Malvina

Mirko Kovač

Summary

"Malvina" je jedno od najuzbudljivijih proznih djela o patnji žene, koja bi mogla biti naša majka, sestra, žena, ljubavnica. Premda u mnogim svojim prozama pripovijeda u prvome licu, u "Malvini" je pripovjedački diskurs Mirka Kovača blizak doktrini T. S. Eliota o impersonalnosti pjesnika. Kao i likovi iz njegove proze, tako i on sam kao pripovjedač bježi od sebe postajući nekom vrstom katalizatora ili medija u kojemu sjedinjuje različita životna iskustva svojih protagonista. U prvi mah "Malvina" nas podsjeća na srednjovjekovne kronike i njena dramatičnost gotovo da je zatvorena iza samostanskih zidova (kao u slučaju portugalske redovnice iz 17. stoljeća koja svoju tajnu ispisuje u čudesnim pismima). Poput stroga analitičara i hladna ali precizna forenzičara, pisac slaže mozaik o Malvini, nesretnoj ženi, žrtvi spleta čudesnih okolnosti. Kovač iz dokumenata stvara lik Malvine, koja je i svetica i grešnica, transcendentalni mistik i žena u kojoj je sjeme ludila: ona pohađa školu za pravoslavne djevojke, bježi iz samostana s prvim znacima ludila te se udaje za jednako tako nesređena i nesretna čovjeka katoličke vjere, pokazujući sada već javno svoju perverznu ljubav prema Katarini. U njoj sve više raste val mržnje prema ljudima i napokon bježi natrag u samostan.
Dokumenti o Malvininoj storiji ne bi smjeli ovu kroniku svesti na puki izvještaj o ženi simbolu nesreće, već taj roman možemo i moramo čitati kao jedan model ljudske egzistencije, kao ontološki problem bića, koji se kreće u luku od svetice do drolje i zato Kovač, vještinom majstora kolaža, s Malvine skida auru svetice mučenice prikazujući sve njene opačine, pokoru i "pranje vlastite grešnosti" prije ponovna ulaska među zidine vječne transcendencije. Na koncu nam pisac sugerira da nesreća i bol nisu samo osobna, Malvinina kob, nego je to način života svih likova u romanu, koji na posebno sugestivan način stvara osjećaje koji traju.
Tomislav Sabljak

Available since: 07/01/2017.

Contemporary Fiction

Other books that might interest you

Nema slonova u Meksiku

Zoran Pilić

Odozgo, s Mjeseca, čovjek ne može vidjeti Meksiko. Točnije, ne može vidjeti tamošnje slonove (sve kad bi ih i bilo), baš kao ni starce koji svoje anđele zapričavaju u napuštenim slavonskim selima, baš kao ni parove koji se čudno vole u zagrebačkim stanovima, baš kao ni tinejdžere koji ratom zapaljene granice preskaču ostavljajući za sobom svjetlucavi trag legendarnih NBA-zvijezda. Srećom, sve ono što s Mjeseca ne može vidjeti čovjek plijen je pripovjedača. Mreža koju pripovjedač Zoran Pilić razapinje preko svijeta hvata i ono veliko i ono sitno što živimo, u njoj će se naći rata i mira, ljubavi i straha, plavokosih slovenskih poetesa i osamljenih čudovišta iz vlaških legendi, a za nas će je s cijelim njezinim bogatim ulovom na površinu izvući Pilićevi junaci – heroji i antiheroji najčudnijih vrsta i kalibara.

Show book

Kronosova žetva

Mojca Kumerdej

Za sve katastrofe, za sve ono što izmili iz zemlje i padne s neba, mora postojati neki razlog. Kada petnaestogodišnjakinja nakon jutarnje kaše osjeti mučninu i padne na koljena zazivajući Mariju, a otac je prebije tražeći da kaže ime oca svoga djeteta, ona zna da mora naći valjano opravdanje. Upregne maštu i smisli priču o babuskari koja ju je otela i na metli odvezla do oltara na proplanku, prekrivenog medvjeđim kožama kao žrtvu Nečastivom. A kada narod napadnu tifus i kuga, jedan od načina za savladavanje nevolja progon je inovjeraca. No puk se ne zadovoljava samo kruhom i vodom, što najbolje zna pokvareni nadbiskup Wolfgang koji snuje da kod grofa Friderika priredi teatar muke.
 
Kronosova žetva slovenske spisateljice Mojce Kumerdej napeti je roman koji se zbiva na kraju 16. stoljeća, kad je u zemljama Unutrašnje Austrije, dakle na području današnjega slovenskoga prostora, bjesnjela borba za prevlast između protestantskih zemaljskih staleža i katoličke habsburške vlasti. Sjajna kombinacija povijesti i fikcije, Kronosova žetva prevedena je na više jezika i teško joj se može naći premca u suvremenoj slovenskoj literaturi.

Show book

Bejrutsko Društvo paklenog plamena

Rawi Hage

Usred kaosa libanonskoga građanskog rata Pavlov, sin kršćanskoga grobara, nakon iznenadne smrti svoga oca morat će i ne sluteći preuzeti njegov posao, ali ne onaj redovni, grobarski, već osobe od povjerenja Društva paklenog plamena. Ovo tajnovito Društvo vjeruje u vatru, a ne u zemlju i brine se o svima koji ne žele biti pokopani na klasičan način, o svima koji su daleko od religija i rata. Pavlov, opsjednut starogrčkim tragedijama, ne želi biti dijelom rata, ni svoje obitelji opsjednute bogaćenjem. On je heroj moćan poput Antigone koji samo želi dostojno pokopati svoga ljubimca. On je onaj koji se suprotstavlja uobičajenim normama, koji prezire rat i žudnju za osvetom. Kroz niz avantura u kojima se smjenjuju groteskni likovi, šverceri, vladari rata, ubojice, seksualne orgije... Rawi Hage vodi nas gore-dolje poput najžešćeg vrtuljka, neprestano postavljajući pitanje kako živjeti sa smrću, a ne od smrti. Roman Bejrutsko Društvo paklenog plamena stalno, kako to i čini najbolja i najprimamljivija književnost, miješa eros i thanatos, komediju i tragediju, on je preslika života veća od života i smrti. Bejrutsko Društvo paklenog plamena politički je i društveno subverzivan roman, eksplozivna mješavina u kojoj samo istinski antiheroj može ostati moralnom vertikalom.

Show book

Gubilište

Mirko Kovač

Cijelo je Gubilište mistična epopeja prokazanih i moralno izopačenih figura (Otac-Sin) do svoga kraja. Ponavljanje je sudbine uvijek vječna novost. Kovačeva je "izvornost" u preuzimanju biblijsko-neognostičke misaone sheme, koja se tako umjetnički snažno preoblikovala u religijskome iskustvu Dostojevskoga i njegovu nihilizmu, u tomu što svu težinu tog iskustva prenosi u pripovjedačev diskurs. Tako roman istodobno lebdi u različitim vremenima - evokacijom djetinjstva (prošlost), putovanjem sporim vlakom kroz bespuće (sadašnjost) i bijegom pred zmijom i smrću (budućnost). Izabirući formu tradicionalnog pripovijedanja i moderne eksperimentalne forme Mirko Kovač u Gubilištu je zacrtao okvir vlastita pripovjedačkoga labirinta u kojem se prijelazi između mističnog, opscenog i uzvišenog zbivaju bez nasilnoga reza, poput snovita putovanja kroz umnožena zrcala.  Žarko Paić

Show book

Zapad

Julia Franck

Još koji trenutak i Nelly Senff i njezino dvoje djece dospjet će s druge strane Zida, na Zapad. Na Istoku više nemaju ništa: prije tri godine Nellyin si je muž oduzeo život, ili su joj tako barem rekli – ne može biti sigurna, nisu joj dopustili vidjeti tijelo. Jedino što sada želi jest otići, zaboraviti, započeti život iznova. Ali sedamdesetih godina prošloga stoljeća za Nelly Senff i tisuće onih poput nje iza Zida ne počinje Zapad – ondje su nepovjerljivost, hladnoća i prihvatni centar Marienfelde. I baš tu, u Čistilištu, između onoga što nije bilo Pakao i onoga što neće biti Raj, briljantna njemačka spisateljica Julia Franck pronalazi svoje junakinje i junake, rastavlja kompas predrasuda i u potrazi za ljudskošću nanovo uspostavlja strane svijeta. Lijepa udovica Nelly Senff, poljska violončelistica Krystyna, izmučeni glumac Hans i John, tamnoputi agent CIA-e, susrest će se i dotaknuti u ograđenom perimetru Zapada, a ono što će iz njihovih dodira nastati potresna je i moćna priča o hrabrosti, roditeljskoj ljubavi i čovječnosti koja opstaje ili nestaje pod udarcima teškog čekića povijesti.

Show book

Lađar

Andrzej Stasiuk

Lipnja 1941. pun je Mjesec nad selom uz Bug, rijeku koja svijet dijeli na pola. Na jednoj su njezinoj obali Nijemci, a na drugoj Rusi. Maks i Dora, Židovi iz grada, vjeruju da samo trebaju prijeći na Istok, i svijet će im se ponovo podastrijeti u svojoj dobroti i raskoši. Oblaci u nekom trenutku moraju zakloniti Mjesec i lađar Lubko, koji svakoga tko ima novac prevozi na drugu stranu, smilovat će im se. Skriveni u štaglju, tik uz lokve svinjske krvi i iznutrica, gledaju poljske partizane, dječake koji još uvijek vjeruju da je rat pustolovina i izvršavaju naredbe koje ne razumiju. I njihova nemilosrdnog zapovjednika, vodnika Sivog, koji ih sprema za borbu s “istinskim” neprijateljem. Svi čekaju... vrućina muti razum.Putujući krajolikom svog djetinjstva, više od osamdeset godina nakon povijesno odlučujuće vojne ofenzive, pripovjedač Andrzeja Stasiuka imaginira svijet na rijeci koja se ne zove Stiks, ali koja ima svog lađara Harona. Ljudske priče u predvorju ratnog pakla u romanu Lađar pulsiraju životom – sirovim, prijetećim, začudnim i senzualnim – koji nam iznova otkriva da je književna istina iznad svake druge istine, a u ovom nam slučaju i poručuje: rat nikada ne završi za nekoga tko ga je vidio.

Show book