Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Gospođa Bovary - cover

Gospođa Bovary

Gustave Flaubert

Translator Divina Marion

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 1
  • 0

Summary

Gustave Flaubert (1821.-1880.) je, riječima američkog književnog teoretičara Jamesa Woodsa, "utemeljio ono što većina čitatelja i pisaca podrazumijeva pod modernim realističkim pripovijedanjem, a njegov je utjecaj toliko poznat da je jedva primjetan". Flaubertov prvi roman "Gospođa Bovary" (1857.), tragična priča o ženi normandijskog provincijskog liječnika koja čezne za uzbudljivijim životom, njegovo je remek-djelo dubinske psihologije i jedinstvenog stila. Roman je izazvao kontroverzu čim se pojavio, pa je zbog "opscenosti i nemorala" protiv autora poveden sudski proces u kojemu je ubrzo oslobođen: značajan doprinos širenju slobode umjetničkog izražavanja, ali i popularnosti romana koji odmah po objavljivanju biva rasprodan...
 
Roman je prevela i pogovor napisala Divina Marion.
 
Lektira za 3. razred srednje škole.
Available since: 12/02/2012.

Other books that might interest you

  • Mor - Fantastična pripovijest - cover

    Mor - Fantastična pripovijest

    Đuro Sudeta

    • 0
    • 1
    • 0
    Đuro Sudeta (1903.-1927.) prerano je preminuli hrvatski pjesnik i novelist iz razdoblja između dva svjetska rata.
     
    Njegova fantastična pripovijest Mor (1930.), izražene je liričnosti i himničkog ugođaja prirode, kojoj je suprotstavljena materijalna usmjerenost modernoga čovjeka koja briše izvorne ljudske vrline i vrijednosti. Priča prati ljubav između sina upravitelja imanja Mora i vlastelinove kćeri Šu, zaručene za prevaranta Arna koja svoj vrhunac dostiže preobražajem Mora u vukodlaka.
     
    Lektira za 8. razred osnovne škole.
    Show book
  • Mornar - cover

    Mornar

    Pjer Loti

    • 0
    • 0
    • 0
    Dijete, obučeno kao anđeo – to jest napola golo, u kratkoj tankoj košuljici, s bijelim, golubljim krilašcima, pričvršćenima o ramena... Bilo je to jednoga sunčanoga dana, mjeseca lipnja, na krajnjem jugu Provanse. Dijete je išlo u procesiji tijelovskoj s troje druge djece u istom kostimu.
    Tri druga anđela bila su plave kose i stupala su oborenih očiju, kao da sve to uzimlju ozbiljno. Mali Jean, naprotiv, vrlo tamne i kovrčaste kose, najveći i najljepši od sviju njih, nasmješljivo je pogledavao one, koji su se pobožno spuštali na koljena. On nije bio ni najmanje sabran i očito ga je cijela stvar vrlo zabavljala. Bio je snažan, imao je pravilne crte, obraščići su mu bili smeđi kao dozreli plodovi, a obrve crne kao dvije vrpce od baršuna. Njegov pogled, nedužan i nasmijan, ostao je tako čist i djetinjast, da mu nitko ne bi vjerovao ni da ima šest-sedam godina, što ih je brojio. Čudne su bile u tog maloga Arapina modre oči s onim vrlo dugim trepavicama.
    Njegovi starci – udovica majka, još u žalosti, i dobričina stari djed u crnoj redingoti i bijeloj kravati – išli su za mnoštvom, sa sretnim smiješkom na usnama, blaženi, što im je dijete tako lijepo, a još sretniji, što to i drugi govore.
    Nisu bili baš odviše bogati, imali su jedino, kućicu u gradu i malo dobarce s nasadima naranča i ruža. Ali su bili u rodu s mnogima, koji su bili mnogo bogatiji od njih – posjednici, ili „parfimijeri“ – te su na njih gledali malo s visoka. Ovi su Bernyjevi bili vrlo razgranjeno pleme u tom kutu Francuske; u njihovoj krvi nije bilo tuđe primjese barem od saracenskih vremena, pa su zato sačuvali čisti provansalski tip. Dvije su se godine već ubrajali među građanstvo Antibesa. Među njihovim precima bilo je i takovih – ponajviše „pomorskih kapetana“ – koji su sudjelovali kod ekspedicije u Indiji; tako su se u dječacima gdjekada javljala baštinjena nagnuća, koja su znala uznemirivati dobre majčice.
    Idući laganim i pobožnim koracima za tamnokosim anđelčićem bijelih krila, mnogo je sanjarila majka udovica, pa su joj već sada nejasne slutnje kvarile veselje. Oh, zašto se ne može učiniti, da ostane trajnim ovaj san – kako ga obično sve majke snivaju – da ostane ovakav, kakav jest: maleno dijete s jasnim očima i kovrčastom glavicom! Oh, čemu to „sutra“, čemu „budućnost“...? Toliko će se poteškoća doskora nakupiti oko ovog maloga, neobuzdanoga bića, koje se već sada vladalo kao odrastao čovjek, premda su mu oči bile još tako djetinjski bezbrižne. Već je sad dječak znao izbivati po cijeli dan, a da nitko nije znao, gdje je. Da ga odgoje onako, kako će biti odgojeni njegovi bogati rođaci? No kako da se to provede? Pa ako, iza svih žrtava, još ne bude ni radio, kakva ga onda čeka budućnost? Majka se nije više smiješila, nije više opažala bijele procesije, veseloga sunca, ni sretne sadašnjosti; vraćala se neprestano i jedino na misao, koja je bila možda malo uskoga horizonta, ali tako materinska – kako da od svoga bijednoga Jeana učini čovjeka, koji će biti jednak barem dječacima u ponosnoj porodici Berny.
    Show book
  • U noći - cover

    U noći

    Ksaver Šandor Gjalski

    • 0
    • 0
    • 0
    Ksaver Šandor Gjalski (1854.-1935.) jedan je od najznačajnijih pisaca hrvatskog realizma. U književnosti ostaje zabilježen kao raznovrstan pisac koji se uspješno nosio sa svim književnim i društvenim mijenama na prijelazu 19. u 20. stoljeće, te je, ostavši književno aktivan čitavoga života, iza sebe ostavio tridesetak svezaka proze. Iako predstavnik realizma, kojemu je glavni uzor Turgenjev, Gjalski je u književnom radu među prvima nagovijestio moderne tendencije, pa se dijelom svog stvaralaštva uklopio i u to književno-stilsko razdoblje. Njegov cjelokupni opus važan je i kao društvena, politička te kulturna kronika jednog burnog doba hrvatske povijesti. Najpoznatije mu je djelo zbirka pripovijetki Pod starim krovovima, objavljena 1886. godine s izvornim naslovom Pod starimi krovovi. Priče iz te zbirke, pisane u prvom licu, tematski su povezane idealiziranim prikazima staroga hrvatskog plemstva i njihovih života u zagorskim kurijama.
     
    U noći Ksavera Šandora Gjalskoga je politički roman čiju okosnicu radnje čine političke prilike hrvatskog društva 70-ih i 80-ih godina 19. stoljeća. Prateći političku razvojnu liniju hrvatske mlade inteligencije, Gjalski daje pesimističnu sliku hrvatskog društva koju odlikuju korupcija, nemoral i beskrupuloznost u postizanju ciljeva, a izraženom kritikom pravaštva pisac se obračunava i s vlastitim idealima mladosti.
    Show book
  • Branka - cover

    Branka

    August Šenoa

    • 0
    • 3
    • 0
    Roman "Branka" (1881.) Augusta Šenoe, jedno od njegovih uspjelijih djela sa suvremenom realističnom tematikom, priča je o mladoj, idealno ocrtanoj i idealističnoj učiteljici, pozitivna priča o ustrajnosti i sposobnosti koje neminovno dovode do uspjeha. U romanu se problematizira prosvjećivanje u to doba jako zaostalog hrvatskog sela, te odnarođivanje visokih slojeva i otpor germanizaciji i mađarizaciji.
     
    Lektira za 8. razred osnovne škole.
    Show book
  • Povjestice - (izbor) - cover

    Povjestice - (izbor)

    August Šenoa

    • 0
    • 0
    • 0
    Lirsko-epske povjestice priskrbile su najutjecajnijem hrvatskom piscu 19. stoljeća Augustu Šenoi (1838-1881) veliku popularnost među publikom. Pisane su u stihu koji se najčešće oslanja na tradiciju ilirizma.
     
    Poput gotovo svih drugih Šenoinih djela, prožete su izrazitim rodoljubljem i čovjekoljubljem. Temelje se na povijesnim događajima (Propast Venecije, Kakvu Hrvati djecu jedu?, Smrt Petra Svačića, Šljivari, Anka Neretvanka, Vinko Hreljanović), pri čemu obuhvaćaju teme od samog dolaska Hrvata na ove prostore do 18. stoljeća, ili na narodnoj predaji (Kameni svatovi, Kugina kuća, Postolar i vrag, Gvozdeni div, Prokleta klijet, Mile Gojslavica, Božja plahtica, Zmijska kraljica). Često su i humoristički intonirane.
     
    Lektira za 6. razred osnovne škole. E-knjiga sadrži izbor od 16 najpoznatijih Šenoinih povjestica.
    Show book
  • Mrtvi kapitali - cover

    Mrtvi kapitali

    Josip Kozarac

    • 0
    • 1
    • 0
    Mrtvi kapitali (1889.) slavonskog realista Josipa Kozarca (1858.-1906.) roman je s tezom, temeljen na programu gospodarske obnove Slavonije i povratku moralnim vrijednostima. Na primjeru obitelji Matković Kozarac je prikazao temeljni problem slavonske sredine - napuštanje zemlje u potrazi za lagodnim životom i materijalnim bogatstvom.
    Show book