As many books as you want!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
Umorne priče - cover

Umorne priče

Antun Gustav Matoš

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Središnja ličnost hrvatske moderne Antun Gustav Matoš (1873.-1914.) svojim je djelom najizrazitiji predstavnik, iako ne i pripadnik, hrvatske moderne, kao i uzor sljedećih književnih generacija. Za života je objavio tri zbirke novela i pripovijesti ("Iverje", 1899; "Novo iverje", 1900; "Umorne priče", 1909) koje, u rasponu od ljubavnih do satiričnih, variraju najrazličitije teme. Novele se također mogu podijeliti na one s tematikom iz domaćeg, najčešće zagrebačkog kruga, među kojima su i brojne autobiografske priče, te one s bizarnim sadržajem, u čijem su središtu likovi čudaka i osobenjaka. U Matoševim proznim djelima, koja često ujedinjuju opreke, poput humorističnog i pesimističnog, osobito dolazi do izražaja njegova stilska strategija koju je sam nazvao "artizmom".
 
Dvije prve Matoševe zbirke pripovijetki izašle su jedna za drugom; no, na treću je svoju zbirku čekao narednih devet godina, zbog svojih oštrih polemika koje su rezultirale sukobom s gotovo cijelim onodobnim hrvatskim kulturnim "establishmentom". "Umorne priče" sadrže 18 novela i crtica, među kojima su najuspjelije simbolističke Matoševe pripovijesti "Balkon", "Put u Ništa", "Lijepa Jelena", te "Cvijet sa raskršća", priča koju je sam Matoš istaknuo kao jednu od svojih "najboljih, najnježnijih stvari". Kod većine priča središnji lik je društveni marginalac, boem, umjetnik ili književnik, a autor u njima zbilji i javi suprotstavlja viši svijet umjetnosti, nedostižne idealne ljubavi, ljepote ili harmonije, kao i motive ništavila i smrti.

Other books that might interest you

  • Odabrane pripovijetke - cover

    Odabrane pripovijetke

    Ksaver Šandor Gjalski

    • 0
    • 0
    • 0
    Ksaver Šandor Gjalski (1854.-1935.) jedan je od najznačajnijih pisaca hrvatskog realizma. U književnosti ostaje zabilježen kao raznovrstan pisac koji se uspješno nosio sa svim književnim i društvenim mijenama na prijelazu 19. u 20. stoljeće, te je, ostavši književno aktivan čitavoga života, iza sebe ostavio tridesetak svezaka proze. Iako predstavnik realizma, kojemu je glavni uzor Turgenjev, Gjalski je u književnom radu među prvima nagovijestio moderne tendencije, pa se dijelom svog stvaralaštva uklopio i u to književno-stilsko razdoblje. Njegov cjelokupni opus važan je i kao društvena, politička te kulturna kronika jednog burnog doba hrvatske povijesti. Najpoznatije mu je djelo zbirka pripovijetki "Pod starim krovovima", objavljena 1886. godine s izvornim naslovom "Pod starimi krovovi". Priče iz te zbirke, pisane u prvom licu, tematski su povezane idealiziranim prikazima staroga hrvatskog plemstva i njihovih života u zagorskim kurijama.
     
    Ova e-knjiga sadrži izbor pripovijetki i lirskih minijatura Ksavera Šandora Gjalskog koje nisu uključene u zbirku "Pod starim krovovima". Tematski se najviše bave filozofskim, psihološkim, sociološkim i političkim problemima toga vremena, često protkanim humorom ("Životopis jedne ekselencije"), ali ima i onih fantastičnih i mističnih ("Ljubav lajtanta Milića"), koje su popularnost stekle u novije vrijeme i bile inspiracija hrvatskim fantastičarima 1970-tih godina.
    Show book
  • Soba kao zavičaj - cover

    Soba kao zavičaj

    Branislav Glumac

    • 0
    • 0
    • 0
    Branislav Glumac ne prestaje nas iznenađivati. Poslije specifičnog interpunktuarija što ga je razvio kao dio svoje novije poetike sada nas stavlja pred gotov čin s prozom za koju ne znamo u koji bismo je žanr svrstali. U njoj se sudaraju i memoarizmi, i autobiografizmi, i esejizmi, i feljtonizmi, i vinjetizmi, i okusi pjesme u prozi, i konfesionalizmi, i polemičke sjekire i političke grilje – autor se ničega nije libio i od mješavine svega toga stvorio je žanr koji će tek dobiti svoje književno-povijesno i teorijski fundirano ime/naziv.
     
    U sobi ispovjedaonici pisac se ispovijeda sebi samome. Gleda se u oči i kaže si sve u lice. Razgovor sa samim sobom bude mu vrlo ljekovit. Pisac se pere deterdžentom krajnje iskrenosti.
     
    Lakše mu je ovako čistome.
     
    Alojz Majetić
    Show book
  • Blaženstvo i druge priče – Vrtna zabava - cover

    Blaženstvo i druge priče – Vrtna...

    Katherine Mansfield

    • 0
    • 0
    • 0
    Povijest književnosti bilježi Katherine Mansfield (1888.-1923.), rođenu na Novom Zelandu, kao jednog od najvažnijih novelista engleskoga jezičnog područja, pronositeljicu Čehovljeva utjecaja u engleskome modernizmu. No Mansfieldica je daleko od puke sljedbenice: laća se razmjerno nepovlaštene vrste i promeće je u nešto korjenito novo i svevremensko, dandanas nenadmašeno. Onkraj šturih bio-bibliografskih podataka, život Katherine Mansfield kao da je izmaštao neki eruditski postmodernistički romanopisac. Na plećima ikonične junakinje prelama se svjetska povijest (I. svjetski rat), a galerija njezinih prijatelja, ljubavnika-ljubavnica i znanaca doslovno ispisuje povijest ideja i književnosti modernizma: tu su Bertrand Russell, D. H. i Frieda Lawrence, Aldous Huxley, Lytton Strachey, T. S. Eliot, Virginia Woolf, Dora Carrington... U razdoblju koje je ključno za afirmaciju žene u 20. stoljeću, hrabrost Mansfieldičine umjetničke osobnosti, neupitno prekoračivanje građanskih konvencija i imperativ (bi)seksualne slobode kao da govore u pero feminističkoj kritici.
     
    Ponajbolje pripovijesti Katherine Mansfield odlikuje nevjerojatna tjelesnost detalja u simboličkom baratanju predmetima i događajima. Ona majstorski na papir izvlači atmosferu, u pregršti banalnih pojedinosti naznačuje cijeli način života i pojedinca i društva. Njezine su novele »čudne«, reći će čitalac. Svaka na svoj način uspijeva izigrati očekivanja koja nam kodovi vrste nameću...
     
    Prevela Vlatka Valentić.
    Show book
  • Iza svake je ostalo ime - cover

    Iza svake je ostalo ime

    Clare Azzopardi

    • 0
    • 0
    • 0
    'Jednom mi je rekla da si je
    našila osmijeh na lice, ali vrlo
    brzo se poderao i više ga nije
    mogla zakrpati.’
    
     
    Iza svake je ostalo ime knjiga je osam priča o osam žena nagrađena Malteškom nacionalnom književnom nagradom. Biti „stvarna“ žena i biti Maltežanka potka je svih priča, a Azzopardi je, kako i sama napominje, željela dati glas ženama različitih provenijencija i osobnosti (radnice, pjesnikinje, prosjakinje...) jer u malteškoj književnosti žene su najčešće prikazivane kroz stereotipe: žena kao majka, kao inspiracija ili kao prostitutka.
     
    Neobična je običnost likova u ovoj knjizi; sve redom obične su žene jake osobnosti. Ako su i čudne ili opsesivne, snaga njihovih karaktera zabljesnut će nas. Sandra ostavlja ključeve nepoznatim muškarcima koje tako osvaja pa napušta. Priča o Gracey donosi element nadnaravnoga ili je Gracey tek projekcija potisnute putenosti prodavačice Helene. Graceyn monolog pršti senzualnošću i jedan je od vrhunaca ove proze. Roża cijeli život čeka: nekada muža, a sada smrt. Mrtva je, a živa i šije ukopne haljine. Polly su oduzeli dijete pa sada tješi svoje lutke kao da su joj djeca. Svoj krešendo zbirka postiže u njezinoj priči, koja preispisuje i sve ostale.
     
    Ove priče uvrštavaju se među najznačajnija postignuća nove generacije malteških pisaca. U njima nalazimo stilske i jezične pomake od uobičajenoga, crni humor, kritiku društva (konzervatizma, utjecaja crkve, života u malim sredinama, ispraznosti političkih govora i obećanja). Krajolik koji Azzopardi opisuje, unutarnji i vanjski, malteški je, mediteranski, i nama blizak, a ova zbirka prvo je malteško djelo u cijelosti prevedeno na hrvatski. 
    Show book
  • Karanfil sa pjesnikova groba - cover

    Karanfil sa pjesnikova groba

    August Šenoa

    • 1
    • 2
    • 0
    Karanfil sa pjesnikova groba jedna je od omiljenijih pripovijetki Augusta Šenoe, s ljubavnom temom, u kojoj autor najvjerojatnije prepričava događaje iz vlastitog života. Odajući počast velikom slovenskom pjesniku Francu Prešernu, pripovijetka je prožeta snažnim slavenofilstvom i porukom o jedinstvu bratskih naroda. Prvi je put objavljena u Viencu 1878. godine.
    Show book
  • Male stvari - cover

    Male stvari

    Nada Topić

    • 0
    • 0
    • 0
    Poetska proza Male stvari tematizira intiman svijet djevojčice koja propitkuje svijet odraslih.
     
    Kroz trideset kratkih priča koje djevojčica pripovijeda otkriva se njezina zaokupljenost malim stvarima (noćni ormarić, soba, kosa, ormar, voće, crvene klompe) i načinima na koje stvari funkcioniraju. Međutim stvari su i simbol iza kojeg se kriju kompleksne, velike teme (gubitak bliske osobe, osamljenost, sestrinski i prijateljski odnos, zaljubljenost, bolest, tijelo).
     
    Naizgled fragmentirani zapisi premreženi su različitim motivima i oblikovani u gusto pripovjedno tkanje u kojem nijedna riječ nije suvišna niti opterećena patetikom, a pritom obiluje onom vrstom suptilne duhovitosti koja se javlja kad djeca, na oduševljenje odraslih, zbijaju šale, a da toga uopće nisu svjesna.
     
    Mozaik slika iz svakodnevnog života djevojčice, njezinih sestara, majke i onih članova obitelji koje je „pojela zemlja“ tako je vješto složen da čitatelja lako zavara ta prividna lakoća pisanja. Male stvari nisu slučajne, nisu tek bljeskovi autobiografskih zapisa već zreo autorski glas Nade Topić koja se ovom knjigom, nakon dvije zapažene zbirke pjesama, Svetac u trajektnoj luci (2005.) i Meteorologija tijela (2015.), predstavlja i kao vrsna prozaistica.
    Show book