Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Marija Magdalena - Misterij u tri čina s epilogom - cover

Marija Magdalena - Misterij u tri čina s epilogom

Fran Galović

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 2
  • 0

Summary

Fran Galović (1887.-1914.), hrvatski književnik - pjesnik, novelist i dramski pisac - iz razdoblja moderne, sa samo 27 godina tragično je preminuo na samom početku Prvog svjetskog rata, ali je stvorio obiman književni opus u kojemu posebno iskače antologijska zbirka "Z mojih bregov", uz Krležine "Balade Petrice Kerempuha" vrhunsko ostvarenje suvremene kajkavske lirike.
 
Galovićev simbolistički misterij "Marija Magdalena" (1912.) sastavljen je u stihovima i posljednje je njegovo dovršeno dramsko djelo. Biblijska grešnica Marija Magdalena prikazana je izrazito erotizirano, pa je ova drama odbijena za prikazivanje zbog mogućih prosvjeda svećenstva.
Available since: 06/23/2013.

Other books that might interest you

  • Izabrane štokavske pjesme - cover

    Izabrane štokavske pjesme

    Fran Galović

    • 0
    • 0
    • 0
    Fran Galović (1887.-1914.), hrvatski književnik - pjesnik, novelist i dramski pisac - iz razdoblja moderne, sa samo 27 godina tragično je preminuo na samom početku Prvog svjetskog rata, ali je stvorio obiman književni opus u kojemu posebno iskače antologijska zbirka Z mojih bregov, uz Krležine Balade Petrice Kerempuha vrhunsko ostvarenje suvremene kajkavske lirike.
     
    Galović je pisao pjesme i na standardnom hrvatskom jeziku, nastavljajući se ponajviše na Antuna Gustava Matoša. Nekoliko njegovih pjesama (Zrcalo, Childe Harold i dr.) uvršteno je u Hrvatsku mladu liriku (1914.), jednu od najpoznatijih antologija hrvatske poezije. Autor je sonetnog ciklusa Četiri grada (1913.), nadahnutog Italijom, u kojemu je, kao i u drugim njegovim uspjelijim pjesmama, zamjetan utjecaj poetike parnasovaca i simbolizma. Njegovom poezijom dominiraju intimni, pejzažni i zavičajni motivi, a često i proročanski motiv smrti.
    Show book
  • Padajući izbornik - cover

    Padajući izbornik

    Aleksandar Hut Kono

    • 0
    • 0
    • 0
    Jedan od najzanimljivijih pjesničkih glasova najmlađe generacije pjesnika već je svojom prvom zbirkomNabrajanja najavio da je riječ o iznimnom pjesniku. Nova zbirka Padajući izbornik pokazuje da je riječ o zrelom glasu, pjesnički istančanom, koji itekako dobro poznaje svoje pjesničke prethodnike, i to ne samo hrvatske već i svjetske, ali i pronalazi novi, svježi pristup temama kojima se bavi te, još i više, načinu na koji obrađuje pjesničku građu.U svojim dugim pjesmama Aleksandar Hut Kono daje drugačiju sliku svijeta. Njegova poezija može se nazvati kozmopolitskom, ali je usto prepuna novog iskustva svijeta u kojem živimo, svježih, drugačijih metafora, ostvaruje se ne radi sebe same, već radi svojih čitatelja. Hut Konojedan je od onih zanimljivih pjesničkih glasova koji se rijetko javljaju, jedan od autora koji kroz poeziju izriče ono što se događa oko nas danas vješto spajajući i, što je još važnije, nadograđujući i proširujući pjesničke horizonte svojih suvremenika i neposrednih prethodnika. Smirenim tonom Hut Kono izvještava nas o bolnim promjenama, o ustreptalom stanju duha koji ne zna kamo krenuti te na taj način daje i pokazuje ono što je moguće izraziti samo pjesmama.
    Show book
  • Kod nas više nema kanibala - cover

    Kod nas više nema kanibala

    Ottó Fenyvesi

    • 0
    • 1
    • 0
    Kada se dakle reference s nasljeđem svih istinskih srednjoeuropskih i inih estetskih i svjetonazorskih vrijednosti kalami s “divljim” rock-nasljeđem, a k tomu i izvanredno “mimetizira” bogato životno i svako drugo iskustvo toga gologa trajanja u jednoj posve licemjernoj zemlji koja se na kraju ugušila u moru vlastite krvi, a sve to dodatno garnira i dirljivom demontažom recentoga svakodnevlja u jednoj globalno obesmišljenoj virtualnoj ne/stvarnosti, dobiva se bar osnovni tlocrt pjesništva Otta Fenyvesija. Sklopiti sve te tematske različitosti u jedinstveni diskurzivni sklop umijeće je samo velikih pjesnika. Jer, vratimo se na početnu tezu, odnosno rock kao glazbu i silno važno motivsko gorivo Fenyvesijeve poezije, ne treba nikako smetnuti s uma da njegove stihove nipošto nije napisao zaljubljenik u zabit i osamu, nego, prije svega, urbani pjesnik kojemu himna zasigurno nije bila neka malovaroška tužaljka, nego primjerice “Street Fighting Man” Rolling Stonesa!
    
    (…) Poezija Otta Fenyvesija oduvijek čuva mogućnost onoga jednoga maloga, ali još uvijek preostaloga i otvorenoga puta za sve što štiti elementarnu ljudskost i cijeli registar ljudskih emocija komprimiranih u pjesnički tekst. Notorni Martin Heidegger dirljivo je pisao o “tajni poljskoga puta”, već vidno umorni Jim Morrison u “Američkoj molitvi” šamanski recitirao “We used to belive/In the good old days / Will still recive/In little ways / The Things of Kidness...” “Jedan gram je poezija. Dva su utopija”, piše Ottó Fenyvesi u svojim opet antologijskim stihovima, koji komotno mogu stajati kao moto u svim izborima recentnoga europskoga pjesništva. 
    Delimir Rešicki
    Show book
  • Ako se zovem Sylvia - Poezija - cover

    Ako se zovem Sylvia - Poezija

    Aida Bagić

    • 0
    • 0
    • 0
    U zbirci «Ako se zovem Sylvia» objedinjene su pjesme Aide Bagić koje su nastajale u različitim razdobljima autoričina života, do 2007.; sabiranje sjećanja i propitivanje vremenitosti u središtu su njezina poetskog interesa.
     
    Dominantni ton u zbirci je melankoličan, jer riječ je o prisjećanjima, prizivanjima nekih zaboravljenih slika iz djetinjstva, mladosti, ponekad na samom rubu patetike, ali važno je naglasiti kako je autorica ipak uspijeva izbjeći, i to ironijom, ili pak grafičkim rješenjima – tj. razbijanjem linearnosti stiha. Njezin krajnji cilj je upravo želja za gubitkom sjećanja, jer osloboditi se sjećanja može za nju biti tek lijek, kao što je pisanje pjesama nesumnjivo pokušaj oslobađanja svijesti od tih slika prošlosti. Potrebno je istaknuti i kako se Aida Bagić nerijetko igra riječima, pa neke pjesme pružaju poseban zvučni užitak. Utjecaj čitanja ruske avangardne književnosti ogleda se u pjesmama u kojima je posebno težište na ritmu, ali i na angažiranosti. Aida Bagić nerijetko se referira na literaturu – na bajke, na balade, na ruske avangardiste, na Slamniga i na hrvatsku žensku književnu tradiciju. Nesumnjivo je pak da je upravo Sylvia Plath njezina posebna inspiracija... (Darija Žilić)
    Show book
  • Žene iz Altamire - cover

    Žene iz Altamire

    Mateja Jurčević

    • 0
    • 0
    • 0
    Simbolički potencijal naslova nove knjige Mateje Jurčević Žene iz Altamire sugerira poliperspektivno čitanje u rasponu od iskonskih doživljaja ljudske bliskosti, odnosno ljubavi u najizvornijem obliku, do prostora imaginacije i kreacije, odnosno re-kreacije vidljivog i imaginarnog okružja. Sama autorica sugerira čitanje u ključu uvodne pjesme koja, njezinim riječima, inicira “jezičnu rekonstrukciju prostora Altamire kao simbola iskonske čovjekove naravi određene afektima i emocijama”.
    Nakon svoje prve, nagradom Goran za mlade pjesnike i dobrom recepcijom popraćene zbirke "Bijela vrata", Mateja Jurčević i ovaj je put ispisala koceptualno dosljednu i temeljito promišljenu knjigu koja funkcionira kao intimni “dokument” emocionalnog odnosa projiciran u apstrakciju povijesne perspektive, nekovrsnu pozadinu onoga što je u odnosima dvoje ljudi vječno, a što u privatnim relacijama biva determinirano trenutačnim (okolnostima, indivudalnim vremenom i prostorom), onim što bi nas očešalo i protutnjalo kroz ili pored nas kad ne bi postojali zidovi Altamire na kojima se to trenutačno upisuje, bez obzira je li riječ o glatkoj plohi ekrana koji bilježi literarni zapis, poeziju bez suvišnih dopisivanja i deskriptivnih zamagljivanja.
    Show book
  • Nevidljivo more - cover

    Nevidljivo more

    Tomica Bajsić

    • 0
    • 2
    • 0
    Tomica Bajsić pripada onoj skupini pisaca koja doista slavi život i razliku. Bajsić zna da je svaki ljudski život neponovljiv. Pripada onoj izumirućoj vrsti ljudi koja ne čeka da svijet stigne na ekran, nego ima hrabrosti suočiti se sa svim životnim izazovima – od najuzvišenijih radosti do najdublje patnje.Tomica Bajsić jedan je od rijetkih lovaca na metafore i značenja jer savršeno dobro zna da negdje ipak postoji točka u kojoj jezik, osobito onaj pjesnički, još uvijek ima razloga postojati. Jer, možda negdje postoji i ona kristalna kocka vedrine o kojoj je pjevao Tin Ujević. Ako se i danas krije negdje u prostorima suvremene hrvatske književnosti, onda je posjeduje Tomica Bajsić. I dijeli je s nama bez ikakvoga zazora i sebičnosti. Kako je može imati netko tko je doista vidio nevidljivo more iskona? Pa i ono u kojemu čuvamo sebe od sebe samih: to naše nevidljivo more, sunce, sol, valovi, plime, oseke i jedno jedro, kada smo pomislili da više nigdje nikoga nema.
    Show book