Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Dobro jutro svijete! - dnevnički zapisi 1888-1891 - cover

Dobro jutro svijete! - dnevnički zapisi 1888-1891

Ivana Brlić-Mažuranić

Publisher: Mala Zvona

  • 0
  • 3
  • 0

Summary

Dosad neobjavljen djevojački dnevnik Ivane Brlić-Mažuranić, koji je vodila od 1888. kad joj je bilo četrnaest godina, sve do svojih zaruka u ljeto 1891. Na stranicama starih bilježnica ostali su sačuvani najspontaniji otisci temperamenta i inteligencije buduće spisateljice, njenih ljubavi i doživljaja iz formativnog razdoblja života. Osjetljivost za ljude i prirodu, smisao za humor, mladenačka potraga za istinom i smislom, mračna fascinacija smrću, prvi književni pokušaji – sve to čini ovaj dnevnik živim i zanimljivim štivom.Priredila Sanja Lovrenčić.
Available since: 08/14/2011.

Other books that might interest you

  • Članci i feljtoni - Pisma - cover

    Članci i feljtoni - Pisma

    Janko Polić Kamov

    • 0
    • 1
    • 0
    Novo, cjelovito i sveobuhvatno izdanje ne-fikcijskih djela »pjesnika psovke« Janka Polića Kamova, koje donosi sve njegove poznate članke, feljtone, putopise, kritike, polemike..., te pisma iz kojih mnogo doznajemo o njegovom tragičnom životu, poetici, pa pored ostaloga i o razlozima korištenja pseudonima »Kamov«. Opremljeno je posve novim i opsežnim tumačem i rječnikom, koje je sastavio Zvonimir Bulaja.
     
    Tekstovi su mu najviše izlazili u liberalnom listu »Pokret«, dok je Kamov boravio u inozemstvu, ali i u drugim novinama i časopisima. Pisao ih je i slao redakcijama pokušavajući sebi neuspješno osigurati kakav-takav prihod i egzistenciju. Kamov piše impresionistički, modernistički, matoševski, pokazujući često izborom i tumačenjem tema sklonost tomu da iznenadi i šokira suvremenu hrvatsku malograđanštinu. Zapanjujuća je informiranost i erudicija mladog pisca, ako se ima na umu da je Kamov tada tek u ranim dvadesetima.
     
    Živeći u razdoblju kojega su suvremeni Europljani prozvali La Belle Époque, nesvjesni da im slijedi globalna katastrofa i veliki svjetski rat, Kamov najviše piše iz Italije i o Italiji, budući da je u toj zemlji najviše boravio. Zadnja su dva eseja/putopisa (»Kroz tri luke«, »Klin se klinom zabija«) nastali u Barceloni i posljednji su Kamovljevi tekstovi napisani pred preranu smrt. Piše ne samo o književnosti i umjetnosti, nego i o gospodarstvu, politici i drugim temama.
     
    Janko Polić Kamov (1886.-1910.), prozaik, pjesnik i dramatičar, jedinstvena je pojava hrvatske moderne književnosti, te preteča kako hrvatske tako i svjetske književne avangarde. Djela Janka Polića Kamova izazvala su brojne kontroverze u svoje vrijeme, a objavljivanje im je bilo zabranjivano, dok su mu drame proglašavane neizvedivima i odbijane.
    
     
    E-knjiga je objavljena zahvaljujući potpori Uprave za kulturu Grada Rijeke.
    Show book
  • Pisma s juga - cover

    Pisma s juga

    Marko Tomaš

    • 0
    • 1
    • 0
    Tekstovi iz knjige izvorno su objavljeni u rubrici “Pisma s juga”  u mariborskom dnevnom listu “Večer”
     
    Cijeli se svijet svakodnevno nepovratno mijenja. Žalosno je da mijene uglavnom pokreće ljudska destrukcija. Moj grad je još uvijek dobrim dijelom ruševan. To rušenje se dogodilo u ime nekakve navodne promjene. Svijet se ruši da bi na njegovim ruševinama izrastao neki novi svijet. Tako govore. Negdje na čovjekovoj duši, na njegovoj sjeni, te i takve promjene ostavljaju ožiljke. Ali ja sam uvjeren da njegovu nutrinu jednako potresaju ta sasvim mala, za veći dio čovječanstva nevidljiva gibanja. Kako je smokva iz moje avlije ostala postojati samo u mojim i uspomenama mojih ukućana isto se dogodilo i s mojim djetinjstvom. Bezbrižnost se s godinama skupljala u grč a više nema ni smokvinog kazališta sjena da me zabavlja u trenucima potpune dokolice. Sjene su, zapravo, duša svake stvari. Sunčeva svjetlost poput rendgenskih zraka prolazi preko nečega i onaj tamni preslik stvari koje vidimo su rendgenska snimka duše. Zato se valjda i govori o svijetu sjena kada govorimo o onom nedokučivom i nepoznatom, onom čega se plašimo, onome što je izvan zamišljenje stvarnosti. 
    Show book
  • Ostat ću mlad - cover

    Ostat ću mlad

    Krešimir Blažević

    • 0
    • 0
    • 0
    Dobre vibracije koje su se dogodile u glazbi osamdesetih još i danas traju, te ne ostavljaju ravnodušnima ni sve generacije koje su nastupile poslije. Hrvatski Elvis Costello - Krešimir Blažević - frontmen i duša jedne od najzanimljivijih rock grupa toga vremena, Animatora, u autobiografiji Ostat ću mlad prisjeća se ludih godina, nastanka benda, života rock'n'roll zvijezde i svega što uz to navodno ide. Blaževićeva autobiografija protkana je finim humorom, obojena autoironijskim tonovima i još je jedan, itekako poticajan, dokument koji govori o novom valu. Ostat ću mlad skida koprenu mitova s jednog razdoblja pričajući priču o vremenu koje je imalo svoje heroje, velike i male, a jedan od njih bio je i sam autor. iz kritika: Blažević s mnogo duha i finog humora svjedoči o vremenu koje u sjećanju naraštaja poprima razmjere legende. Večernji list Duhovito i toplo ljubavno pismo muzici i ljudima koji su joj posvetili živote. Jutarnji list
    Show book
  • Leksikon uzaludnih znanja - cover

    Leksikon uzaludnih znanja

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 1
    • 0
    „Zapazili ste svakako i vi da oko nas žive šampioni uzaludnih znanja. U svakome malo većem mjestu naći ćete čovjeka koji je ekspert za nešto što je vrlo daleko od njegove struke, ali je zato on u to nevjerojatno dobro upućen. Neki će veterinar znati sve o vrstama japanskih lepeza i načinima njihove izrade, činovnik će vam satima pripovijedati o sastavu kamenja u okolici vulkana Mauna Loa, dok će vam seljak održati predavanje o vjerskim običajima Saracena u doba križarskih ratova. Pri tome će biti jasno da ti ljudi ne govore nešto što su negdje na brzinu pozobali, nego da su se time bavili dugo i uporno, ne žaleći ni truda ni troška, nabavljajući knjige, pišući pisma, tražeći veze. A kad ih upitate zašto je to tako, i kako su došli na to da se baš time počnu baviti, oni vam najčešće neće znati odgovoriti. I, ako se pravo pogleda, to i jest vragometno pitanje.
    Lako bi bilo reći kako je svako znanje dobro i kako je posrijedi zdrava znatiželja; a da nje nije bilo, ljudi bi još i danas živjeli u pećinama. Jer, ima tu jedna kvaka: ako ti našijenci toliko žeđaju za znanjem, ako ih znatiželja goni, zašto onda ne završavaju fakultete, zašto ne proučavaju, uzmimo, povijest svoga kraja, ili njegovu floru i faunu, ili folklor? Zašto njihova znanja moraju biti baš takva nekakva egzotična, nevjerojatna, malo kome dostupna? I zašto takvih ljudi ima tako mnogo baš ovdje, među nama?
    Ne vjerujem da se sve može objasniti običnim nepovjerenjem u službeni i općeprihvaćeni sistem znanja, premda zacijelo ima i toga, kao što ima i neke pobune protiv društva uopće. Jer, u nas postoji tradicija da nas škola, a i država, tupe nekakvim svojim obaveznim spoznajama, nekim svojim istinama i svetinjama, pa što je onda prirodnije nego da se čovjek baci na nešto što je sâm izabrao, i da se tome sasvim posveti? I, naši se šampioni doista i posvećuju, strastveno i bez ostatka. Ali, silina te strasti pokazuje da tu svakako ima nešto dublje i važnije.
    A to nešto o čemu govorim moglo bi se nazvati poštovanjem svijeta i života. Riječ je tu o slutnji (ako već ne i o osvjedočenju) kako je u sitnicama, u pojedinostima i naoko nevažnim područjima znanja sadržano ono najveće i najvažnije, ono što je najpotrebnije znati. I što je sama stvar neobičnija i dalja od nas i našega života, to je veća vjerojatnost da se baš u njoj krije neka bitna spoznaja.“
     
    Show book
  • Skice iz djetinjstva - cover

    Skice iz djetinjstva

    Milan Svanderlik

    • 0
    • 0
    • 0
    Milan Švanderlik, pisac "Skica iz djetinjstva", rođen je u Čehoslovačkoj 27. veljače 1948., na dan kada je demokratsku vladu svrgnula Komunistička partija. Doktrinarni režim koji je uslijedio, opredijeljen za pravednije i ravnopravnije društvo prvenstveno se usredotočio na rušenje buržoaskog društva i onog što je bilo poslijeratno etničko čišćenje neslavenskih naroda  pretvorilo se u progon svakoga tko se protivio Staljinizmu –nekad – slobodni građani uskoro su se našli zatvoreni granicama koje su ih oštro probadale svojim bodljikavim žicama i naoružanim stražarima.  Milanovi češki roditelji rođeni su u Jugoslaviji, gdje se njegov otac borio s Titovim partizanima kako bi oslobodio zemlju od nacističkih snaga. Nakon rata, preselio je svoju mladu obitelj u sjevernu Čehoslovačku, tražeći pristojan život među svojim sunarodnjacima. Ti snovi su porušeni kad se češki komunistički puč poklopio sa rastućom nepopustljivošću Maršala Tita prema Staljinu: a zbog  ratne povezanosti Milanovog oca s Titom, obitelj je smjesta smatrana sumnjivom. Oni su izopćeni, društveno izdvojeni i prisiljeni na doslovno kućni pritvor; obilježeni kao "nepoželjni" su zatim konačno prognani 1955. godine. Ove Skice, priče o djetinjstvu proživljenom kroz nemirna vremena, sadrže istovremeno, pisane memoare i 36 originalnih slika, detaljno prikazujući period od 1948. do 1956. godine.
    
    Rođen u Čehoslovačkoj, pisac, Milan Švanderlik, odrastao je u Jugoslaviji, radio kratko u Švicarskoj, i živi skoro 50 godina u Londonu. Fotograf, umjetnik i pisac, on je iskusan promatrač izuzetnih raznolikosti i ljepota prirode, ljudi i života općenito.
    Show book
  • sumnjastrah@povijesthr - cover

    [email protected]

    Julijana Matanović

    • 0
    • 0
    • 0
    Eseji iz hrvatske književnosti
    Julijana Matanović među prvima je u književnu interpretaciju unijela osobnost, naznačujući kako je govor o štivima drugih i govor o samome sebi. Kao autorica koja pokazuje poseban smisao za pronalaženje detalja iz kojeg se grana tumačenje, često je pozivana da knjige svojih kolega poprati pogovornom bilješkom. Prve izabrane pogovore objavila je u knjizi „Lijepi običaji“. Posljednjih desetak godina u središtu njezina zanimanja su prozni naslovi u čijim se tematskim sustavima nižu pitanja povijesti, vlasti, selidbi i nepripadanja („Krsto i Lucijan“). Posebnu pažnju struke izazvala je ulaženjem u tekstualne svjetove likova iz povijesti hrvatske književnosti („Tko se boji lika još“).
    „[email protected]“ sedam je novih pogovora knjigama i cjelovitim opusima njezinih omiljenih autora (J. Barnes, A. Šoljan, N. Fabrio, M. Jergović i S. Mehmedinović, J. Imamović, S. Martinović). Umjesto zaključne riječi vlastitoj knjizi autorica ispisuje priču o romanu „Toranj“ I. Kušana.
    Riječ je o čitanjima koja se odmiču dosadašnjim analizama struke i koja su jednako dobrodošla na satovima lektire, kao i u pristupima koja traže isključivo užiće u tekstu.
    Svojim tumačenjima autorica iznova potvrđuje veličinu i smisao književnosti, jedino sigurno mjesto u vremenima preplavljenim sumnjama i strahovima.
    Show book