What's better than reading? Reading withour limits :D
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
Karanfil sa pjesnikova groba - cover

Karanfil sa pjesnikova groba

August Šenoa

Publisher: Bulaja naklada

  • 1
  • 2
  • 0

Summary

Karanfil sa pjesnikova groba jedna je od omiljenijih pripovijetki Augusta Šenoe, s ljubavnom temom, u kojoj autor najvjerojatnije prepričava događaje iz vlastitog života. Odajući počast velikom slovenskom pjesniku Francu Prešernu, pripovijetka je prožeta snažnim slavenofilstvom i porukom o jedinstvu bratskih naroda. Prvi je put objavljena u Viencu 1878. godine.

Other books that might interest you

  • Inventura - cover

    Inventura

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 6
    • 0
    Tekstovi sakupljeni u Pavličićevoj knjizi Inventura redovito svakog tjedna pojavljivali su se u Slobodnoj Dalmaciji u toku 1986. i 1987. godine. Pred nama je sada ravno pedeset feljtona o upotrebnim predmetima koji su izašli ili izlaze iz upotrebe, ili koji zamjenjuju te iste predmete u našem svakodnevnom životu. Evo što je o ovoj knjizi napisao jedan od njenih recenzenata, književni kritičar Velimir Visković: „Ova je knjiga stoga intenzivno natopljena nostalgijom; naraštaju rođenom neposredno nakon Drugog svjetskog rata ona priziva u sjećanje prizore iz djetinjstva, oživljava zaboravljene mirise. Tome posebno pridonosi nekoliko feljtona o predmetima koji su danas posve iščezli (mrežica za kosu, termofor, kredenac, kuharica – misli se na one vezene ukrasne krpice s humorističko-didaktičkim napisima kojima su nekadašnje kućanice ukrašavale svoje kuhinje). U nekima od tih feljtona Pavličić će nadići razinu sentimentalno--nostalgičnog oživljavanja prošlosti gradeći kompleksne simboličke strukture.“
    Show book
  • Novele - (1910) - cover

    Novele - (1910)

    Branimir Wiesner Livadić

    • 0
    • 0
    • 0
    Novelist, pjesnik, putopisac i esejist, Branimir Wiesner Livadić (1871.-1949.) jedan je od pokretača i najradikalnijih predstavnika hrvatske moderne. Novele objavljene u časopisima je 1910. godine sakupio i objavio u knjizi. Po sadržaju i formi izrazito modernističke, novele se bave najčešće intimnim temama ljubavi i seksualnosti. Njegovom antologijskom novelom upravo takve tematike smatra se Mali probici.
     
    Matoš je Livadićeve novele opisao kao "slike, mirne i jednostavne do intimnosti" s apsurdnim i tragičnim krajem.
    Show book
  • Izabrane pripovijetke - cover

    Izabrane pripovijetke

    Milan Begović

    • 0
    • 1
    • 0
    Milan Begović je osim složenog društvenog romana "Giga Barićeva" objavio i tri knjige novela: "Kvartet" (1936.), "Puste želje" (1942.) i "Umjetnikovi zapisci" (1943.) U središtu većine njegovih priča, kao i u dramama, romanima, ali i lirici, su mlade, privlačne žene, kroz koje pisac prenosi poruke pobune protiv nametnutih ograničenja i žudnju za slobodom i neovisnošću. Erotika, motiv koji novelama dominira, nije nailazila na razumijevanje suvremenika, ali ga takav izbor tema, uz približavanje poetikama tadašnje književne Europe poput ekspresionizma, danas čini zanimljivim proznim autorom. Antologijska je njegova novela "Kvartet", u kojoj se djelomično oslanja i na Matoša.
     
    Milan Begović (1876.-1948.) je jedan od najznačajnijih i najplodnijih naših modernističkih pisaca, inovativni pjesnik, prozaik, ponajviše dramatičar, kazališni djelatnik i prevoditelj. Drame su mu izvođene i u inozemstvu, a poseban je odjek imala njegova psihološka drama "Bez trećeg", dramatizacija zadnjeg poglavlja njegovog opsežnog romana "Giga Barićeva", kao i ekspresionistička eksperimentalna drama "Pustolov pred vratima". Autor je popularne komedije "Amerikanska jahta u splitskoj luci" i libreta za Gotovčevu operu "Ero s onoga svijeta".
    Show book
  • Novo iverje - cover

    Novo iverje

    Antun Gustav Matoš

    • 0
    • 0
    • 0
    Središnja ličnost hrvatske moderne Antun Gustav Matoš (1873.-1914.) svojim je djelom najizrazitiji predstavnik, iako ne i pripadnik, hrvatske moderne, kao i uzor sljedećih književnih generacija. Za života je objavio tri zbirke novela i pripovijesti ("Iverje", 1899; "Novo iverje", 1900; "Umorne priče", 1909) koje, u rasponu od ljubavnih do satiričnih, variraju najrazličitije teme. Novele se također mogu podijeliti na one s tematikom iz domaćeg, najčešće zagrebačkog kruga, među kojima su i brojne autobiografske priče, te one s bizarnim sadržajem, u čijem su središtu likovi čudaka i osobenjaka. U Matoševim proznim djelima, koja često ujedinjuju opreke, poput humorističnog i pesimističnog, osobito dolazi do izražaja njegova stilska strategija koju je sam nazvao "artizmom".
     
    Oko godinu dana nakon prve zbirke, Matoš u Zagrebu objavljuje i drugu, s naslovom "Novo iverje". Uz uvodnu, na autobiografskim motivima utemeljenu pripovijest "Nekad bilo – sad se spominjalo", ističe se simbolistička novela "Camao" koju je autor smatrao svojom najboljom pričom.
    Show book
  • Bauk - cover

    Bauk

    Ulderiko Donadini

    • 0
    • 0
    • 0
    Novelist, romanopisac i dramatičar talijanskoga porijekla Ulderiko Donadini (1894.-1923.) jedan je od prvih predstavnika ekspresionizma u hrvatskoj književnosti. Život je završio samoubojstvom, u sukobima s okolinom i duševno rastrojen.
     
    Donadinijev kratki roman ili pripovijest "Bauk" (1922) prerađena je verzija prethodno objavljenih "Sablasti" (1917), a temeljena na autobiografskim elementima kroz zapise protagonista Serafina Skoka prati razvoj njegovog duševnog poremećaja, od puke simulacije do ozbiljne bolesti čije znakove stvarnog ludila glavni junak uopće ne primjećuje. Kao i u ostalim proznim radovima, tako neprilagođenog subjekta koji je u stalnom sukobu s društvenim normama Donadini dovodi do tragične groteske, dok prikazom njegovih unutarnjih raspoloženja, razmišljanja i stavova u hrvatskoj književnosti na dotad nepoznat način stvara osebujan svijet čudaka i njihove patologije čijim je dijelom bio i sam Donadini.
    Show book
  • Bečke priče - cover

    Bečke priče

    Sanja Lovrenčić

    • 0
    • 1
    • 0
    Beč u kojemu se događaju ove priče u isti je mah stvarno i nestvarno mjesto. Svaku od priča kazuje drugi pripovjedač, koji je ujedno i njen protagonist, a njihove konkretne životne situacije samo su povod da bi se krenulo u istraživanje fantastičnog Beča. Začudnost se otkriva u tananim pomacima, ispreplitanju svijesti i svijeta. A kad fantastični poredak ipak stupi pred protagonista, često se to događa u obliku svojevrsne teatralizacije. Grad tada postaje pozornicom, pred začuđenim se pripovjedačevim pogledom odvijaju fragmenti neke možda drevne, ali u isti mah i krhke, prolazne, trajno ugrožene predstave, jedne od onih koje nas uvijek iznova navode da postanemo neposrednije svjesni tame (možda svjetlucave, možda opojne, no ipak tame) što odasvud okružuje male, osvijetljene otočiće naših života.
    Show book