Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Dnevnik jednog nomada - cover

Dnevnik jednog nomada

Bekim Sejranović

Publisher: V.B.Z. d.o.o.

  • 0
  • 5
  • 0

Summary

Dnevnik jednog nomada istovremeno je putopis, dnevnik čitanja i zbirka zapisa o svakodnevnoj borbi sa životom, koliko traumatičnoj toliko i lijepoj. Od godine 2011. do 2016., od Ljubljane, preko Osla do Zagreba i Brčkog čitamo dnevničke zapise o jednoj ljubavnoj priči i njenoj propasti; o ocu koji gotovo svakog mjeseca putuje iz Osla u Ljubljanu da vidi mlađu kćer, jer se boji da će ga zaboraviti, i o starijoj kćeri u Oslu koja očuha zove tatom, a njega po imenu; o književniku koji istodobno sudjeluje u hrvatskoj, bosanskoj i norveškoj književnosti. Pratimo i avanturu nastajanja romana koji autor pokušava paralelno pisati na “našem” i na norveškom, slijedimo Sejranovića na brojnim književnim promocijama, festivalima i rezidencijama, pratimo njegove susrete s kolegama, prijateljima, ženama i ljubavnicama, čitamo o knjigama koje on čita.
 
Razapet između Skandinavije i Balkana, Bekim Sejranović ispisuje stranice o dva svijeta, i o sebi u njima i izvan njih, koje su jednako potresne, uznemirujuće i duhovite kao i najbolje stranice njegovih romana. Samo ovdje nema glavnog junaka da se iza njega bar malo skrije, tu su samo Bekim i njegovi demoni.
Available since: 12/12/2018.

Other books that might interest you

  • Krajobrazi - Nakon čitanja Andersena - cover

    Krajobrazi - Nakon čitanja...

    Dubravko Detoni

    • 0
    • 0
    • 0
    Dubravko Detoni u formi dnevničkih zapisa, dakle svakodnevnog bilježenja svijeta oko sebe, ispisuje fascinantan tekst, tekst koji možemo iščitavati i kao prozu i kao poeziju i kao mikroeseje o svakodnevici, prolaznosti ili pak umjetnosti. No jednako tako, ili još važnije, Dubravka Detonija, jednog od naših najznačajnijih suvremenih kompozitora, nikada nije zanimala samo poruka, već i način na koji je ona prenesena. Detonija zanima sama bit riječi, njezina izvornost i njezino pretvaranje u nešto drugo. On se vraća Hansu Christianu Andersenu, kojega iščitava dječački zaigrano pa potom stvara svoju razigranu kompoziciju, pjesmu u prozi ili prozu u pjesmi.Svojim imaginarnim intimnim dijalogom s Andersonom, Mozartom, prirodom, glazbom, ali nadasve jezikom – jer jezik je i glazba i matematika, i umno i zaumno – Detoni iznova kreira. Kod Dubravka Detonija jezik je instrument kojim se on igra i poigrava, od kojeg stvara nove, drugačije slike i metafore, jezik postaje ili, bolje rečeno, ostaje osnovna građa ne samo teksta već i mišljenja i promišljanja samoga. Detonijevi Krajobrazi ili Nakon čitanja Andersena knjiga su koja se može čitati i razumjeti na onoliko načina koliko je pogleda na svijet.
    Show book
  • Fatalne simetrije - cover

    Fatalne simetrije

    Nebojša Lujanović

    • 0
    • 0
    • 0
    Nacija, identitet, naslijeđe, tradicija, kultura, različitost, rat, manjine, religija, domovina… Svaki od eseja kojima Nebojša Lujanović u Fatalnim simetrijama problematizira djela i odnose nekih od najznačajnijih pisaca jezika i prostora kojima pripadamo vodi nas do pojmova oko kojih ćemo se lako razići i — vrlo vjerojatno — polemizirati. U književnim tekstovima koje odabire Lujanović prepoznaje sjecišta širih društvenih silnica i, čitajući ih, ne prihvaća naputke o razgraničenjima i preuskim ladicama nacionalnih kultura i književnosti. Njegove fatalne simetrije, ti strukturni i sadržajni paralelizmi koje pronalazi u djelima Andrića, Jergovića, Mlakića, Nikolaidisa, Vojnovića, Velikića, Kovača… u ovoj se hrabroj knjizi pretvaraju u izazov skrupuloznosti svakog novog istraživanja i radoznalosti svakog novog čitatelja. Dok na tragu kulturalnih studija i sociologije književnosti inovativno ocrtava društveno-kulturni kontekst suvremene hrvatske, slovenske, bosanskohercegovačke, srpske i crnogorske književnosti, Lujanović je bridak, razoran i duhovit. I osoban. Kao svaki vrstan esejist, u Fatalne simetrije ne zaboravlja upisati ni sebe.
    Show book
  • Ostat ću mlad - cover

    Ostat ću mlad

    Krešimir Blažević

    • 0
    • 0
    • 0
    Dobre vibracije koje su se dogodile u glazbi osamdesetih još i danas traju, te ne ostavljaju ravnodušnima ni sve generacije koje su nastupile poslije. Hrvatski Elvis Costello - Krešimir Blažević - frontmen i duša jedne od najzanimljivijih rock grupa toga vremena, Animatora, u autobiografiji Ostat ću mlad prisjeća se ludih godina, nastanka benda, života rock'n'roll zvijezde i svega što uz to navodno ide. Blaževićeva autobiografija protkana je finim humorom, obojena autoironijskim tonovima i još je jedan, itekako poticajan, dokument koji govori o novom valu. Ostat ću mlad skida koprenu mitova s jednog razdoblja pričajući priču o vremenu koje je imalo svoje heroje, velike i male, a jedan od njih bio je i sam autor. iz kritika: Blažević s mnogo duha i finog humora svjedoči o vremenu koje u sjećanju naraštaja poprima razmjere legende. Večernji list Duhovito i toplo ljubavno pismo muzici i ljudima koji su joj posvetili živote. Jutarnji list
    Show book
  • Skice iz djetinjstva - cover

    Skice iz djetinjstva

    Milan Svanderlik

    • 0
    • 0
    • 0
    Milan Švanderlik, pisac "Skica iz djetinjstva", rođen je u Čehoslovačkoj 27. veljače 1948., na dan kada je demokratsku vladu svrgnula Komunistička partija. Doktrinarni režim koji je uslijedio, opredijeljen za pravednije i ravnopravnije društvo prvenstveno se usredotočio na rušenje buržoaskog društva i onog što je bilo poslijeratno etničko čišćenje neslavenskih naroda  pretvorilo se u progon svakoga tko se protivio Staljinizmu –nekad – slobodni građani uskoro su se našli zatvoreni granicama koje su ih oštro probadale svojim bodljikavim žicama i naoružanim stražarima.  Milanovi češki roditelji rođeni su u Jugoslaviji, gdje se njegov otac borio s Titovim partizanima kako bi oslobodio zemlju od nacističkih snaga. Nakon rata, preselio je svoju mladu obitelj u sjevernu Čehoslovačku, tražeći pristojan život među svojim sunarodnjacima. Ti snovi su porušeni kad se češki komunistički puč poklopio sa rastućom nepopustljivošću Maršala Tita prema Staljinu: a zbog  ratne povezanosti Milanovog oca s Titom, obitelj je smjesta smatrana sumnjivom. Oni su izopćeni, društveno izdvojeni i prisiljeni na doslovno kućni pritvor; obilježeni kao "nepoželjni" su zatim konačno prognani 1955. godine. Ove Skice, priče o djetinjstvu proživljenom kroz nemirna vremena, sadrže istovremeno, pisane memoare i 36 originalnih slika, detaljno prikazujući period od 1948. do 1956. godine.
    
    Rođen u Čehoslovačkoj, pisac, Milan Švanderlik, odrastao je u Jugoslaviji, radio kratko u Švicarskoj, i živi skoro 50 godina u Londonu. Fotograf, umjetnik i pisac, on je iskusan promatrač izuzetnih raznolikosti i ljepota prirode, ljudi i života općenito.
    Show book
  • Riba-škorpion - cover

    Riba-škorpion

    Nicolas Bouvier

    • 0
    • 1
    • 0
    Na razmeđi putopisa, dnevnika i romana, knjiga Nicolasa Bouviera, kultnog putopisca frankofone književnosti, govori o višemjesečnom autorovom boravku na Šri Lanki pedesetih godina prošlog stoljeća. Taj otok magije, teške klime, letargije i ludih boja postaje za mladog putnika mjesto čudnih susreta, promatranja kukaca, a nadasve poniranja u vlastitu nutrinu. Plava soba svratišta u kojemu boravi taj samotnjak pretvara se u svojevrsni inkubator iz kojega će, dosegnuvši dno, opet izroniti u život, preobražen u pripovjedača.Prevela Sanja Lovrenčić.
    Show book
  • Lucrezia Borgia - cover

    Lucrezia Borgia

    Ferdinand Gregorovius

    • 0
    • 0
    • 0
    Lucrezia Borgia je najzlodušniji ženski lik moderne povjesnice. Je li zato, jer je ona i najkrivlja žena? Ili samo zato, jer mora da na sebi nosi krivicu, kojom ju je svijet opteretio po zabludi? Jer svijet voli i ljudske vrline i ljudske opačine gledati u tipičnim ličnostima, bile one iz bajke ili iz povijesti.
    Ta se pitanja moraju riješiti još.
    Borgije će još dugo draškati povjesničara i psihologa da ih istražuju. Zapitao me jednom neki duhoviti prijatelj, čime bi se razjasnilo to da sve, što se god tiče Aleksandra VI, Cesara Borgije i Lucrezije Borgia, da svaka činjenica iz njihova života, svaki novootkriveni list kojega bilo od njih življe uzbuđuje našu radoznalost nego takva nalik stvar, koja nam se javlja o mnogim drugim i mnogo znatnijim karakterima u povijesti. Ne znam to bolje razjasniti nego ovako: Borgijama je stalna pozadina crkva; iz te pozadine iskakuju oni, ostaju na njoj, a opora opreka njihova bića sa svetinjom stvara od njih demonske ljude. Borgije su satira svoj velikoj formi ili prikazi crkvenoga svijeta, koju oni razaraju ili poriču. Likovi im stoje na visokim podnožjima, a lica im zahvaća vazda svjetlost kršćanskoga ideala. U toj ih svjetlosti mi vidimo i prepoznajemo. Moralno osjećanje njihovih djela dopire do nas uvijek kroz neki medijum, koji je prožet vjerskim predstavama. Da nije svega toga, Borgije bi na pukom profanom mjestu potonuli pod liniju mnogih drugih ljudi njihove prirode i nabrzo ne bi bili ništa više nego pojedina imena u jednoj velikoj vrsti.
    Show book