A world full of adventures is waiting for you!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
Začuđeni svatovi - cover

Začuđeni svatovi

Eugen Kumičić

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Eugen Kumičić (1850.-1904.) hrvatski je pripovjedač i dramatičar u razdoblju realizma, koji se smatra i prvim naturalistom u hrvatskoj književnosti.
 
Radnja romana Začuđeni svatovi (1883.) smještena je u istarski gradić Lučica i vrti se oko ljubavne priče Marije i Mata, te nedozvoljene ljubavi plemkinje Elvire i pučanina Marka. Kumičić strance predstavlja kao nemoralne i spletkama sklone ljude, a domaće stanovništvo kao pošten i marljiv puk.

Other books that might interest you

  • Vječni Žid u Zagrebu - cover

    Vječni Žid u Zagrebu

    August Šenoa

    • 0
    • 1
    • 0
    Šenoin Vječni Žid u Zagrebu izišao je godine 1862. u podlistku dnevnika »Pozor«, neposredno nakon kraja »olovnih vremena«, odnosno doba Bachovog apsolutizma; zapravo je djelo na granici novele i feljtona – »novelistički feljton, feljtonska novela živahna stila i duhovita poleta« (Šime Vučetić). Kroz zgode i nezgode zbunjenog »lutajućeg Židova« Ahasvera, koji u tri navrata doluta u Zagreb, Šenoa iznosi duhovitu satiru na političko konvertitstvo i kameleonstvo u Hrvatskoj, opisujući vrijeme Ilirskog pokreta 1840-tih, »bachovanja« 1850-tih i vraćanja ustavnog poretka ranih 1860-tih godina.
     
    Romanopisac, pripovjedač, pjesnik, feljtonist, putopisac i dramatičar August Šenoa (1838.-1881.) obilježio je cijelo jedno razdoblje hrvatske književnosti, na razmeđu romantizma i realizma, koje se naziva »Šenoino doba«.
    Show book
  • Blaženstvo i druge priče – Vrtna zabava - cover

    Blaženstvo i druge priče – Vrtna...

    Katherine Mansfield

    • 0
    • 0
    • 0
    Povijest književnosti bilježi Katherine Mansfield (1888.-1923.), rođenu na Novom Zelandu, kao jednog od najvažnijih novelista engleskoga jezičnog područja, pronositeljicu Čehovljeva utjecaja u engleskome modernizmu. No Mansfieldica je daleko od puke sljedbenice: laća se razmjerno nepovlaštene vrste i promeće je u nešto korjenito novo i svevremensko, dandanas nenadmašeno. Onkraj šturih bio-bibliografskih podataka, život Katherine Mansfield kao da je izmaštao neki eruditski postmodernistički romanopisac. Na plećima ikonične junakinje prelama se svjetska povijest (I. svjetski rat), a galerija njezinih prijatelja, ljubavnika-ljubavnica i znanaca doslovno ispisuje povijest ideja i književnosti modernizma: tu su Bertrand Russell, D. H. i Frieda Lawrence, Aldous Huxley, Lytton Strachey, T. S. Eliot, Virginia Woolf, Dora Carrington... U razdoblju koje je ključno za afirmaciju žene u 20. stoljeću, hrabrost Mansfieldičine umjetničke osobnosti, neupitno prekoračivanje građanskih konvencija i imperativ (bi)seksualne slobode kao da govore u pero feminističkoj kritici.
     
    Ponajbolje pripovijesti Katherine Mansfield odlikuje nevjerojatna tjelesnost detalja u simboličkom baratanju predmetima i događajima. Ona majstorski na papir izvlači atmosferu, u pregršti banalnih pojedinosti naznačuje cijeli način života i pojedinca i društva. Njezine su novele »čudne«, reći će čitalac. Svaka na svoj način uspijeva izigrati očekivanja koja nam kodovi vrste nameću...
     
    Prevela Vlatka Valentić.
    Show book
  • Sirota - Roman iz istarskog života - cover

    Sirota - Roman iz istarskog života

    Eugen Kumičić

    • 0
    • 0
    • 0
    Eugen Kumičić (1850.-1904.) hrvatski je pripovjedač i dramatičar u razdoblju realizma, koji se smatra i prvim naturalistom u hrvatskoj književnosti.
     
    Glavna protagonistica romana Sirota (1885.), jednog od niza djela s tematikom Istre, Kumičićeva rodnoga kraja, djevojka je Julka čiji život prepun različitih zgoda pratimo od njezinog boravka u Buenos Airesu do povratka u Istru. Zaplet djela rezultat je zabune nastale pri Julkinom rođenju kada njezin otac zamijeni Julkin identitet s onim usvojene djevojčice.
     
    Lektira za 8. razred osnovne škole.
    Show book
  • Čarobnjak iz Oza - cover

    Čarobnjak iz Oza

    Lyman Frank Baum

    • 0
    • 0
    • 0
    Nakon što je 1900. godine objavljen, Baumov Čarobnjak iz Oza odmah postaje najprodavanija knjiga. Američka je književnost tako dobila svoju jedinstvenu bajku, koja je ujedinjavala elemente magičnog i fantastičnog, poput brojnih čudnovatih likova koji pričaju, vještica, čarobnjaka i drugih. Vrlo brzo je napravljen mjuzikl koji je dugo igrao na Broadwayu i obišao cijelu Ameriku. Knjiga je 1939. ekranizirana u spektakularan i do danas kultni film sa specijalnim efektima ispred svog vremena...
     
    Pustolovine veselog i dobroćudnog društvanca i njihove borbe sa zlim silama na putu, uz konačno ispunjenje svih njihovih želja kao trijumfom sila dobra, predstavlja jednako motivirajuće štivo kako za djecu, tako i za odrasle.
     
    S engleskog prevela: Violeta Krunić.
     
    Lektira za 3. razred osnovne škole.
    Show book
  • Čuvaj se senjske ruke - cover

    Čuvaj se senjske ruke

    August Šenoa

    • 0
    • 2
    • 0
    Nakon uspjeha "Zlatarovog zlata", Šenoa se u svojem drugom povijesnom romanu "Čuvaj se senjske ruke" (1875.) bavi događajima iz 17. stoljeća, točnije iz 1600-1614. godine. Roman se čvrsto temelji na povijesnim činjenicama i rezultat je pomnog istraživanja, o čemu autor govori u predgovoru knjige. Tema djela je borba senjskih uskoka za samostalnost, u prostoru sukoba između Venecije s jedne i turske prijetnje s druge strane, te njihova pobuna protiv nepravde i austrijskog generala Rabate.
     
    Lektira za 7. razred osnovne škole.
    Show book
  • U registraturi - cover

    U registraturi

    Ante Kovačić

    • 0
    • 0
    • 0
    U registraturi je najznačajniji hrvatski roman 19. vijeka. U vrijeme kad se pojavio nije bio shvaćen samo kao pljuska društvenomu moralu, nego je i svojom disharmoničnošću bio u svađi s dotad vladajućom estetikom sklada, utjelovljenom u Šenoinim romanima. Žanrovski se ovo Kovačićevo djelo određuje kao roman o odgoju (odlazak seljačkoga sina Ivice Kičmanovića na školovanje u grad), ali i kao socijalni roman, zbog činjenice da mu je u podlozi problem raslojavanja hrvatskoga društva. U toj prozi snažno je prisutna opozicija selo – grad, a Kovačićeva slika Hrvatske, simbolički predstavljena registraturom (arhivom), sasvim je crna. Izlaza iz brojnih osobnih i društvenih kontradiktornosti pisac tada nije vidio; rješenje je pronašao u samouništenju, u plamenu koji proždire i registraturu i neprilagođenoga građanina Kičmanovića. A. G. Matoš je, napisavši za autora Registrature da se za naše prilike rodio pedeset godina prerano, još jednom vidovito pretjerujući rekao ono što je bitno: Kovačićev se roman pojavio u vrijeme kad ga ni kritika, a pogotovo prosječni čitatelji, nisu mogli razumjeti. Tvorca „plebejske jezične sinteze“ razumjela su tek pokoljenja koja su došla poslije.
    Show book