Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Slijepa karta - cover

Slijepa karta

Marko Pogačar

Publisher: Fraktura

  • 0
  • 1
  • 0

Summary

Putovati s Markom Pogačarom, jednim od najvažnijih hrvatskih pjesnika svoje generacije, znači svijet moći vidjeti kao slijepu kartu, put čitati kao sonet ceste.  Ali sljepilo karte ovdje rađa budniji pogled putnika; svijest da, osim državnih granica zemalja koje pohodi, zemljovidi ne sadržavaju ništa, da ih tek treba ispisati, u njih prokrijumčariti sadržaj/sebe.  Iako piše o prelascima, Pogačar do granica zapravo slabo drži, i možda se baš zato Slijepa karta doima kao raskuštrani bastard književnosti i kartografije, rastrča­­ni mješanac putopisa, eseja, dnevnika, biografije, proze i autofikcije. Više nego za pružanje korisnih informacija, pet kontinenata u Slije­poj karti služi za postavljanje pitanja. Što bi to danas, u doba Google Mapsa i Wikipedije, uopće bio putopisni žanr? Što je i čime je određen konstrukt koji nazivamo identitetom? Je li kozmopolitizam moguć i koji bi ga politički okviri mogli omogućiti? Što je domovina i može li se ona po volji izabrati, usvojiti, ili odbaciti, dok se putuje, bilo gdje uz cestu?
Available since: 10/01/2017.

Other books that might interest you

  • Doba kože - cover

    Doba kože

    Dubravka Ugrešić

    • 0
    • 0
    • 0
    Književnost, politika, kultura svakodnevice vlastita sjećanja i iskustva savršeno se prožimaju u esejima Dubravke Ugrešić. Može li koža poslužiti kao umjetničko djelo, što se događa s doseljenicima i imigrantima na Zapadu, kakva je uloga umjetnosti i književnosti i kako to da esej o čistom hrvatskom zraku stalno buja? U novih šesnaest eseja Dubravka Ugrešić s puno gorkoga humora i mnoštvom kulturoloških referenci, uvijek pokazujući sva lica najopasnije životinje na svijetu – čovjeka – pokušava shvatiti svijet danas te propituje svoje i naše snove, sreću i strahove. Uvjerenost Jevgenija Zamjatina da pravu književnost mogu ispisati rijetki – “luđaci, pustinjaci, heretici, sanjari, buntovnici i skeptici” – usvojila je i Dubravka Ugrešić. Doba kože tjera nas da i sami kročimo na tlo kojim hodaju takvi rijetki.
    Show book
  • Umrijeti u Hrvatskoj - cover

    Umrijeti u Hrvatskoj

    Slobodan Šnajder

    • 0
    • 0
    • 0
    Memoarska proza Umrijeti u Hrvatskoj jednog od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pisaca i intelektualaca Slobodana Šnajdera u pet eseja progovara ne samo o Hrvatskoj danas i jučer već i o samome Šnajderu, o njegovu odnosu prema ocu i majci, prijateljima, književnosti i, naravno, o pisanju njegova nagrađivanog i prevođenog romana Doba mjedi.
    Ne bez razloga, Umrijeti u Hrvatskoj počinje pitanjem svjetonazora, pitanjem toliko važnim da ga moramo stalno iznova postavljati, a jednako tako ne završava slučajno posvetom prijateljstvu i prijatelju Darku Gašparoviću. Slobodan Šnajder germanski precizno a francuski lako pišući o raznim temama zahvaća dvadeseto stoljeće u njegovoj cjelini. Kroz slučaj svoga oca pjesnika Đure Šnajdera i njegove poezije, jednako kao i kroz pisanje o Miroslavu Krleži ili pak o Lászlu Végelu ispisuje i svoj autoportret, ili jedan njegov dio.
    Umrijeti u Hrvatskoj nikada nije bilo jednostavno, makar se ovdje oduvijek umiralo lako, a živjelo se oduvijek teško. Šnajderova memoarska proza postavlja pitanja jer u njoj se životno isprepleću književnost, filozofija i politika, sudbine raznih ljudi sa sudbinom autora samoga. U središtu ovih eseja uvijek stoji advocatus diaboli koji stalno preispituje sebe samoga, koji sumnja, koji zna da je kraj ujedno ušće početka.
    Show book
  • Autobiografija Sunyogi - cover

    Autobiografija Sunyogi

    Sunyogi Umasankar

    • 0
    • 0
    • 0
    Uroni u inspirativan i jedinstven život Sunyogi Umasankara; osobe koja je živući dokaz da možemo živjeti na sunčevoj energiji i preživjeti ekstremne klimatske uvjete i temperature. U potrazi za najvišom mudrošću, otputovao je visoko na snježne vrhove Himalaja, gdje je imao priliku susreti besmrtnog sveca Mahavatar Babajia. Unatoč odrastanju u siromaštvu i borbi da prehrani svoju obitelj i obrazuje se, pronašao je odgovore na naša najdublja egzistencijalna pitanja i postigao nemjerljivi osjećaj blaženstva i mira. Autor nam otkriva kako je otkrio tehniku Sunyoge, gledanja i konekcije sa suncem, tehniku koja može riješiti sve vrste naših problema i omogućiti nam brzi duhovni napredak. Sunyogi nas vodi kroz sve indijske države u svojem šestogodišnjem hodanju diljem Indije bez obuće, novca ili bilo kakvog drugog privatnog vlasništva, samo s jednostavnom tkaninom oko tijela. Upoznaje nas s različitim kulturama, običajima, yogijima i duhovnim usmjerenjima s kojima se susreo. Sunyogijev uzbudljiv život će te odvesti na put kroz opasna i nepoznata mjesta, gdje se između ostalog susretao i morao sačuvati život od različitih fanatika, praktikanata crne magije i divljih životinja.
    Show book
  • Rasprodano - cover

    Rasprodano

    Duško Ljuština

    • 0
    • 0
    • 0
    Od Glibodola do Hollywooda
     
    Najdugovječniji hrvatski kazališni ravnatelj, a vjerojatno i svjetski, u ovoj je knjizi podastro pet desetljeća iskustva kulturnog menadžmenta koje nije ograničeno samo na teatar. Od rock sastava Crno-bijeli, u kojem je svoja iskustva stjecao tvorac velikih kazališnih hitova Rajko Dujmić, preko legendarnog KPGT-a, čije su predstave “Karamazovi” i “Oslobođenje Skoplja” osamdesetih stekle kultni status, do Jazavca koji je postao Kerempuh, Ljuština je bez predaha radio iza zavjese – katkad izlazeći i na scenu – uspijevajući uvijek naći magnetske formule za privlačenje široke publike.
     
    Uz bezbroj anegdota iz života i rada najvažnijih aktera kazališnog života na ovim prostorima, Duško Ljuština ispravio je jednu nepravdu i popunio jednu prazninu koja se sve očitije pomalja pred našim očima – zaborav najvažnijih ličnosti naše kulture. Na ovim su stranicama dojmljivi portreti Fadila Hadžića, Stipe Šuvara i brojnih drugih aktera “jučerašnjeg svijeta” koje je kultura zaborava gurnula na marginu… Koja je u svemu tome bila uloga Duška Ljuštine? “Nisam smetao”, kaže sam autor, “a kada bih vidio gomilu koja se valja po putu, sklonio bih se…”
     
    “Nikad u životu ni od čega ne odustajem. Dnevno radim najmanje 12 sati i tako već trideset godina, bez pauze. Ako punih 30 godina radiš, bez dana bolovanja, i to svakoga dana po 12 sati, možeš napraviti čuda. Ljudi to ne žele shvatiti. Kada bi toliko radio magarac, uspio bi. Tada možeš biti koristan. I drugima možeš pomoći napraviti čuda. Mnogi ljudi to prepoznaju sporo i kasno.”
     
    “Stvarati kazališnu živost, spajati ljude, otvarati bolne teme svoga vremena, zabavljati publiku, koristiti se medijima, sve je to činio Kerempuh, i tako osnažen i ojačan, radi i stvara i danas. Moram reći da najvećom nagradom u svom životu smatram činjenicu što su svi zaposlenici Kerempuha potpisali pismo podrške kojim sam dobio još jedan mandat, 2013., usprkos onima koji su tvrdili kako se mandat ravnatelja gradskoga kazališta mora ograničiti na dva puta po četiri godine.”
    Show book
  • Umrijeti u Hrvatskoj - cover

    Umrijeti u Hrvatskoj

    Slobodan Šnajder

    • 0
    • 0
    • 0
    Memoarska proza Umrijeti u Hrvatskoj jednog od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pisaca i intelektualaca Slobodana Šnajdera u pet eseja progovara ne samo o Hrvatskoj danas i jučer već i o samome Šnajderu, o njegovu odnosu prema ocu i majci, prijateljima, književnosti i, naravno, o pisanju njegova nagrađivanog i prevođenog romana Doba mjedi.Ne bez razloga, Umrijeti u Hrvatskoj počinje pitanjem svjetonazora, pitanjem toliko važnim da ga moramo stalno iznova postavljati, a jednako tako ne završava slučajno posvetom prijateljstvu i prijatelju Darku Gašparoviću. Slobodan Šnajder germanski precizno a francuski lako pišući o raznim temama zahvaća dvadeseto stoljeće u njegovoj cjelini. Kroz slučaj svoga oca pjesnika Đure Šnajdera i njegove poezije, jednako kao i kroz pisanje o Miroslavu Krleži ili pak o Lászlu Végelu ispisuje i svoj autoportret, ili jedan njegov dio.Umrijeti u Hrvatskoj nikada nije bilo jednostavno, makar se ovdje oduvijek umiralo lako, a živjelo se oduvijek teško. Šnajderova memoarska proza postavlja pitanja jer u njoj se životno isprepleću književnost, filozofija i politika, sudbine raznih ljudi sa sudbinom autora samoga. U središtu ovih eseja uvijek stoji advocatus diaboli koji stalno preispituje sebe samoga, koji sumnja, koji zna da je kraj ujedno ušće početka.
    Show book
  • Špijunka - cover

    Špijunka

    Paulo Coelho

    • 0
    • 2
    • 0
    NJEZIN JEDINI GRIJEH JEST TAJ ŠTO JE BILA SLOBODNA I NEOVISNA ŽENA.
     
     
     
    U svom novom romanu Špijunka Paulo Coelho oživljava fascinantan i misteriozan život Mate Hari: slavne plesačice orijentalnih plesova koja je šokirala i očaravala publiku, femme fatale i osobe od povjerenja mnogih bogatih i utjecajnih muškaraca svoga vremena, žene tajanstvene prošlosti koja je pobuđivala zavist pariških aristokratkinja i hrabro prkosila moralnim vrijednostima s početka 20. stoljeća.
     
    Bila je žena s mnogo imena: Margaretha Zelle, ime što ga je dobila po rođenju, gospođa MacLeod, kako je bila znana na Javi, Mata Hari, slavna plesačica u Parizu te agentica H21, kako su je nazivali Nijemci za vrijeme rata.
     
    Paulo Coelho maestralno plete priču o njezinu životu u obliku fiktivnog pisma koje Mata Hari piše odvjetniku iz zloglasnog zatvora Saint-Lazare u Parizu, gdje je za vrijeme Prvog svjetskog rata bila zatočena zbog optužbe za špijunažu. To je pismo zamišljeno kao ostavština koju je ona namijenila kćeri, čije odrastanje neće doživjeti.
     
    “Ne znam hoće li me se budućnost sjećati, ali ako se to dogodi, neka me ne smatraju žrtvom, već osobom koja je koračala uzdignute glave i za to platila potrebnu cijenu”, kaže Mata Hari u Špijunki, romanu kojim Paulo Coelho briljantno oslikava svevremen, i danas aktualan portret žene koja se usudi rušiti društvene konvencije i živjeti život kakav uistinu želi.
    Show book