Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Lišće - cover

Lišće

Fran Mažuranić

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Zbirka crtica (kratkih pripovijetki s efektnom poantom) Lišće je remek-djelo Frana Mažuranića (1859.-1928.), pripadnika jedne od najvažnijih hrvatskih književnih obitelji. Pisao ih je i objavljivao od 1885. do 1916. godine, na oduševljenje čitatelja i kritike koja je tu zbirku proglasila "jednim od najljepših djela hrvatske književnosti".
 
Fran Mažuranić bio je osoba nemirna i pustolovna duha, a zbog burnog i misterioznog života predmet je različitih legendi i fama. Mijenjao je zanimanja, upadao u avanture i kockarske dugove, lutao cijelim svijetom, od Amerike do Južnih mora, i godinama se nije znalo gdje je i je li uopće živ.
Available since: 04/30/2011.

Other books that might interest you

  • Soba kao zavičaj - cover

    Soba kao zavičaj

    Branislav Glumac

    • 0
    • 0
    • 0
    Branislav Glumac ne prestaje nas iznenađivati. Poslije specifičnog interpunktuarija što ga je razvio kao dio svoje novije poetike sada nas stavlja pred gotov čin s prozom za koju ne znamo u koji bismo je žanr svrstali. U njoj se sudaraju i memoarizmi, i autobiografizmi, i esejizmi, i feljtonizmi, i vinjetizmi, i okusi pjesme u prozi, i konfesionalizmi, i polemičke sjekire i političke grilje – autor se ničega nije libio i od mješavine svega toga stvorio je žanr koji će tek dobiti svoje književno-povijesno i teorijski fundirano ime/naziv.
     
    U sobi ispovjedaonici pisac se ispovijeda sebi samome. Gleda se u oči i kaže si sve u lice. Razgovor sa samim sobom bude mu vrlo ljekovit. Pisac se pere deterdžentom krajnje iskrenosti.
     
    Lakše mu je ovako čistome.
     
    Alojz Majetić
    Show book
  • Nemoj se ljutit sestro - cover

    Nemoj se ljutit sestro

    Marinela

    • 0
    • 0
    • 0
    U pokušaju svladavanja subjektivne stvarnosti, u nepostojanju samo jedne jedine istine, ove priče žele učiniti odmak od svijeta opsjednutog materijalnim i biti kritika društva koje je kao glavnu vrijednost odabralo profit, ne primjećujući ili samo skrivajući licemjerje i zlo svijeta obrnutih vrijednosti. Namjera autorice je ukazati na probleme, osobito žena (jer zlostavljanje žena, djece i životinja nije stereotip nego stvarnost), svih odbačenih, potlačenih i izgubljenih, onih „od kojih se okreće glava“.
    Pokušaj razotkrivanja bar jednog dijela licemjerja, literarno zaobilaženje misli na hranu i nezaposlenost, pa čak i vraćanja djetinje mašte, pronalaženja dobra u zlu kroz smijeh, borba protiv pesimizma i samouništenja optimizmom i nadom, najvažnije su coordinate ove knjige, koja nastoji ponuditi neko drugo viđenje svijeta od onog koje pretežno nude mediji i predatorski totalitet potrošačkog društva.
    
    
    Marinela je rođena u Zagrebu 1971. Od 1988. objavljuje kratke priče u književnim časopisima. Objavila je tri knjige kratkih proza: Lift bez kabine, 1996, Pušite li? 2002. i Nemoj se ljutit sestro, 2013. te knjige poezije Ne želim ti ugodan dan 2011. i PTSP 2013. U međuvremenu je objavljivala poeziju i prozu u tiskanim i online časopisima. Uvrštena je u nekoliko antologija kratke proze.
    Show book
  • Rukoljub - cover

    Rukoljub

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 0
    • 0
    „Književnost, i uopće umjetnost, najbolje služi svome narodu tako da bude ono što jest, naime književnost, odnosno umjetnost. Nema veće, nema svetije, nema ljepše svrhe koju bi ona mogla obavljati. Ona najbolje služi svome narodu tako da bude visoko kvalitetna, da bude najknjiževnija i najumjetničkija što je moguće, da bude nešto što ostaje.“
    Show book
  • Lovčevi zapisi - cover

    Lovčevi zapisi

    Ivan Sergejevič Turgenjev

    • 0
    • 1
    • 0
    Zbirka pripovijetki "Lovčevi zapisi" (Zapiski ohotnika, 1852.) prvo je djelo I. S. Turgenjeva koje mu je priskrbilo pozornost i priznanje kao piscu, te steklo popularnost i izvan Rusije. Sadrži ukupno 25 priča u kojima nepristrani pripovjedač, opisujući svoje lovačke doživljaje, piše o onodobnom seoskom životu, uz dojmljive opise prirode (poznata pripovijetka-esej "Šuma i stepa"). Knjiga je imala veliki društveni utjecaj: pridonijela je ukidanju kmetstva u Rusiji 1861. godine, po čemu je uspoređuju s romanom "Čiča Tomina koliba" Harriet Beecher-Stowe, koji je objavljen iste 1852. godine, i njegovim utjecajem na oslobađanje američkih robova.
     
    Romanopisac, novelist i dramatičar Ivan Sergejevič Turgenjev (1818.-1883.), čije se djelo smatra vrhuncem ruskog realizma, prvi je od velikih ruskih pisaca koji je stekao popularnost na Zapadu. Ostala njegova važna djela roman "Očevi i djeca" i zbirka "Pjesme u prozi". Slijedili su ga i na njega se pozivali njegov prijatelj Flaubert, zatim Maupassant, Čehov, Henry James, Hemingway, te gotovo svi veliki hrvatski novelisti i romanopisci realizma i moderne: Šenoa, Gjalski, Josip Kozarac, Janko Leskovar, Fran Mažuranić, Matoš, Dinko Šimunović...
     
    Turgenjevljeve pripovijetke donosimo u starom prijevodu Mirka Divkovića iz 1897. godine. Knjigu je pod naslovom "Lovčeve bilježke" objavila Matica hrvatska u svojoj biblioteci "Slavenska knjižnica". U suvremeni pravopis ga je preveo i ponešto redigirao Zvonimir Bulaja, nastojeći zadržati ljepotu njegovog arhaičnog stila i izraza - koja podsjeća na hrvatske devetnaestostoljetne pisce, kojima je Turgenjev bio veliki uzor.
     
    Pripovijetke "Šuma i stepa" i "Nadstojnik" ("Dvorski") lektira su za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Tužna Jele - Povijest gruška - cover

    Tužna Jele - Povijest gruška

    Mato Vodopić

    • 0
    • 0
    • 0
    Dubrovački biskup Mato Vodopić (1816.-1893.), pjesnik, epik i pripovjedač, jedan je od prvih predstavnika realizma u hrvatskoj književnosti.
     
    Pripovijest ili kraći roman Tužna Jele (1868.), temelji se na usmenoj predaji i arhivskoj građi o životu gruških stanovnika čija je egzistencija usko vezana uz more. Roman priča o bolesnoj Jeli koja uzaludno čeka povratak muža Joze i svoja dva sina s mora. Vodopić je kreirao tmurnu atmosferu čekanja, a posebnu uvjerljivost pokazao je u portretiranju gruških žena. Upotrijebljenim lokalnim dubrovačkim govorom unio je dodatnu dozu autentičnosti u djelo.
     
    Objavljena 1868. godine, dakle nekoliko godina prije najvažnijih Šenoinih djela, Tužna Jele se smatra najuspjelijim Vodopićevim djelom. I danas je iznimno popularna na dubrovačkom području.
    Show book
  • Umro Supermen - cover

    Umro Supermen

    Zoran Malkoč

    • 0
    • 0
    • 0
    Nakon što je zbirkom priča Groblje manjih careva (nagrada Josip i Ivan Kozarac 2010.) i romanom Roki Raketa (nagrada tportala za najbolji domaći roman 2014.) razbucao skice nekih budućih kanona i promijenio krvnu sliku domaće književnosti, Zoran Malkoč knjigom pripovijedaka Umro Supermen konačno se potvrdio kao jedan od najmoćnijih, najosebujnijih glasova novije hrvatske proze.
     
    Umro Supermen nije samo naslov – to je i vijest i otrežnjenje, prekretnica i objava Malkočeva autorskoga kreda. Jer ako superjunake dokraja razobličiti može samo smrt – kao da nam poručuju ove priče – jedino što nama smrtnicima iza takve smrti preostaje jest: odrasti.
     
    I doista, nakon prve u nizu superjunačkih smrti, one Josipa Broza Tita, Malkočevi likovi u ovoj knjizi prolaze ubrzani tečaj odrastanja – bune se i sanjaju, vjeruju i iznova razočaravaju, izdaju i bivaju izdani u predraću, ratu i poraću, sve dok im, napokon odraslima, konačno ne ponestane superjunaka.
     
    Do odgovora na vječno pitanje – Što je čovjek? – autor dolazi bespoštedno propitujući što je ono manje i ono što bi željelo biti više od njega – nadčovjek i podčovjek – a to je potraga koja se ne odvija kroz iznimne, već prije prepoznatljive i bliske nam ljudske sudbine . Poezija koja se isprepleće s okrutnošću, nježnost što balansira na rubu sječiva, humor od kojega se ledi krv u žilama… u ovim su Malkočevim prozama savršeno uravnoteženi, u idealnim omjerima pronalazeći svoju idealnu formu.
    Show book