Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
sumnjastrah@povijesthr - cover

[email protected]

Julijana Matanović

Publisher: Agencija TEA BOOKS

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Eseji iz hrvatske književnosti
Julijana Matanović među prvima je u književnu interpretaciju unijela osobnost, naznačujući kako je govor o štivima drugih i govor o samome sebi. Kao autorica koja pokazuje poseban smisao za pronalaženje detalja iz kojeg se grana tumačenje, često je pozivana da knjige svojih kolega poprati pogovornom bilješkom. Prve izabrane pogovore objavila je u knjizi „Lijepi običaji“. Posljednjih desetak godina u središtu njezina zanimanja su prozni naslovi u čijim se tematskim sustavima nižu pitanja povijesti, vlasti, selidbi i nepripadanja („Krsto i Lucijan“). Posebnu pažnju struke izazvala je ulaženjem u tekstualne svjetove likova iz povijesti hrvatske književnosti („Tko se boji lika još“).
„[email protected]“ sedam je novih pogovora knjigama i cjelovitim opusima njezinih omiljenih autora (J. Barnes, A. Šoljan, N. Fabrio, M. Jergović i S. Mehmedinović, J. Imamović, S. Martinović). Umjesto zaključne riječi vlastitoj knjizi autorica ispisuje priču o romanu „Toranj“ I. Kušana.
Riječ je o čitanjima koja se odmiču dosadašnjim analizama struke i koja su jednako dobrodošla na satovima lektire, kao i u pristupima koja traže isključivo užiće u tekstu.
Svojim tumačenjima autorica iznova potvrđuje veličinu i smisao književnosti, jedino sigurno mjesto u vremenima preplavljenim sumnjama i strahovima.
Available since: 07/05/2018.

Other books that might interest you

  • Smrtni grijesi feminizma - Ogledi o mudologiji (prošireno izdanje) - cover

    Smrtni grijesi feminizma -...

    Slavenka Drakulić

    • 0
    • 0
    • 0
    Kada je 1984. objavljena u kultnoj biblioteci &td, prva knjiga Slavenke Drakulić Smrtni grijesi feminizma izazvala je buru u javnosti, a ta se bura, za divno čudo, nije stišala do dana današnjeg. Ponovno objavljivanje ovih tekstova koji su nastajali krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća pokazuje koliko su teme o kojima je pisala jedna od pionirki feminizma na ovim prostorima i dalje bitne, čak nezaobilazne. Kada tome dodamo novih dvadesetak tekstova objavljivanih od prvog izdanja knjige do danas, bjelodano je da Slavenka Drakulić ne samo da se konstantno bavi feminističkim temama već da im i dalje pristupa jednako oštro, beskompromisno i aktualno.Nasilje nad ženama ne jenjava, reproduktivna ženska prava ponovno su ugrožena, djevojčicama kroz odgoj i obrazovanje šaljemo drugačije poruke nego dječacima, ukratko, patrijarhat je žilav. Stoga je pitanje ravnopravnog položaja žene u društvu i obrane njezinih prava vječno aktualno, čini se kao da ga svaka generacija žena mora ponovno izboriti, samo je pitanje jesu li mlade žene toga svjesne. Smrtni grijesi feminizma u ovom proširenom izdanju idealni su prilog tom osvještavanju. Pokazuje se ne samo da su eseji Slavenke Drakulić itekako aktualni već i da se bez njih ne može ni početi misliti o feminizmu jučer, danas i sutra.
    Show book
  • Pokret otpora: Život knjige i druge vjetrenjače - cover

    Pokret otpora: Život knjige i...

    Branko Čegec

    • 0
    • 0
    • 0
    Tekstove knjige Pokret otpora ispisivalo je u sedam godina vrijeme nesklono boljim običajima i uvjerenju da su časopisi (i knjige) pokretači kulture (društva, svijeta). Branko Čegec u uvodnicima časopisa za knjigu Tema, u nerijetko košmarnom uredničkom dnevniku, bilježeći manje ili više poznate činjenice o izlaženju i neizlaženju pojedinog broja, suradničkim i nesuradničkim, financijskim nevoljama, autorima, knjižarama, sajmovima, festivalima, o prodaji, distribuciji, digitalnom i virtualnom i o mnogo čemu drugom.
    Strast i zagriženost, upučenost u fenomene i nove kontekste izdavačkih i književnih praksi, upisana u njegove uvodnike, nadilazi prostor vlastitog interesa i prerasta u sliku zajednice čiji su životi neodvojivi od knjige i borbe s vjetrenjačama. Ironično i duhovito, nerijetko zajedljivo i melankolično, ustrajno i hrabro nižu se tekstovi ispod crte, smisao i prostor, zašto, kako i za koga, tzv. kritika, era digitalnog, dobrodošli u nadrealizam, koji su jednako važni za autore, kritičare, izdavače i svu onu hodajuću čitateljsku energiju koja se vezuje za knjigu kao presudan znak između čovjeka i jezika, prirode i kulture. Učinimo taj pokret otpora, moglo bi se reći poletno i ambiciozno, ali upravo druga strana razumijevanja svijeta, iz jednoga drugog konteksta, podsjeća da su načini na koje nešto ignoriramo jednako važni, ako ne i važniji od načina na koje nešto spoznajemo (G. Agamben).
    
       Miroslav Mićanović
    
    
    Branko Čegec (Kraljev Vrh, Vrbovec, 22. lipnja 1957) diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivao književnost u omladinskim novinama i časopisima Polet i Pitanja. Od 1985. do konca 1989. glavni urednik časopisa Quorum. Od 1989. do konca 1990. glavni i odgovorni urednik lista za kulturu Oko. Nakon toga do 1993. urednik u izdavačkoj kući Mladost. Godine 1992. pokrenuo vlastitu nakladničku kuću Meandar, koja djeluje od ljeta 1993. U njoj radi kao direktor i glavni urednik do 2000, nakon toga kao glavni urednik. Godine 1999. izabran je za predsjednika Odbora Goranova proljeća, najveće hrvatske pjesničke manifestacije, na čijem čelu ostaje do jeseni 2007.
    Godine 2003. pokreće Centar za knjigu i časopis za knjigu Tema, pri kojima djeluje kao ravnatelj, odnosno glavni urednik. Objavio je sljedeće knjige: Eros-Europa-Arafat (poezija, Zagreb 1980; nagrada Goran za mlade pjesnike), Zapadno-istočni spol, (poezija, Zagreb 1983), Presvlačenje avangarde (eseji i kritike, Zagreb 1983; nagrada Sedam sekretara SKOJ-a), Melankolični ljetopis (poezija, Rijeka 1988), Ekrani praznine (poezija, Zagreb 1992, prošireno izdanje 2001), Fantom slobode (eseji, kolumne, članci, Zagreb 1994), Strast razlike, tamni zvuk praznine (s Miroslavom Mićanovićem), panorama hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih godina, Zagreb 1995) Nitko ne govori hrvatski/Personne ne parle croate (s Miroslavom Mićanovićem i Ivicom Prtenjačom, izbor iz poezije (dva izdanja), Zagreb 2002), Sintaksa mesečine (izbor iz poezije, Ljubljana 2004), Tamno mjesto (poezija, Zagreb 2005; nagrada Kočićevo pero), Tri krokodila (sa Senkom Karuzom i Miroslavom Mićanovićem, proza, Zagreb 2005), Nurkanje na zdiv – Ronjenje na dah – Breat-hold Diving (izbor iz poezije, trojezično: makedonski – hrvatski – engleski, Skopje 2010), Zapisi iz pustog jezika (poetska proza/pjesme u prozi, Zagreb 2011), Pokret otpora (nagrada Julija Benešića za knjigu kritika, eseji, Zagreb 2011), Pun mjesec u Istanbulu (poezija, Zagreb 2012); pjesme iz antologije Unatrag izabrao je i uredio Miroslav Mićanović (poezija, Zagreb 2014).
    Show book
  • Alpski ratnici - cover

    Alpski ratnici

    Bernadette McDonald

    • 0
    • 0
    • 0
    Napisana iz pera višestruko nagrađivane kanadske autorice, trenutačno jedne od najvećih poznavateljica povijesti svjetskog alpinizma Bernadette McDonald, knjiga Alpski ratnici prati uspon slovenskog alpinizma, a dijelom i hrvatskoga (predvođenog Stipom Božićem), od kraja Drugoga svjetskog rata do danas.
     
     
     
    Ovo je knjiga o, u svijetu nepravedno prešućivanom, uspjehu slovenskog alpinizma, u kojem smo i mi Hrvati, ponajviše ja, imali udjela. Bernadette McDonald (…) u ovoj knjizi opisuje zlatno doba slovenskog i hrvatskog alpinizma. Piše o odlascima u gorske predjele Alpa, Patagonije, Stjenjaka, Hindukuša i Himalaje, što je za tadašnje penjače bio izraz želje za dokazivanjem i izlet s onu stranu željezne zavjese koja je tadašnju državu dijelila od ostatka svijeta. Ovo su priče o fantastičnim uspjesima u najvišim gorskim masivima na svijetu. Priča o usponima po na više od tisuću metara visokim, najstrmijim i najopasnijim liticama na svijetu do vrhova Makalua, Mt. Everesta, K2, Manaslua, Dhaulagirija... Priča je ovo o uspjesima, ali i tragedijama, jer penjanje po najvišim planinama svijeta, naročito ako je riječ o novim smjerovima, na samom je rubu života i smrti. Nažalost, pedeset posto penjača vrhunskih alpinista moje generacije poginulo je u planinama.
     
    Iz predgovora Stipe Božića
     
     
     
    „Knjiga Alpski ratnici izvrsno je napisano djelo koje nam pruža analitički i intiman uvid u bogatu, složenu, u svijetu relativno nepoznatu, povijest slovenskog penjanja i njegov utjecaj na razvoj svjetskog alpinizma.“
     
    Viki Grošelj, alpinist i publicist, Slovenija
     
     
     
    „Moderni alpinizam je britanski izum, ali i srednjoeuropski... Njegovu razvoju pridonijeli su SAD, Japan i posebno zemlje izvan bivše željezne zavjese. Naposljetku, slovenski su penjači cijelu stvar odveli korak dalje.“
     
    Reinhold Messner, alpinist i publicist, Italija
     
     
     
    „Ovo je epska priča na svim razinama; književnoj, povijesnoj i duhovnoj. Ova kronika planinarske kulture smještena u Istočnoj Europi, podno Julijskih Alpa, prikazuje alpinizam kao osobnu potragu za nacionalnim identitetom. Još nitko nije uspio objasniti kako su 1970-ih godina alpinisti iz siromašne hladnoratovske sjene, koristeći se odjećom i opremom što su je sami izradili (drveni klinovi!), ušli u arenu 8000 metara visokih vrhova. Evo napokon njihove priče!“
     
    Jeff Long, pisac knjige The Wall, SAD
     
     
     
    „Iako je većina ljudi na karti svijeta jedva može pronaći, Slovenija je dala mnoge od najboljih alpinista na svijetu. Bernadette McDonald uronila je u kulturu, običaje i kontroverze slovenske alpinističke scene i otkrila njezin portret. Njezina najbolja knjiga dosad.“
     
    Greg Child, alpinist i publicist, Australija
    Show book
  • Feljtoni - cover

    Feljtoni

    Rikard Jorgovanić

    • 0
    • 0
    • 0
    Pjesnik, novelist i feljtonist Rikard Jorgovanić (1853.-1880.) svojim se djelima drži realističnih konvencija Šenoinog doba, ali također svojim interesom za fantastično predstavlja sponu realizma i moderne. Jorgovanić je po uzoru na Šenou u podlistku "Obzora" kroz tri godine redovito objavljivao među čitateljstvom omiljene, maštovite i duhovite feljtone, dok njegov književni razvoj nije zaustavila prerana smrt u 27. godini. Pisao je o različitim aktualnim društvenim, političkim i kulturnim temama, ponajviše vezanima uz Zagreb.
    Show book
  • Nekoliko poruka naših sponzora - cover

    Nekoliko poruka naših sponzora

    Boris Postnikov

    • 0
    • 1
    • 0
    Knjiga eseja i članaka Borisa Postnikova, jednog od najprisutnijih i najlucidnijih medijskih analitičara i kritičara mlađe generacije, svakako predstavlja odmak od traljavih ad hoc interpretacija i površnih kolumnističkih refleksija aktualnih političkih, društvenih i kulturnih fenomena na kakve smo u domaćem medijskom diskursu odavno svikli. Iako povod nalaze u općepoznatim dnevnopolitičkim temama i fenomenima te fragmentima izvučenim iz nepreglednih naplavina hrvatske medijske kaljuže, promatrani zasebno i kao cjelina uknjiženi tekstovi analitičkom i eksplanatornom logikom uvelike nadilaze izvorni novinski kontekst.Postnikov piše teorijski potkovano, stilski suvereno i duhovito te udara u srž problema: šarenu medijsku nadgradnju, prokazivanjem i kritikom njezinih središnjih ideologema, svodi na ključna pitanja baze, upućuje na sveprisutne i imanentne mehanizme i paradokse kapitala te pripadajućih neoliberalnih politika. Svojim analizama medijskog, ali i polja koja se s njim isprepliću i uvjetuju ga, Postnikov se izravno naslanja na najbolju tradiciju domaće kritičke publicistike – od Borisa Budena do Viktora Ivančića – nadopisuje je i nastavlja.
    Show book
  • Opseg otpora - cover

    Opseg otpora

    Neda Miranda Blažević-Krietzman

    • 0
    • 0
    • 0
    Zaroniti u nečiji život, otkriti intimne zgode i nezgode u našoj kulturi voajerizma i dostupnosti izgleda lako, no iskusiti nečije misli, vidjeti kako se netko mijenjao, što ga je vodilo, a sve to u umjetničkoj formi, mogu tek rijetki. Autobiografski zapisi ono su istinsko umjetničko “ja” koje se mijenja kako nastaje tekst. Autobiografija vodi ne samo čitatelja već još više i pisca da istražuje sebe samoga, da skoči u dubine svoga sjećanja. Za to, ako se čini bez za­drške, bez sustezanja, potrebna je velika hrabrost i oštro oko. Neda Miranda Blažević-Krietzman u svom Opsegu otpora pokazuje snagu, umjetničku i životnu, kakvu je oduvijek imala da krene istraživati sebe samu. Od najranijeg djetinjstva do suvremenosti, od Gračaca do San Diega, od Zagreba do Berlina, od knjiga do skul­ptura, od ljubavi do bolnih operacija u tim neprekid­nim za­voj­nicama koje pružaju otpore i trepere, proizvodi auto­rica energiju u svakom retku. Upoznati umjetnika nikada nije moguće do kraja, čak i kada piše o sebi, on iznova pro­iz­vo­di umjetnost, i stvara nova značenja. Biti sam sebi materijal ima snagu feniksa. Pisanje autobiogra­fije pro­čišćavajuće je iskustvo iz kojeg se iznova rađa umjetničko djelo, a kod Nede Mirande Blažević-Krietzman ono se opire smještanju u poznate pretince.
    Show book