Discover a world full of books!
Add this book to bookshelf
Grey
Write a new comment Default profile 50px
Grey
Read online the first chapters of this book!
All characters reduced
Iverje - cover

Iverje

Antun Gustav Matoš

Publisher: Bulaja naklada

  • 0
  • 2
  • 0

Summary

Središnja ličnost hrvatske moderne Antun Gustav Matoš (1873.-1914.) svojim je djelom najizrazitiji predstavnik, iako ne i pripadnik, hrvatske moderne, kao i uzor sljedećih književnih generacija. Za života je objavio tri zbirke novela i pripovijesti ("Iverje", 1899; "Novo iverje", 1900; "Umorne priče", 1909) koje, u rasponu od ljubavnih do satiričnih, variraju najrazličitije teme. Novele se također mogu podijeliti na one s tematikom iz domaćeg, najčešće zagrebačkog kruga, među kojima su i brojne autobiografske priče, te one s bizarnim sadržajem, u čijem su središtu likovi čudaka i osobenjaka. U Matoševim proznim djelima, koja često ujedinjuju opreke, poput humorističnog i pesimističnog, osobito dolazi do izražaja njegova stilska strategija koju je sam nazvao "artizmom".
 
"Iverje" (1899.) je prva Matoševa objavljena knjiga i sadrži šest novela, među kojima je i prvo njegovo objavljeno djelo, pripovijetka "Moć savjesti", te antologijske priče "Kip domovine leta 188*", "Pereci, friški pereci" i "Miš".

Other books that might interest you

  • Lovčevi zapisi - cover

    Lovčevi zapisi

    Ivan Sergejevič Turgenjev

    • 0
    • 1
    • 0
    Zbirka pripovijetki "Lovčevi zapisi" (Zapiski ohotnika, 1852.) prvo je djelo I. S. Turgenjeva koje mu je priskrbilo pozornost i priznanje kao piscu, te steklo popularnost i izvan Rusije. Sadrži ukupno 25 priča u kojima nepristrani pripovjedač, opisujući svoje lovačke doživljaje, piše o onodobnom seoskom životu, uz dojmljive opise prirode (poznata pripovijetka-esej "Šuma i stepa"). Knjiga je imala veliki društveni utjecaj: pridonijela je ukidanju kmetstva u Rusiji 1861. godine, po čemu je uspoređuju s romanom "Čiča Tomina koliba" Harriet Beecher-Stowe, koji je objavljen iste 1852. godine, i njegovim utjecajem na oslobađanje američkih robova.
     
    Romanopisac, novelist i dramatičar Ivan Sergejevič Turgenjev (1818.-1883.), čije se djelo smatra vrhuncem ruskog realizma, prvi je od velikih ruskih pisaca koji je stekao popularnost na Zapadu. Ostala njegova važna djela roman "Očevi i djeca" i zbirka "Pjesme u prozi". Slijedili su ga i na njega se pozivali njegov prijatelj Flaubert, zatim Maupassant, Čehov, Henry James, Hemingway, te gotovo svi veliki hrvatski novelisti i romanopisci realizma i moderne: Šenoa, Gjalski, Josip Kozarac, Janko Leskovar, Fran Mažuranić, Matoš, Dinko Šimunović...
     
    Turgenjevljeve pripovijetke donosimo u starom prijevodu Mirka Divkovića iz 1897. godine. Knjigu je pod naslovom "Lovčeve bilježke" objavila Matica hrvatska u svojoj biblioteci "Slavenska knjižnica". U suvremeni pravopis ga je preveo i ponešto redigirao Zvonimir Bulaja, nastojeći zadržati ljepotu njegovog arhaičnog stila i izraza - koja podsjeća na hrvatske devetnaestostoljetne pisce, kojima je Turgenjev bio veliki uzor.
     
    Pripovijetke "Šuma i stepa" i "Nadstojnik" ("Dvorski") lektira su za 3. razred srednje škole.
    Show book
  • Blaženstvo i druge priče – Vrtna zabava - cover

    Blaženstvo i druge priče – Vrtna...

    Katherine Mansfield

    • 0
    • 0
    • 0
    Povijest književnosti bilježi Katherine Mansfield (1888.-1923.), rođenu na Novom Zelandu, kao jednog od najvažnijih novelista engleskoga jezičnog područja, pronositeljicu Čehovljeva utjecaja u engleskome modernizmu. No Mansfieldica je daleko od puke sljedbenice: laća se razmjerno nepovlaštene vrste i promeće je u nešto korjenito novo i svevremensko, dandanas nenadmašeno. Onkraj šturih bio-bibliografskih podataka, život Katherine Mansfield kao da je izmaštao neki eruditski postmodernistički romanopisac. Na plećima ikonične junakinje prelama se svjetska povijest (I. svjetski rat), a galerija njezinih prijatelja, ljubavnika-ljubavnica i znanaca doslovno ispisuje povijest ideja i književnosti modernizma: tu su Bertrand Russell, D. H. i Frieda Lawrence, Aldous Huxley, Lytton Strachey, T. S. Eliot, Virginia Woolf, Dora Carrington... U razdoblju koje je ključno za afirmaciju žene u 20. stoljeću, hrabrost Mansfieldičine umjetničke osobnosti, neupitno prekoračivanje građanskih konvencija i imperativ (bi)seksualne slobode kao da govore u pero feminističkoj kritici.
     
    Ponajbolje pripovijesti Katherine Mansfield odlikuje nevjerojatna tjelesnost detalja u simboličkom baratanju predmetima i događajima. Ona majstorski na papir izvlači atmosferu, u pregršti banalnih pojedinosti naznačuje cijeli način života i pojedinca i društva. Njezine su novele »čudne«, reći će čitalac. Svaka na svoj način uspijeva izigrati očekivanja koja nam kodovi vrste nameću...
     
    Prevela Vlatka Valentić.
    Show book
  • Odabrane pripovijetke - cover

    Odabrane pripovijetke

    Ivan Goran Kovačić

    • 0
    • 0
    • 0
    Ivan Goran Kovačić (1913.-1943.) se istakao kao pisac kratkih proznih formi: zbirka novela "Dani gnjeva" i druge njegove pripovijetke bave se najčešće rodnim Gorskim Kotarom, selom i suvremenom socijalnom tematikom. Kritika ih je okarakterizirala kao lirski realizam, pun osjećaja za prirodu i simboliku. U naše e-izdanje uključene su najpoznatije Kovačićeve pripovijesti, kao što su "Mrak na svijetlim stazama", "Probuđeni Djedovi", "Smrt u čizmama", "Sedam zvonara majke Marije" i druge.
     
    Lektira za 8. razred osnovne škole.
    Show book
  • Muška svinja - cover

    Muška svinja

    Ivan Jozić

    • 0
    • 1
    • 0
    Tko je ta svinja, i zašto je muška? I što je, pobogu, tih dvadeset očajno ljubavnih? Parafrazirajući naslov slavne Nerudine zbirke, Ivan Jozić već nam u početku nudi koordinate svijeta u koji nas poziva – humor, književnost i pripadajuće joj dijaloge, te najavu da ćemo čuti ponešto i o odnosima između spolova, predrasudama o njihovoj (ne)moći, o ulogama koje smo u ljubavničkom odnosu skloni umišljati, prepoznavati ili zauzimati. No u središtu ovoga svijeta punog neobičnih ljudi (i poneke još neobičnije životinje), između Kijeva i Zagreba, Tennesseeja i Arlesa, pod nebom na kojem se križaju putanje aviona i Van Goghovih zvijezda, dočekat će nas ništa drugo doli dobra, stara i ponešto izudarana – ljubav. Jer, Ivan Jozić svoju je prvu knjigu sačinio baš od nje: od žena i muškaraca koji putuju i traže je, a ponekad i pronalaze na mjestima na kojima to mi (a ni oni) ne bismo očekivali. Mačizam otopljen u čaši vode, humor koji minira patetiku, rafalni proboji fantastičnoga, dinamični dijalozi i žive usporedbe, zapitanost o prirodi umjetničkog stvaranja, ali i zakonitosti svijeta u kojemu nastaje – sve to u službi je Njezina Ve­ličanstva, i čuva je od ugroze općih mjesta. Marite li dakle za Nju, ne preostaje vam drugo nego zaviriti u Mušku svinju i prepustiti se očajno ljubavnim i silno duhovitim pričama Ivana Jozića!
    Show book
  • Mor - Fantastična pripovijest - cover

    Mor - Fantastična pripovijest

    Đuro Sudeta

    • 0
    • 0
    • 0
    Đuro Sudeta (1903.-1927.) prerano je preminuli hrvatski pjesnik i novelist iz razdoblja između dva svjetska rata.
     
    Njegova fantastična pripovijest Mor (1930.), izražene je liričnosti i himničkog ugođaja prirode, kojoj je suprotstavljena materijalna usmjerenost modernoga čovjeka koja briše izvorne ljudske vrline i vrijednosti. Priča prati ljubav između sina upravitelja imanja Mora i vlastelinove kćeri Šu, zaručene za prevaranta Arna koja svoj vrhunac dostiže preobražajem Mora u vukodlaka.
     
    Lektira za 8. razred osnovne škole.
    Show book
  • U stočnom vagonu - cover

    U stočnom vagonu

    Neven Ušumović

    • 0
    • 0
    • 0
    Priče Nevena Ušumovića stvaraju svoje međuprostore između sadašnjosti i prošlosti, vanjskog i unutarnjeg, između različitih nacionalnih književnih okvira, normiranih jezika, između realističnog pripovijedanja i postmodernih intertekstualnih igri, etički angažirane književnosti i u sebe zatvorenog književnog svijeta. To su hrvatske novele izrasle (i) iz mađarske (ali i hrvatske, srpske i ine) književne tradicije, koje govore o nepodijeljivoj povijesti, postavljaju na scenu vlastito tuđinstvo: svijet koji je i naš, za koji znamo ali koji je istovremeno i nepoznat, kao prošlost, kao snovi, kao skrivene želje.
    Show book