Other books that might interest you

• 

  Sedma funkcija jezika

  Laurent Binet

  • 0
  • 0
  • 0

  Kad slavni književni kritičar Roland Barthes strada u naletu kamioneta praonice rublja kojim upravlja pripiti Bugarin, isprva sve djeluje kao obična nesreća. No Barthes je kod sebe imao vrlo važan dokument, a prije nesreće bio je na ručku s budućim francuskim predsjednikom Françoisom Mitterrandom, stoga njegov udes izaziva veliku pozornost struktura aktualne francuske vlasti i raznih tajnih službi. Policijsku istragu vodi prekaljeni borac iz Alžira, desno orijentirani inspektor Bayard, koji se ne snalazi u intelektualnome miljeu, pa za asistenta rekvirira mladog semiologa, ljevičara Simona Herzoga. Ovaj čudni detektivski par kreće u avanturu koja će ih odvesti u gej kupalište i predsjedničku palaču, ali i u tajni klub gdje se vodeći intelektualci nadmeću u modernoj inačici gladijatorskih borbi.Sedma funkcija jezika iznimno je duhovit, izazovan i pametan roman u kojem Laurent Binet ponovno spaja stvarne povijesne događaje i fikciju. Prava književna poslastica čita se i kao triler i kao parodija detektivskog romana, a u njemu se u kameo-ulozi pojavljuje ni više ni manje nego Umberto Eco.

  Show book

• 

  Zar je to čovjek

  Primo Levi

  • 0
  • 1
  • 0

  Je li naslov romana Zar je to čovjek pitanje ili tvrdnja? Doima se kao pitanje, ali je upitnik svjesno izostavljen. Možda nikada u povijesti književnosti nije odsutnost jednog jedinog interpunkcijskog znaka prouzročila tako bolnu dvosmislenost. Kao kemičar, Primo Levi je znao da svekolika raznolikost tvari ovisi o malim, gotovo neprimjetnim odstupanjima u strukturi atoma. U alkemiji književnosti, na putu od gole riječi, preko poimanja i tumačenja, pa sve do zaborava, neizvjesnost je još strašnija, varijable su premnoge, a kada se toj smjesi doda onaj isti sastojak – Auschwitz – zbog kojeg je postalo nemoguće pisati poeziju, javlja se prijetnja klonuća, predaje... Treba li se dakle predati? Pitanje je pogrešno. Treba svu svoju imovinu, a to je dnevno sljedovanje kruha, uložiti da bi se nabavilo bogatstvo, obična žlica za juhu. U svijetu bez upitnika. Veličina romana Zar je to čovjek u tome je što o najvećoj strahoti svih vremena, kad ljudi nisu imali pravo ni na žlicu, Primo Levi piše sa začudnom smirenošću. Traganje za ravnotežom između vlastite boli koja bi najradije vrištala (ili tupo klonula) i opore emotivne samodiscipline kojom je pisan ovaj roman, nije tek dužno izbjegavanje patetike. To je vještina književnog genija.

  Show book

• 

  Me’med crvena bandana i pahuljica

  Semezdin Mehmedinović

  • 0
  • 0
  • 0

  Svaki udar, politički ili srčani, dolazi neočekivano, bez najave, bez objašnjenja, i zauvijek mijenja onoga kome se dogodio. Kada udar pak preživi pisac poput Semezdina Mehme­dinovića, neizbježno je da se ta biografska činjenica pretoči u jedinstvenu, neponovljivu prozu. Srčani udar u pedesetoj, na prelasku iz jedne životne dobi u drugu, mijenja ne samo osobu koja ga je doživjela već i njegove najbliže. Takve rubne situacije oni su trenuci kada se svatko zapita što i kako dalje.Me’med, crvena bandana i pahuljica najintimnija je knjiga Semezdina Mehmedinovića, koja kroz naizgled svakodnevne, a opet neobične događaje duboko ponire u međuljudske odno­­se, u odnose muža i žene, oca i sina. Omeđena bolnicom, iskustvom nemoći, težnjom da se shvati i prihvati promjena vlastitoga ja, prepuna empatije, ona je gotovo medicinski točna dijagnoza ljubavi u svakoj obitelji. Ovo je knjiga koju ćemo na polici držati poput najdragocjenije snježne kugle da joj se utječemo onda kada nam je najvažnije i kada smo potreb­­ni najmilijima. Poetski eksplozivna, do srži pročišćena, Me’med, crvena bandana i pahuljica koktel je vlastitih slabosti i snaga u kojem se precizno odražavaju i izražavaju one najve­će i najvažnije teme koje zaokupljaju svakoga – ljubav i smrt, sadašnjost i povijest, bolest i zdravlje, putovanje i ostajanje.

  Show book

• 

  Nesanica

  Marina Šur Puhlovski

  • 0
  • 0
  • 0

  Roman Marine Šur Puhlovski "Nesanica" počinje kao priča 57- godišnje spisateljice, situirane Zagrepčanke, u drugom braku, majke odrasle kćeri. Međutim u času kad počinje pisati "Nesanicu", čije se vrijeme pričanja zbiva u jednoj noći od kasno-večernjih do rano-jutarnjih sati, njen život više ne štima. Negdje pred pred praskozorje, kad smo ranjivi i osjetljivi, pogotovo ako patimo od nesanice, autorka započinje sa pospremanjem svojih uspomena, zabluda, bacajući iluzije u kantu za smeće…

  Show book

• 

  Mjesečari

  Ivana Šojat-Kuči

  • 0
  • 0
  • 0

  Zbirka pripovijedaka Mjesečari donosi dvanaest priča čija su poveznica - na krajnje izravan ili pak gotovo nezamjetljiv način - snovi. Priče su to o ljudima koji su shvatili kako je život nešto posve različito od onoga u što su vjerovali. Mjesečari su nastali iz šturih crtica kakve možemo pročitati na stranicama svih crnih kronika svijeta, ali i iz prenapuhanih priča rekla-kazala, koje se poput pokvarena telefona pronose ulicama, četvrtima, pa i čitavim omanjim gradovima. Njihovi su likovi ljudi koji su ranjeni ili ranjavaju, guše se u alkoholizmu, vlastitome ili onome bližnjih, u izdajama i močvarnim brakovima iz kojih ne žele odjedriti zbog banalna straha od moralne osude malih sredina, ljudi koji su čitav život ostali obilježeni zbog ljubavi preko koje su se spotaknuli i djeca koja pate zbog pogrešaka svojih roditelja.  Ove polagane i guste priče nalik su na zemljovide karaktera ljudi kakve svakodnevno susrećemo na ulicama i trgovima, koje gledamo s čuđenjem i pitamo se kako su mogli tako duboko pasti, na samo dno, i ondje ostati. Mjesečari otkrivaju nov, uzbudljiv pripovjedni glas koji bez zadrške i sentimenta razotkriva naličje sretnih života, ulazi u spavaće sobe i stanove te s razornom preciznošću prikazuje svijet lišen ljepote i sreće.

  Show book

• 

  Kako sam postao redovnica

  César Aira

  • 0
  • 0
  • 0

  Ako priča Aureliana Buendije, nezaboravnog junaka Sto godina samoće, počinje pred streljačkim vodom, sjećanjem na dan kad ga je otac prvi put odveo da vidi led, za Césara Airu, šestogodišnjeg pripovjedača Airina “autobiografskog” romana, sve počinje u sličnim okolnostima, danom kada mu je otac kupio prvi sladoled. Od te briljantne epizode nadalje dramatični, zavodljivi humor obilježava svaku etapu ove priče o odrastanju: djetinjstvo u malom gradu, iskustvo škole i bolnice, odnos prema jeziku i odnos s majkom, prijateljstvo i izdvojenost, delirij izmišljanja, i vječnu, neprekidnu igru… od leda do sladoleda i nazad. U vrtlogu događaja koje nam u romanu Kako sam postao redovnica na svoj neusporedivi način nudi César Aira pustolovina “pričanja o sebi” bit će dovedena do svojih krajnjih granica – anegdota će postati avantura, avantura bajka, a bajka – naposljetku – legenda.

  Show book