If you like reading, you will LOVE reading without limits!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
Umorne priče - cover

Umorne priče

Antun Gustav Matoš

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 0
  • 0

Summary

Središnja ličnost hrvatske moderne Antun Gustav Matoš (1873.-1914.) svojim je djelom najizrazitiji predstavnik, iako ne i pripadnik, hrvatske moderne, kao i uzor sljedećih književnih generacija. Za života je objavio tri zbirke novela i pripovijesti ("Iverje", 1899; "Novo iverje", 1900; "Umorne priče", 1909) koje, u rasponu od ljubavnih do satiričnih, variraju najrazličitije teme. Novele se također mogu podijeliti na one s tematikom iz domaćeg, najčešće zagrebačkog kruga, među kojima su i brojne autobiografske priče, te one s bizarnim sadržajem, u čijem su središtu likovi čudaka i osobenjaka. U Matoševim proznim djelima, koja često ujedinjuju opreke, poput humorističnog i pesimističnog, osobito dolazi do izražaja njegova stilska strategija koju je sam nazvao "artizmom".
 
Dvije prve Matoševe zbirke pripovijetki izašle su jedna za drugom; no, na treću je svoju zbirku čekao narednih devet godina, zbog svojih oštrih polemika koje su rezultirale sukobom s gotovo cijelim onodobnim hrvatskim kulturnim "establishmentom". "Umorne priče" sadrže 18 novela i crtica, među kojima su najuspjelije simbolističke Matoševe pripovijesti "Balkon", "Put u Ništa", "Lijepa Jelena", te "Cvijet sa raskršća", priča koju je sam Matoš istaknuo kao jednu od svojih "najboljih, najnježnijih stvari". Kod većine priča središnji lik je društveni marginalac, boem, umjetnik ili književnik, a autor u njima zbilji i javi suprotstavlja viši svijet umjetnosti, nedostižne idealne ljubavi, ljepote ili harmonije, kao i motive ništavila i smrti.

Other books that might interest you

  • Sedam dobrih godina - cover

    Sedam dobrih godina

    Etgar Keret

    • 0
    • 0
    • 0
    Bilo je to sedam dobrih godina, teških i lijepih godina koje su život Etgara Kereta promijenile, a kad pročitate ovu knjigu, mogle bi promijeniti i vaš. Od rođenja sina usred terorističkog napada pa do očeve smrti od karcinoma najslavljeniji izraelski pisac srednje generacije zapisuje sve ono što čini njegov svijet – obitelj i ljubav, pisanje i putovanje, strepnju i nemir – u memoarima koji se od svih drugih razlikuju baš u onome što Kereta čini tako posebnim: u toplini.Kao Židov i stanovnik Bliskog istoka, sin preživjelih iz Holokausta, brat ultraortodoksne Židovke i anarhističkog borca za legalizaciju marihuane, Keret kao da je stvoren za hod po minskome polju proturječja. “Glas savjesti Izraela”, kako ga zovu, pisac je koji progovara o stvarima o kojima drugi misle, ali ih se ne usuđuju izreći, na način na koji se ne usuđuju.
    Show book
  • Karanfil sa pjesnikova groba - cover

    Karanfil sa pjesnikova groba

    August Šenoa

    • 1
    • 2
    • 0
    Karanfil sa pjesnikova groba jedna je od omiljenijih pripovijetki Augusta Šenoe, s ljubavnom temom, u kojoj autor najvjerojatnije prepričava događaje iz vlastitog života. Odajući počast velikom slovenskom pjesniku Francu Prešernu, pripovijetka je prožeta snažnim slavenofilstvom i porukom o jedinstvu bratskih naroda. Prvi je put objavljena u Viencu 1878. godine.
    Show book
  • Kao da smo otac i kći - cover

    Kao da smo otac i kći

    Julijana Matanović

    • 1
    • 8
    • 0
    Knjiga "Kao da smo otac i kći" sadrži dvadeset devet feljtona, a svi su okupljeni oko tematske riječi "prepoznavanje". U svakom se tekstu polazi od jedne životne situacije koja dovodi do književnog teksta na istu temu. Zbog toga se tekstovi mogu čitati i kao priče i kao književne kritike, ali i kao ispovijed osobe koja upozorava na krhku granicu između zbilje i literature. Autoričine opservacije o prozama Zlatka Crnkovića, Irfana Horozovića, Gorana Tribusona, Michaela Ondaatjea. Miljenka Jergovića, Andree Zlatar, Nedjeljka Fabrija, Alessandra Baricca, Slavenke Drakulić, Irene Vrkljan, Vilme Vukelić, Zore Dirnbach, Jurice Pavičića i drugih predstavljaju polazište za novu priču iz života kroz koju se zrcali prepoznatljiv stil pripovjedačice koja je svojim prozama naišla na izvrstan odaziv čitatelja.
    Show book
  • Saveznice - cover

    Saveznice

    Eugen Kumičić

    • 0
    • 0
    • 0
    Eugen Kumičić (1850.-1904.) hrvatski je pripovjedač i dramatičar u razdoblju realizma, koji se smatra i prvim naturalistom u hrvatskoj književnosti.
     
    Pripovijetka Saveznice (1890.) jedno je od njegovih uspjelijih djela sa suvremenom, urbanom, zagrebačkom tematikom, nastala pod utjecajem Zole i naturalizma. Kumičić je kritičar moralnog pada gradskih skorojevića i aristokrata; pišući o spletkama, lihvarenju, financijskim malverzacijama, koristoljublju i brakovima iz interesa, priča o mladoj i lijepoj naivnoj djevojci čiji život završava tragedijom.
    Show book
  • Inventura - cover

    Inventura

    Pavao Pavličić

    • 0
    • 6
    • 0
    Tekstovi sakupljeni u Pavličićevoj knjizi Inventura redovito svakog tjedna pojavljivali su se u Slobodnoj Dalmaciji u toku 1986. i 1987. godine. Pred nama je sada ravno pedeset feljtona o upotrebnim predmetima koji su izašli ili izlaze iz upotrebe, ili koji zamjenjuju te iste predmete u našem svakodnevnom životu. Evo što je o ovoj knjizi napisao jedan od njenih recenzenata, književni kritičar Velimir Visković: „Ova je knjiga stoga intenzivno natopljena nostalgijom; naraštaju rođenom neposredno nakon Drugog svjetskog rata ona priziva u sjećanje prizore iz djetinjstva, oživljava zaboravljene mirise. Tome posebno pridonosi nekoliko feljtona o predmetima koji su danas posve iščezli (mrežica za kosu, termofor, kredenac, kuharica – misli se na one vezene ukrasne krpice s humorističko-didaktičkim napisima kojima su nekadašnje kućanice ukrašavale svoje kuhinje). U nekima od tih feljtona Pavličić će nadići razinu sentimentalno--nostalgičnog oživljavanja prošlosti gradeći kompleksne simboličke strukture.“
    Show book
  • Bečke priče - cover

    Bečke priče

    Sanja Lovrenčić

    • 0
    • 1
    • 0
    Beč u kojemu se događaju ove priče u isti je mah stvarno i nestvarno mjesto. Svaku od priča kazuje drugi pripovjedač, koji je ujedno i njen protagonist, a njihove konkretne životne situacije samo su povod da bi se krenulo u istraživanje fantastičnog Beča. Začudnost se otkriva u tananim pomacima, ispreplitanju svijesti i svijeta. A kad fantastični poredak ipak stupi pred protagonista, često se to događa u obliku svojevrsne teatralizacije. Grad tada postaje pozornicom, pred začuđenim se pripovjedačevim pogledom odvijaju fragmenti neke možda drevne, ali u isti mah i krhke, prolazne, trajno ugrožene predstave, jedne od onih koje nas uvijek iznova navode da postanemo neposrednije svjesni tame (možda svjetlucave, možda opojne, no ipak tame) što odasvud okružuje male, osvijetljene otočiće naših života.
    Show book