Reading without limits, the perfect plan for #stayhome
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
Zločin i kazna - cover

Zločin i kazna

Fjodor M. Dostojevski

Translator Iso Velikanović

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 3
  • 0

Summary

Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821.-1881.), ruski romanopisac, novelist i publicist iz razdoblja realizma, jedan je od najutjecajnijih pisaca u književnosti uopće; smatra se pretečom ekspresionista te egzistencijalističkih pisaca i filozofa.
 
Opravdanost ubojstva beznačajne i moralno upitne osobe temeljno je pitanje jednog od njegovih najpoznatijih djela, romana "Zločin i kazna" (1866.), u čijem je središtu lik siromašnog studenta Rodiona Romanoviča Raskoljnikova koji ubija svoju gazdaricu vođen idejom o postojanju posebnih, izabranih ljudi, pokretača povijesti kojima želi pripadati, smatrajući da njihovo djelovanje, protivno ljudskim zakonima, opravdanje pronalazi u višem cilju - u ovom slučaju rješavanju svijeta izopačene i beskorisne lihvarke...
 
Roman je s ruskog preveo Iso Velikanović.
 
Lektira za 3. razred srednje škole.

Other books that might interest you

  • U registraturi - cover

    U registraturi

    Ante Kovačić

    • 0
    • 1
    • 0
    Vrhunac proznog djela hrvatskog klasika realizma Ante Kovačića (1854.-1889.) njegov je treći roman "U registraturi" (1888.), uz "Seljačku bunu" Augusta Šenoe proglašen najznačajnijim romanom 19. stoljeća, u kojemu je sažeo sve osobne književne, društvene i političke težnje. Galerija karaktera (Laura, Mecena, Zgubidan, kumordinar Žorž, Imbrica Špiček…) tipični su predstavnici hrvatske sredine, a glavni junak Ivica Kičmanović predstavlja modernu inteligenciju izgubljenu u novim društvenim tokovima i njihovim upitnim vrijednostima.
     
    Lektira za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Đuka Begović - cover

    Đuka Begović

    Ivan Kozarac

    • 0
    • 0
    • 0
    Najvažnije djelo prerano preminulog slavonskog modernističkog pripovjedača Ivana Kozarca (1885.-1910.), roman "Đuka Begović" (izlazio u Obzoru 1909. godine; kao samostalna knjiga objavljen posthumno 1911.), jedno je od najboljih proznih ostvarenja hrvatske moderne. Glavna tema većine Kozarčevih djela, pa tako i "Đuke Begovića", i glavni pokretač likova je seksualnost, dok su mu likovi - sasvim modernistički - izuzetne pojave. Roman je prava apoteoza bećarskog i buntovnog stila života, usprkos neizbježnoj propasti u koju takav život vodi. Djelo mu se ističe i impresionističkim prikazom ugođaja slavonske prirode i pejzaža, te ljepote i čulnosti slavonskih žena.
     
    Lektira za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Prolog nenapisane drame - cover

    Prolog nenapisane drame

    Ivo Vojnović

    • 0
    • 0
    • 0
    "Prolog nenapisane drame" (1929.) posljednje je Vojnovićevo djelo koje je objavio za života. Na tada moderan pirandelovski način autor relativizira istinu i razotkriva dramski postupak i mehanizme teatra. Kritika ovo djelo smatra njegovim najsloženijim i najambicioznijim dramskim tekstom, kao i svojevrsnom autorskom oporukom.
     
    Ivo Vojnović (1857.-1929.) je najistaknutiji hrvatski dramatičar moderne, nazivan i "posljednjim velikim dubrovačkim piscem". Remek-djelima mu se smatraju drame "Ekvinocijo" (1895.) i "Dubrovačka trilogija" (1903.), izvođene na brojnim europskim pozornicama.
    Show book
  • Kuća duhova i druge priče - cover

    Kuća duhova i druge priče

    Virginia Woolf

    • 0
    • 1
    • 0
    Kratka proza Virginije Woolf, prvi put na hrvatskom jeziku, u prijevodu Sanje Lovrenčić (nagrada Kiklop za najbolji prijevod 2012.)U zbirci „Kuća duhova“, koju je nakon autoričine smrti priredio njezin suprug, objavljeno je šest od osam priča iz knjige „Ponedjeljak ili utorak“ iz 1921., jedine zbirke priča koju je Virginia Woolf objavila za života. Tim tekstovima Leonard Woolf dodao je priče koje su u razdoblju između 1922. i 1941. izašle u različitim časopisima te šest dotad neobjavljenih priča. Knjiga se može smatrati svojevrsnom antologijom kratke proze V. Woolf.Premda je dovršila relativno mali broj kratkih priča, Virginia Woolf se za cijeloga svojeg književnog života povremeno vraćala toj formi. Upravo se u kratkim pričama – „Znak na zidu“ iz 1917. i „Park Kew“ iz 1919. – počela baviti formalnim eksperimentima i razvijati svoju čuvenu impresionističku tehniku pisanja. Mnogi motivi, ključne teme, pa čak i neki likovi njenih romana, poput poznatog para Dalloway, nalaze se i u njenim kratkim pričama.Uredila Lidija Dujić
    Show book
  • Iverje - cover

    Iverje

    Antun Gustav Matoš

    • 0
    • 2
    • 0
    Središnja ličnost hrvatske moderne Antun Gustav Matoš (1873.-1914.) svojim je djelom najizrazitiji predstavnik, iako ne i pripadnik, hrvatske moderne, kao i uzor sljedećih književnih generacija. Za života je objavio tri zbirke novela i pripovijesti ("Iverje", 1899; "Novo iverje", 1900; "Umorne priče", 1909) koje, u rasponu od ljubavnih do satiričnih, variraju najrazličitije teme. Novele se također mogu podijeliti na one s tematikom iz domaćeg, najčešće zagrebačkog kruga, među kojima su i brojne autobiografske priče, te one s bizarnim sadržajem, u čijem su središtu likovi čudaka i osobenjaka. U Matoševim proznim djelima, koja često ujedinjuju opreke, poput humorističnog i pesimističnog, osobito dolazi do izražaja njegova stilska strategija koju je sam nazvao "artizmom".
     
    "Iverje" (1899.) je prva Matoševa objavljena knjiga i sadrži šest novela, među kojima je i prvo njegovo objavljeno djelo, pripovijetka "Moć savjesti", te antologijske priče "Kip domovine leta 188*", "Pereci, friški pereci" i "Miš".
    Show book
  • Maškarate ispod kuplja - cover

    Maškarate ispod kuplja

    Ivo Vojnović

    • 0
    • 0
    • 0
    Drama "Maškarate ispod kuplja" (1922.) Vojnovićev je povratak tematici rodnog grada, svojevrstan nastavak ili epilog "Trilogije" koji opet govori o propadanju vlastele i utopijskoj mitskoj Slobodi, ovaj put kroz nesretnu sudbinu njihove posluge koja također postaje tragičnom žrtvom nestanka tradicija. Forma drame sasvim je modernistička: protkana je opsežnim didaskalijama i proznim ulomcima.
     
    Zanimljivo je i da je praizvedena u praškom Vinohradskom divadlu 1923. godine (Pragu je drama i posvećena), a tek godinu dana nakon toga postavljena i u Zagrebu.
     
    Ivo Vojnović (1857.-1929.) je najistaknutiji hrvatski dramatičar moderne, nazivan i "posljednjim velikim dubrovačkim piscem".
    Show book