao zavičaj

    Branislav Glumac

    • 0
    • 0
    • 0
    Branislav Glumac ne prestaje nas iznenađivati. Poslije specifičnog interpunktuarija što ga je razvio kao dio svoje novije poetike sada nas stavlja pred gotov čin s prozom za koju ne znamo u koji bismo je žanr svrstali. U njoj se sudaraju i memoarizmi, i autobiografizmi, i esejizmi, i feljtonizmi, i vinjetizmi, i okusi pjesme u prozi, i konfesionalizmi, i polemičke sjekire i političke grilje – autor se ničega nije libio i od mješavine svega toga stvorio je žanr koji će tek dobiti svoje književno-povijesno i teorijski fundirano ime/naziv.
     
    U sobi ispovjedaonici pisac se ispovijeda sebi samome. Gleda se u oči i kaže si sve u lice. Razgovor sa samim sobom bude mu vrlo ljekovit. Pisac se pere deterdžentom krajnje iskrenosti.
     
    Lakše mu je ovako čistome.
     
    Alojz Majetić
    Show book
  • Priče s ostrva iz grada i sa planine - cover

    Priče s ostrva iz grada i sa...

    Vladimir Nazor

    • 0
    • 0
    • 0
    Vladimir Nazor je autor nekoliko zbirki pripovijetki, koje tematski variraju od alegorije, fantastike i bajke, do kasnijih realističnih novela iz gradskog života.
     
    Zbirka "Priče s ostrva, iz grada i sa planine" (1927.) sadrži autobiografske pripovijetke koje za temu imaju autorove uspomene iz djetinjstva i mladosti. Antologijska je pripovijetka "Voda", u kojoj autor pripovijeda neobični događaj iz djetinjstva na otoku Braču, jedinstvena među Nazorovim pričama i po tome što se u njoj koriste lokalizmi i brački čakavski dijalekt.
     
    Vladimir Nazor (1876.-1949.), književnik, prevoditelj, političar - predsjednik ZAVNOH-a i prvi predsjednik Sabora poslijeratne Hrvatske – rodom s otoka Brača, autor je izuzetno velikog broja pjesničkih i proznih djela za djecu i za odrasle, među kojima se ističu alegorijska pripovijetka (roman) "Veli Jože", bajka "Bijeli jelen", njegove autobiografske pripovijetke, zatim intimna poezija i nacionalne mitološko-legendske pjesme i spjevovi (Hrvatski kraljevi, Medvjed Brundo, Utva zlatokrila), te putopisi i dnevnički zapisi, osobito oni iz vremena Drugog svjetskog rata.
     
    Zbirku "Priče s ostrva, iz grada i sa planine" donosimo u cijelosti, prema prvom izdanju iz 1927. godine.
     
    Lektira za 7. razred osnovne škole.
    Show book
  • Ženik - cover

    Ženik

    Franjo Horvat Kiš

    • 0
    • 0
    • 0
    Unatoč tomu što se u postupku drži realističkih kanona, u proznim tekstovima Franje Horvata Kiša (1876.-1924.) mogu nazrijeti elementi modernizma. U novelama predmet su mu mali ljudi, seljaci, malograđani i sitni činovnici, sa sela ili iz gradske okolice, slabići koji stradavaju a da nisu krivi, uz najčešću temu njihovih malih ljubavi.
     
    Pripovijest "Ženik" iz prve njegove zbirke "Ženici" (1902) bavi se unutarnjim raspoloženjima glavnoga lika Stjepana Zaplatića i njegovom borbom s dotad nepoznatim osjećajem zaljubljenosti, zbog kojega se od prljave lijenčine i nevjernika preobražava u marljivog seljaka. – Lektira za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Lovčevi zapisi - cover

    Lovčevi zapisi

    Ivan Sergejevič Turgenjev

    • 0
    • 1
    • 0
    Zbirka pripovijetki "Lovčevi zapisi" (Zapiski ohotnika, 1852.) prvo je djelo I. S. Turgenjeva koje mu je priskrbilo pozornost i priznanje kao piscu, te steklo popularnost i izvan Rusije. Sadrži ukupno 25 priča u kojima nepristrani pripovjedač, opisujući svoje lovačke doživljaje, piše o onodobnom seoskom životu, uz dojmljive opise prirode (poznata pripovijetka-esej "Šuma i stepa"). Knjiga je imala veliki društveni utjecaj: pridonijela je ukidanju kmetstva u Rusiji 1861. godine, po čemu je uspoređuju s romanom "Čiča Tomina koliba" Harriet Beecher-Stowe, koji je objavljen iste 1852. godine, i njegovim utjecajem na oslobađanje američkih robova.
     
    Romanopisac, novelist i dramatičar Ivan Sergejevič Turgenjev (1818.-1883.), čije se djelo smatra vrhuncem ruskog realizma, prvi je od velikih ruskih pisaca koji je stekao popularnost na Zapadu. Ostala njegova važna djela roman "Očevi i djeca" i zbirka "Pjesme u prozi". Slijedili su ga i na njega se pozivali njegov prijatelj Flaubert, zatim Maupassant, Čehov, Henry James, Hemingway, te gotovo svi veliki hrvatski novelisti i romanopisci realizma i moderne: Šenoa, Gjalski, Josip Kozarac, Janko Leskovar, Fran Mažuranić, Matoš, Dinko Šimunović...
     
    Turgenjevljeve pripovijetke donosimo u starom prijevodu Mirka Divkovića iz 1897. godine. Knjigu je pod naslovom "Lovčeve bilježke" objavila Matica hrvatska u svojoj biblioteci "Slavenska knjižnica". U suvremeni pravopis ga je preveo i ponešto redigirao Zvonimir Bulaja, nastojeći zadržati ljepotu njegovog arhaičnog stila i izraza - koja podsjeća na hrvatske devetnaestostoljetne pisce, kojima je Turgenjev bio veliki uzor.
     
    Pripovijetke "Šuma i stepa" i "Nadstojnik" ("Dvorski") lektira su za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Kanarinčeva ljubovca - cover

    Kanarinčeva ljubovca

    August Šenoa

    • 0
    • 0
    • 0
    "Kanarinčeva ljubovca" (1880.) Šenoina je pripovijest koja se često ističe kao njegova najuspjelija, odnosno kao jedno od najzrelijih njegovih realističkih djela općenito. Radnjom je smještena u suvremeni Zagreb i ima suvremenu temu, propast plemstva, uz vješto ispreplitanje socijalne i psihološke komponente. Navodeći odmah na početku da u "priči ne ima ljubavnih razgovora, potresnih prizora, zamamljivih opisa i zanimljivih osoba", Šenoa čitateljima daje do znanja da mu je namjera kloniti se uobičajenih romantičarskih tema i postupaka na koje je tadašnja čitateljska publika navikla, te ispričati realističnu, aktualnu priču, zašto se zalagao i u svojim programskim tekstovima.
    Show book