Join us on a literary world trip!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Subscribe to read the full book or read the first pages for free!
All characters reduced
Karanfil sa pjesnikova groba - cover

Karanfil sa pjesnikova groba

August Šenoa

Publisher: Bulaja naklada

  • 1
  • 2
  • 0

Summary

Karanfil sa pjesnikova groba jedna je od omiljenijih pripovijetki Augusta Šenoe, s ljubavnom temom, u kojoj autor najvjerojatnije prepričava događaje iz vlastitog života. Odajući počast velikom slovenskom pjesniku Francu Prešernu, pripovijetka je prožeta snažnim slavenofilstvom i porukom o jedinstvu bratskih naroda. Prvi je put objavljena u Viencu 1878. godine.

Other books that might interest you

  • Pripovijest iz kamenog doba - cover

    Pripovijest iz kamenog doba

    H. G. Wells

    • 0
    • 0
    • 0
    „Ta je priča iz doba, dokle ne dosiže ljudsko pamćenje. Događaj se zbio prije početka povijesti – u vrijeme kad se moglo suhim prijeći iz Francuske u Englesku (kako danas nazivamo te zemlje). Za onda široka Temza tromo je protjecala kroz močvare u susret svojoj majčici Rajni. Tekla je preko nepreglednih ravnica, što ih je voda kasnije prekrila, a ta nam je voda danas znana pod imenom Sjeverno more. U to pradavno doba nije bilo doline, koja se danas proteže uz podnožje Downsa. Južni dio Surreyja bijaše gorski lanac, po srednjim padinama obrastao borovinom, a veći dio godine pokriven snijegom. Vrhove toga gorja: Leith Hill, Pitch Hill i Hindhead vidimo još i danas. Na nižim su se padinama gorskoga lanca podno travnika, po kojima su pasli divlji konji, prostirale tisove, kestenove i brijestove šume. U guštarama i mračnim gudurama krio se suri medvjed i hijena, a po granama se verali sivi majmuni. Još se niže, među šumama, močvarama i travnicima uzduž rijeke Wey, odigrala ova mala drama, koju ću vam sada ispričati. Otada je prošlo pedeset tisuća godina – pedeset tisuća godina, ako su računi geologa točni.
    U to je vrijeme, upravo kao i u naše dane, proljeće bilo puno radosti i krv je protjecala življe u žilama. Nekog dana po podne plovili plavim nebom na gomile skupljeni bijeli oblaci, a s jugozapada popuhivao blagi povjetarac. Lastavice se ponovo vratile i prolijetahu zrakom tamo-amo. Krivuljasta se obala rijeke nakitila bijelim cvjetovima ljutića, močvare se osule zvjezdicama režuhe, a tamo, gdje se prorijediše gusti mačevi trske i šaša, svjetlucao se sljez. Vodenkonji – sjajne mrke nemani krenuli prema sjeveru, pa se, onako zdepasti, igrali, natjeravali i valjali, a kud god bi prolazili, lomili su sve pred sobom. I u njima se probudila neka nesvjesna radost, a naprijed ih gonio jedini jasni nagon: da bućnu u rijeku i da je zamute.“
    Show book
  • Pun mjesec u Istanbulu - Lica Slojevi - cover

    Pun mjesec u Istanbulu - Lica...

    Branko Čegec

    • 0
    • 0
    • 0
    Branko Čegec rođen je 1957. u Kraljevu Vrhu, Vrbovec. Diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
    Objavio je deset knjiga poezije, kratke proze, kolumni, članaka, kritike i esejistike (Eros-Europa-Arafat, Zapadno-istočni spol, Presvlačenje avangarde, Melankolični ljetopis, Ekrani praznine, Fantom slobode, Tamno mjesto, Tri krokodila, Zapisi iz pustog jezika, Pokret otpora). Izbori poezije objavljeni su mu u Sloveniji (Sintaksa mesečine) i Makedoniji (Nurkanje na zdiv – Ronjenje na dah – Breathold diving, trojezično: makedonski-engleski-hrvatski)
    Pjesme su mu uvrštene u tridesetak antologija, izbora i pregleda u zemlji i inozemstvu.
    OPŠIRNIJE NA: www.brankocegec.com
    
    
    
    Za onoga koji propituje prostor nepoznatog, nesavladivog, knjiga pjesama Branka Čegeca Pun mjesec u Istanbulu specifična je vrsta “tamnog mjesta”. Susret s drugim, naš putujući rasuti teret, odricanje i pristajanje, neuhvatljiva magma grada (ljudskih lica, u prvom redu) dotiče se, ili je u središtu, njegove nove knjige. Uznemirujući okoliš, prisutnost drukčijeg svijeta, istodobnost različitog, spušta se u hiroviti prostor pjesme s jednakom i neizvjesnošću i strašću. Poezija u svojoj procesualnosti i krhkosti, golosti i ranjivosti, paradoksalno, jedini mu je pouzdan znak: u kretanju gradom, u njegovim različitim mjerama, razmjerima, aršinima, ona se nadaje kao mjesto s kojeg se govori o strahu, radosti i žudnji, piše o događaju i slučaju. Onkraj svjetla, ili iza onoga što nam predstavlja, prikazuje – mrmor glasova, tajna pozornica grada, bitka i mir, ljubav i smrt, prisutnost i odsutnost – Pun mjesec u Istanbulu za čitatelja postaje put prema gore, fotografiranje uličnih predstava, sintaksa nepoznanica, orbita bizarnih likova i parola prodavača.
    Hoćemo li takvim čitanjem (svijeta) doći do temeljnog znaka: prispjeti u vrijeme punog mjeseca u Istanbulu? Miješaju se imena i činjenice, kalendar dolaska i odlaska, ali ono što se uistinu upisuje, poezija i drama teksta, trag egzistencije i sudbine, otkriva se na drugom polu značenja, na drugoj (mračnoj) strani “punog mjeseca u Istanbulu”.
    
    Miroslav Mićanović
    Show book
  • Ruska kneginjica iz Zagreba - cover

    Ruska kneginjica iz Zagreba

    Zvonimir Majdak

    • 0
    • 0
    • 0
    Zbirka priča i pripovjedaka, sportskih i erotskih i još nekih...
    Show book
  • Blizina svega - cover

    Blizina svega

    Ante Zlatko Stolica

    • 0
    • 0
    • 0
    Vožnja vlakom ili autobusom, odlazak u grad, na posao, na kavu ili liječniku... Iz mnoštva prepoznatljivih, svakodnevnih “sitnica” izrasta Blizina svega, knjiga čije smo momente i sami proživjeli – možda baš jučer ili prije sat vremena. Kao kroz leću kamere kakva nikad neće biti izmišljena, Ante Zlatko Stolica otkriva nam magiju trenutka, začudnost običnosti, nenamjernu duhovitost svakodnevice. “Blizina svega” izraz je koji se često može vidjeti u oglasima za prodaju ili iznajmljivanje nekretnina. Poželjna kvalifikacija koja mogućem stanaru govori da je sve što mu treba za neki budući miran i ugodan život tu, blizu, na svega par koraka. Vrtić, škola , tržnica, bolnica... Ante Zlatko Stolica povremeno ga upotrebljava sasvim doslovno, ne samo zato što su iznajmljeni stanovi u kojima živi često daleko od svega nego i zato što je od splitskog Sućidra, u kojem je odrastao, do Zagreba , u koji se preselio, put istovremeno i dug i kratak. No “blizina svega” nije samo fizički prostor, već i ono nešto u nama, teško izrecivo, što možda možemo dokučiti samo uz knjige, glazbu, filmove. Ako nam u tomu pomognu, kažemo za njih da su “dobri”. Blizina svega nesumnjivo je takva knjiga – knjiga uz koju ćete se osjećati više čovjekom. Teško je zamisliti važnije postignuće.
    Show book
  • Izabrane pripovijetke - cover

    Izabrane pripovijetke

    Milan Begović

    • 0
    • 1
    • 0
    Milan Begović je osim složenog društvenog romana "Giga Barićeva" objavio i tri knjige novela: "Kvartet" (1936.), "Puste želje" (1942.) i "Umjetnikovi zapisci" (1943.) U središtu većine njegovih priča, kao i u dramama, romanima, ali i lirici, su mlade, privlačne žene, kroz koje pisac prenosi poruke pobune protiv nametnutih ograničenja i žudnju za slobodom i neovisnošću. Erotika, motiv koji novelama dominira, nije nailazila na razumijevanje suvremenika, ali ga takav izbor tema, uz približavanje poetikama tadašnje književne Europe poput ekspresionizma, danas čini zanimljivim proznim autorom. Antologijska je njegova novela "Kvartet", u kojoj se djelomično oslanja i na Matoša.
     
    Milan Begović (1876.-1948.) je jedan od najznačajnijih i najplodnijih naših modernističkih pisaca, inovativni pjesnik, prozaik, ponajviše dramatičar, kazališni djelatnik i prevoditelj. Drame su mu izvođene i u inozemstvu, a poseban je odjek imala njegova psihološka drama "Bez trećeg", dramatizacija zadnjeg poglavlja njegovog opsežnog romana "Giga Barićeva", kao i ekspresionistička eksperimentalna drama "Pustolov pred vratima". Autor je popularne komedije "Amerikanska jahta u splitskoj luci" i libreta za Gotovčevu operu "Ero s onoga svijeta".
    Show book
  • Kanarinčeva ljubovca - cover

    Kanarinčeva ljubovca

    August Šenoa

    • 0
    • 0
    • 0
    "Kanarinčeva ljubovca" (1880.) Šenoina je pripovijest koja se često ističe kao njegova najuspjelija, odnosno kao jedno od najzrelijih njegovih realističkih djela općenito. Radnjom je smještena u suvremeni Zagreb i ima suvremenu temu, propast plemstva, uz vješto ispreplitanje socijalne i psihološke komponente. Navodeći odmah na početku da u "priči ne ima ljubavnih razgovora, potresnih prizora, zamamljivih opisa i zanimljivih osoba", Šenoa čitateljima daje do znanja da mu je namjera kloniti se uobičajenih romantičarskih tema i postupaka na koje je tadašnja čitateljska publika navikla, te ispričati realističnu, aktualnu priču, zašto se zalagao i u svojim programskim tekstovima.
    Show book