Other books that might interest you

• 

  Patria

  Fernando Aramburu

  • 0
  • 7
  • 0

  Vlasnik malog transportnog poduzeća Txato ubijen je u svom baskijskom selu u terorističkom napadu. On je tek jedna u nizu žrtava ETA-e i njezine borbe za samostalnu Baskiju. Njegova je krivnja što nije plaćao danak teroristima. Tko je i zašto ubio ovog Baska, je li to bio netko od suseljana? To su pitanja na koja udovica ubijenog Bittori i njezino dvoje djece traže odgovore. Kolika je krivnja obitelji njezine nekada najbolje prijateljice Miren i njezina sina, pripadnika ETA-e, koji već godinama leži u španjolskom zatvoru, što o svemu zna njegov brat baskijski pjesnik, a što sestra zarobljena u vlastitom tijelu nakon teškog moždanog udara? Dvije nekoć najbolje prijateljice i njihova djeca nose se s teretom politike i političkih odluka, njihov život nepovratno je obilježen terorističkim činom – mogu li i kako preskočiti zidove mržnje i nerazumijevanja koje su sagradili oni sami i njihova okolina?Patria je panorama proteklih četrdeset godina španjolske povijesti, knjiga o terorizmu i njegovu besmislu, o odnosu politike i svakodnevice, o velikim malim ljudima i njihovim ljubavima, čežnjama, strahovima, vjeri i njezinu gubljenju, o razumijevanju bližnjega, o tugama i radostima, roman koji se pamti i čita iznova jer govori o svima nama u svijetu bez kompasa.

  Show book

• 

  A nikad na vrhu - Putovanje na...

  Paolo Cognetti

  • 0
  • 0
  • 0

  Ima li smisla penjati se na planinu, a nikada ne dospjeti na vrh?U najboljoj tradiciji velike literature o prirodi i putovanjima, Paolo Cognetti pripovijeda o svome lutanju malim Tibetom, udaljenom nepalskom regijom Dolpo, na koje se 2017. godine otisnuo tragom kultne knjige Snježni leopard Petera Matthiessena.Čovjek na kraju četrdesete godine života, mitska zemlja izgubljena u vremenu, kretanje bez zadanog cilja, doline umjesto vrhova i kruženje umjesto osvajanja – i u ovom nas iznimnom djelu proslavljeni autor romana Osam planina istodobno vodi na dvije potrage nadahnute planinom – na putovanje prostorom i putovanje duhom.Uz Remigia, prijatelja iz djetinjstva, koji nikada nije napustio Alpe, i Nicolu, slikara kojeg je upoznao nedavno, u pratnji grupice šutljivih šerpa, pripovjedač pokušava otkriti nov način hodanja i promatranja, doživjeti posljednju izvornu planinu, prije nego što je zauvijek nestane. Predivno napisan i opremljen autorovim crtežima s puta, A nikad na vrhu Paola Cognettija mali je književni dragulj, dnevnik putovanja Himalajom koje se pred našim očima pretvara u put samospoznaje.“Uspinjali smo se i silazili, napredovali sto ili dvjesto metara, da bismo potom opet zaostali. Tjednima nismo činili ništa drugo: prema mojim proračunima, zacijelo smo propješačili tristo kilometara zračne linije, ali visinska razlika tih beskrajnih uspona i padova, a time i stvarna dužina puta nisu se mogle izračunati. Pomislio sam da se Himalaja, jednako kao Sete, opire našim izmjerama. Primijetio sam da se već u riječima napredovati i zaostati krije neki posve zapadnjački ekonomski smisao odlaska u planine, u kojem su visina i udaljenost kapital koji akumuliramo vlastitim trudom, a uopće nam nije drago tratiti ulaganje. Učinilo mi se da čujem Peterov glas: promijeni riječi, govorio mi je. Promijeni način razmišljanja. Tko je vidio planinu Kailas s netaknuta vrha Kristalne planine? Odgovor potraži u tim usponima i padovima: budući da ćeš zaostati svaki put kad pomisliš da si napredovao, nauči da je staza mnogo dragocjenija od vrha. Pronađi smisao u svakom koraku.”

  Show book

• 

  Riječ Božja

  Kari Hotakainen

  • 0
  • 0
  • 0

  Kad pepeo nakon erupcije vulkana na Islandu prizemlji avione, većinski vlasnik i izvršni direktor Koncerna Jukka Hopeaniemi traži način da sa sjevera Finske što brže stigne do Helsinkija. Naime iako je tijekom cijele svoje uspješne karijere izbjegavao medije, uporna televizijska urednica Leena Kontiolahti nagovorila ga je na gostovanje uživo u jutarnjem programu nacionalne televizije. Za dugi put prema jugu Jukka odabire vozača svoga pokojnog oca Armasa Kallija, čovjeka kojemu potpuno vjeruje. Iako isprva ne želi prekinuti svoju zasluženu mirovinu, Kallio pristane na zadatak tražeći veliki honorar, kojim namjerava izvući kćer iz kockarskih dugova. A kad njihovo putovanje konačno počne, Jukku sustiže prošlost – njegov mu je otac prije smrti ostavio šest kazeta kojima pokušava nadoknaditi vrijeme koje je umjesto na odgoj sina utrošio na izgradnju poslovnog carstva i trgovinu čelika s Rusima...Riječ Božja Karija Hotakainena mogla bi se nazvati skandinavskom kombinacijom psihološke drame i romana ceste. Od idiličnog početka do završnog obrata ovo zanimljivo djelo jednog od najvažnijih suvremenih finskih pisaca izvrstan je prikaz današnjeg svijeta i njegovih mana, ali i poneke vrline.

  Show book

• 

  Kad je Nina znala

  David Grossman

  • 0
  • 1
  • 0

  “Tuvia Bruk bio mi je djed. Vera je moja baka. Refael, Rafi, R, zna se, moj je otac, a Nina – Nina nije ovdje. Nine nema”, zapisat će u svoju bilježnicu Gili, pripovjedačica novog velikog romana Davida Grossmana, dobitnika nagrade Man Booker International i istaknutoga kandidata za Nobelovu nagradu za književnost. Nina je ta koje nema, ali kad s Arktičkog otoka dođe na proslavu devedesetog rođendana svoje majke Vere, uskovitlat će sjećanja i osjećaje, te pokrenuti priču koja od Čakovca u osvit Drugog svjetskog rata vodi do kibuca u Izraelu, a odatle ponovno nazad, do čvora boli i patnje, do mjesta gdje je sve počelo i gdje će se sve završiti – do Golog otoka. Kad je Nina znala knjiga je o tri snažne žene i njihovu putovanju do otoka na kojemu je Vera provela dvije i pol godine, odbivši da svojega mrtvog muža proglasi neprijateljem naroda. Rane koje se prenose generacijama i obiteljske tajne koje upravljaju životima, ljubav od koje klecaju koljena i ljudskost koja iskupljuje građa su nadahnjujuće životne priče Eve Panić Nahir, koju je dokumentarcem otkrio Danilo Kiš, a ovjekovječio ju je David Grossman veličanstvenim romanom Kad je Nina znala.

  Show book

• 

  Ezan

  Ivana Šojat

  • 0
  • 0
  • 0

  Koji su to ključni elementi koji oblikuju našu osobnost od najranije dobi? Koja su to ključna sjećanja koja prizivamo u smiraj života? Godina je oko 1530. i negdje blizu bosanske Jablanice turski danak u krvi plaćen je životom malenog dječaka Luke. Istrgnut iz ruku majke čije je ime zaboravio i bačen u nepoznatu sredinu čiji jezik ne govori, Luka postaje Ibrahim. Na putu da postane nemilosrdan ratnik Turskoga Carstva Ibrahim usvaja osmanske vrijednosti, gotovo bespogovorno prihvaćajući nove majčinske i očinske figure, njihov jezik, znanje i vještine te islamsku vjeru. Dok se njegovo vrijeme bliži kraju, svoju životnu priču podijelit će sa svojim sinom. Osvrće se na velike ljubavi, nezaboravna prijateljstva, bezbrojne bitke od Anatolije do Sigeta, kao i značajne susrete s velikim osobnostima poput Sulejmana Veličanstvenog. Ipak, Ibrahim će odbiti sve blagodati koje dolaze s osmanskim dvorom – zbog vlastite vjere u ljude.
   
  Duboko liričan, stilski i strukturno doveden do savršenstva, obogaćen poetskim slikama zaboravljene turske Slavonije šesnaestog stoljeća, Ezan Ivane Šojat roman je o ljudima i čovjekovu dobru i zlu, o nama danas koji se i ne razlikujemo toliko od ljudi iz šesnaestog stoljeća. Ovaj roman, koji u svom naslovu poziva na molitvu, poziva prije svega na razumijevanje i vjeru u čovjeka.

  Show book

• 

  U kasno ljeto

  Magdalena Blažević

  • 0
  • 0
  • 0

  Izniman roman snažnih slika, krugova koji se pretapaju, asocijacija prepunih mirisa i zvukova, prizori bi bili pitoreskni da u potki ove sugestivne i poetske naracije ne leži surov ratni zločin. 'Zovem se Ivana. Živjela sam četrnaest ljeta, a ovo je priča o posljednjem.' Obimom mali, a temom golem, ovaj roman otvorenog prostora i prirode, roman u kojem mrak prevladava nad svjetlom, smrt nad životom, pisan iz perspektive ubijene djevojčice predstavlja nam jezikom nježnosti svu surovost svijeta skrivenog u idili ruralne pastorale. Roman o smrti iz kojeg pjevaju ptice. 
  Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove. (Seid Serdarević) 
  Magdalena Blažević (1982.) rođena je i odrasla u Žepču u Bosni i Hercegovini. Autorica je zbirke kratkih priča „Svetkovina“ (2020.) i romana 'U kasno ljeto' (2022.), koji je osvojio nagradu Tportala za najbolji hrvatski roman objavljen u prethodnoj godini. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju kratku priču, među njima i nagrade 'Ranko Marinković'. Živi u Mostaru. 
  Hvala Zoranu Čubrilu i Christianu Bushillu za pročitane citate u knjizi.

  Show book