Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Izabrane pripovijetke - cover

Izabrane pripovijetke

Milan Begović

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 1
  • 0

Summary

Milan Begović je osim složenog društvenog romana "Giga Barićeva" objavio i tri knjige novela: "Kvartet" (1936.), "Puste želje" (1942.) i "Umjetnikovi zapisci" (1943.) U središtu većine njegovih priča, kao i u dramama, romanima, ali i lirici, su mlade, privlačne žene, kroz koje pisac prenosi poruke pobune protiv nametnutih ograničenja i žudnju za slobodom i neovisnošću. Erotika, motiv koji novelama dominira, nije nailazila na razumijevanje suvremenika, ali ga takav izbor tema, uz približavanje poetikama tadašnje književne Europe poput ekspresionizma, danas čini zanimljivim proznim autorom. Antologijska je njegova novela "Kvartet", u kojoj se djelomično oslanja i na Matoša.
 
Milan Begović (1876.-1948.) je jedan od najznačajnijih i najplodnijih naših modernističkih pisaca, inovativni pjesnik, prozaik, ponajviše dramatičar, kazališni djelatnik i prevoditelj. Drame su mu izvođene i u inozemstvu, a poseban je odjek imala njegova psihološka drama "Bez trećeg", dramatizacija zadnjeg poglavlja njegovog opsežnog romana "Giga Barićeva", kao i ekspresionistička eksperimentalna drama "Pustolov pred vratima". Autor je popularne komedije "Amerikanska jahta u splitskoj luci" i libreta za Gotovčevu operu "Ero s onoga svijeta".

Other books that might interest you

  • Saveznice - cover

    Saveznice

    Eugen Kumičić

    • 0
    • 0
    • 0
    Eugen Kumičić (1850.-1904.) hrvatski je pripovjedač i dramatičar u razdoblju realizma, koji se smatra i prvim naturalistom u hrvatskoj književnosti.
     
    Pripovijetka Saveznice (1890.) jedno je od njegovih uspjelijih djela sa suvremenom, urbanom, zagrebačkom tematikom, nastala pod utjecajem Zole i naturalizma. Kumičić je kritičar moralnog pada gradskih skorojevića i aristokrata; pišući o spletkama, lihvarenju, financijskim malverzacijama, koristoljublju i brakovima iz interesa, priča o mladoj i lijepoj naivnoj djevojci čiji život završava tragedijom.
    Show book
  • Fotografije kraja - cover

    Fotografije kraja

    Senko Karuza

    • 0
    • 0
    • 0
    Knjiga priča Senka Karuze Fotografije kraja snažno govori o nesigurnosti i prividima svijeta u kojem žive njezin pripovjedač i njegov čitatelj. Svijeta koji ima mjeru otoka, njegove izgubljenosti i beznađa, naslonjenosti na šutnju, ali i onoga što zaokuplja naša tijela, naše živote u istodobnoj okruženosti i otvorenosti. Boreći se s nemogućim, živeći od iznenadnih uvida i nestvarnih prizora – od djetinjstva, od nježnog i robusnog pamćenja do iščekivane sreće i uništenja – njezin autor, protagonist i lik, piše baladu o svemoći, o bijegu i povratku, o sebi i o drugome. Pripovjedački kozmos Senka Karuze građen je od uzbudljivosti lijepih rečenica i njihove prošlosti, od onoga što se voljelo i što se po putu promijenilo, izmjestilo i izgubilo. Priče o mladima i starcima, djevojkama i ženama, obitelji i drugima, o brdima i visinama, o moru i gradovima, o istini slike, govore o žudnji i bijegu, o sadašnjem i budućem… Vrijeme i hrabrost, radost, strah i sumnja, u njegovim duhovitim i bizarnim, ironičnim i veselo-tužnim pričama nude strast i melankoliju, otočku grezost i „besramnu želju za postojanjem“. Gotovo dnevnička knjiga Senka Karuze, višeznačna i dvosmislena naslova, pokazuje ono što imamo i što nam nedostaje, što smo stekli pisanjem kao našim stvarnim životom, našim stvarnim postojanjem. Mrak i svjetlost su, piše Karuza, „jedan od onih sjajnih neponovljivih trenutaka koji nas iznenada zaskoče“. Ponavljamo to kao da smo na početku uzbudljiva i neizvjesna putovanja, kao da smo rekli sve i ništa!
    
    Miroslav Mićanović
    Show book
  • Bauk - cover

    Bauk

    Ulderiko Donadini

    • 0
    • 0
    • 0
    Novelist, romanopisac i dramatičar talijanskoga porijekla Ulderiko Donadini (1894.-1923.) jedan je od prvih predstavnika ekspresionizma u hrvatskoj književnosti. Život je završio samoubojstvom, u sukobima s okolinom i duševno rastrojen.
     
    Donadinijev kratki roman ili pripovijest "Bauk" (1922) prerađena je verzija prethodno objavljenih "Sablasti" (1917), a temeljena na autobiografskim elementima kroz zapise protagonista Serafina Skoka prati razvoj njegovog duševnog poremećaja, od puke simulacije do ozbiljne bolesti čije znakove stvarnog ludila glavni junak uopće ne primjećuje. Kao i u ostalim proznim radovima, tako neprilagođenog subjekta koji je u stalnom sukobu s društvenim normama Donadini dovodi do tragične groteske, dok prikazom njegovih unutarnjih raspoloženja, razmišljanja i stavova u hrvatskoj književnosti na dotad nepoznat način stvara osebujan svijet čudaka i njihove patologije čijim je dijelom bio i sam Donadini.
    Show book
  • Lađa od vode - cover

    Lađa od vode

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 0
    • 0
    Zbirka pripovedaka
    „... Sve dok jednog dana, gledajući kroz izlog na kojemu su ostali neizbrisivi tragovi prljave rječne vode, nije iznenada pomislio (a to je možda došlo od tuge) da i sâm možda za nekoga nešto izražava, da možda negdje postoji čovjek kojemu je on, Danijel, takav kakav jest, tuga ili ljubav ili nježnost ili snaga...“
    „... Tako smo došli do one točke u priči koja će našeg znatiželjnika najviše začuditi i koja će ga nagnati da se jednom zasvagda opredijeli hoće li u ovu povijest povjerovati ili neće...“
    Show book
  • Ruska kneginjica iz Zagreba - cover

    Ruska kneginjica iz Zagreba

    Zvonimir Majdak

    • 0
    • 0
    • 0
    Zbirka priča i pripovjedaka, sportskih i erotskih i još nekih...
    Show book
  • Nikamo ne idem - cover

    Nikamo ne idem

    Rumena Bužarovska

    • 0
    • 0
    • 0
    Sedam priča pod gotovo programatskim naslovom „Nikamo ne idem“ okupljeno je u četvrtoj zbirci makedonske, a po udomaćenosti i prihvaćenosti već dugo i naše spisateljice Rumene Bužarovske. Iz tog naslova ne progovara tvrdi stav, nego raznoliko obrađena tema ekonomske migracije, one komotnije, koja odlazi avionom relativno punog želuca da bi pokušala ostvariti život iz kataloga. Ironično, uviđa da se radi baš o tome – o papirnatom životu koji se svodi na režiranje privida sreće sa svim dohvaćenim ili još tek žuđenim popratnim must have kerefekama i simbolima na van te prešućenom emotivnom osakaćenosti. U tim, na različite načine devastiranim brakovima – raspadnutim, ostarjelim, mladim – ostaje dojam raskoračenosti, pat-pozicije, nemoći da se s obje noge bude u životu. Ta nepokretnost, unatoč prevaljenim kilometrima, i ta praznina nisu nužno posljedica emigracije, ali sigurni smo barem da emigracija nije rješenje.
     
    Dubinski psihološki portreti, posebno ženskih likova, toliko su iznijansirani da razumijemo i zavist i zluradost onih koji su biološki zakinuti pa ne mogu imati djecu, ali jasno je da to vjerojatno nije ni uzrok, a kamoli alibi za njihovu zloću. Kod parova koji pak imaju djecu, ona su prije izvor asimetrije odnosa i taloženja frustracija, a kada odrastu – bića su koja preziru roditelje.
     
    Shvatili ste, radi se o prodornom i hrabrom uvidu u ljudsku prirodu i društvo. Kroz svakodnevne sitnice i detalje Rumena Bužarovska priča drame kakve smo sami voljni previdjeti.
     
    Kruno Lokotar
    
    
     
    Rumena Bužarovska (1981., Skopje) autorica je četiriju zbirki priča: Žvrljotine (2006.), Osmica (2010.), Moj muž (2014.) i  Nikamo ne idem (2018.), studije o humoru u suvremenoj makedonskoj i američkoj kratkoj priči O smiješnom: Teorije humora kroz prizmu kratke priče (2012.) i knjižice mini-fikcije Spavaj (2017.). Zbirke priča prevedene su i objavljene u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Sloveniji, Italiji, Mađarskoj i SAD-u.
     
    Godine 2016. platforma Literary Europe Live u okviru organizacije Literature Across Frontiers uvrštava je među deset najzanimljivijih mladih europskih pisaca. Knjiga Moj muž dobila je nagradu istarske županije „Edo Budiša“ za najbolju zbirku priča 2017.
     
    Rumena Bužarovska tijekom 2018. bila je stipendistica Međunarodnog književnog programa na Sveučilištu u Iowi. Književna je prevoditeljica s engleskog na makedonski (Lewis Carroll, Truman Capote i John M. Coetzee) i izvanredna profesorica američke književnosti na Filološkom fakultetu u Skopju. Suorganizatorica je i suautorica večeri pripovijedanja ženskih priča PičPrič.
    Show book